Crnogorska plovidba i “Kumanovo”

Želim pitanje koje sam poslao kumu broda “Kotor” – predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, podijeliti sa javnošću.
U Šangaju 12. januara dvijehiljadedvanaeste. , prilikom preuzimanja broda “Kotor” kum Ranko je izjavio:
“U ovih četvrt vijeka, od kad je izgrađen posljednji brod koji je  plovio pod imenom Crne Gore, Crna Gora i njena flota su prošli sličnu sudbinu. Crnogorska flota je nestala, a i država je bila u  opasnosti.”
Moje pitanje glasi:
“Od strane koga je je država bila u opasnosti!? Da li je bila ugrožena upravo od strane onih zbog kojih je crnogorska flota “nestala”?  Hvala.
P.S.
U ovom svečanom trenutku želim da se “nestala” flota “što prije” locira, izroni i vrati porodici Đukanović, a brod “Crna Gora”, inače, jedan od najvećih brodova “Jugooceanije”, da se vrati Mišku Vukoviću.

Brodu “Kotor” neka su sretni vijađi!
Miroslav Nikolić, kapetan duge plovidbe, Kotor

(saopštenje smo dobili putem elektronske pošte)

*** ***

Ceremonija kumovanja brodu „Kotor“

PREDŚEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE RANKO KRIVOKAPIĆ

Poštovani prijatelji, vaše Ekselencije, poštovana posado motornog broda Kotor,
Dragi prijatelji iz Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva trgovine, „Poli“ grupe , „Exit banke“ Narodne Republike Kine,
Za Crnu Goru ovo je dan za koji smo znali da mora doći.  Znali smo da će se crnogorski brodovi vratiti na veliko more.
Ovo je dan ponosa , nade , sjećanja i novih izazova. U ovih četvrt vijeka, od kad je izgrađen posljednji brod koji je  plovio pod imenom Crne Gore, Crna Gora i njena flota su prošli sličnu sudbinu. Crnogorska flota je nestala, a i država je bila u  opasnosti. Dan ponosa, jer kako je Crna Gora obnovila svoju  nezavisnost tako je krenulo i uzdizanje crnogorske flote.

Ovo je i dan nade. Nade, koju su održali crnogorski pomorci koji su ostali bez svojih brodova ali su sačuvali ugled Crne Gore kao pomorske nacije. Ostali su vjerni zavjetu“ ploviti se mora, živjeti se ne mora.“ Crnogorski pomorci su nosili našu zastavu i kad nije bilo naših brodova. I došao je trenutak da država Crna Gora stane iza  njihovog znanja, njihovog iskustva, njihovog međunarodnog ugleda i krene u obnovu crnogorske flote. Sada će njihov hljeb  sa „sedam kora“ doprinositi i crnogorskom školstvu, zdravstvu,  obrazovanju, penzionerima,kulturi,sportu…,crnogorskoj državi.  Ovo je dan i śećanja i emocija. Dan kada se śećamo da je  1954. godine Jugooceanija, a potom i Prekookeanska plovidba  Bar, takođe krenula iz pepela i vaskrsla crnogorsko pomorstvo. Stigla je bila Crna Gora do milion i 200 hiljada tona svojih brodova  i bila jedna od najpomorskih nacija na svijetu. Ovo je dan sjećanja  na te ljude koji su stvarali crnogorsku flotu. Na nama je da  pokušamo biti dostojni djela te generacije.  I za to je ovo veliki dan izazova za Crnu Goru, da gradi  brodove koji će ploviti pod crnogorskom zastavom i da uzdigne crnogorsku zastavu na nivo ugleda i pomorske sigurnosti pod  kojom će mjesto tražiti i drugi vrijedni trgovački brodovi. Izazova  za crnogorske studente da izbore mjesto kao najbolji da budu kadeti i asistenti na Crnogorskoj plovidbi. Zahvaljujem se iskreno kineskim prijateljima što su pomogli da vaskrsne crnogorska flota.
Želim da nastupajuća Nova kineska godina bude im srećna kao nama ovaj dan početka obnove crnogorske flote.
Posado motornog broda „Kotor“, na čelu sa kapetanom Radoničićem, jednom u nizu velikih kapetana iz te familije – nek  vam je mirno more, da više nikad ne ostanete bez svoje matične luke kako vam se nedavnoj prošlosti desilo. Da nam zdravo dolazite i da vas dočekuju bijeli lencuni u Bokokotorskom zalivu.  Da date primjer drugima koji će doći sa brodom Bar i ostalim kako se uzdiže i kako se čuva crnogorsko pomorstvo.  Prilika je da se zahvalim ministru pomorstva dr Andriju  Lomparu, kao jedan od crnogorskih pomoraca, bez čije vizije i  upornost ovaj dan bi se duže čekao. Kapetanu Kršancu, na tome  što stvara „Crnogorsku plovidbu“ kako su je nekad stvarali Savo  Starović i ostali, u želji da dostignu barem dio njihovog uspjeha.  Neka vam je srećan motorni brod „Kotor“. Neka vam je mirno  veliko more.
Autorizovano nepisano obraćanje
Šangaj,12.januar.2012, izvor: skupstina.me

*** ***

Poznata činjenica: 57 miliona dolara je iznos kredita koji je podignut za izgradnju dva nova crnogorska broda.
Manje poznata činjenica: 61 milion dolara je iznos kredita koji su podignuti na račun bivše Jugooceanije, a o kojima nema nikakvog traga.
Nepoznata činjenica: kako je uništena kompanija koja je prije dvadeset godina imala 22 broda procijenjene vrijednosti tadašnjih 160 miliona dolara?

*** ***

13. februar 2011.

izvor: rtcg.me

Za nekoliko dana, 22. februara 2011. u državnom brodogradilištu u Šangaju počinje gradnja prvog od dva nova crnogorska teretna broda, koji će biti dugi 180 m i nosivosti 35 hiljada tona.

Za kraj godine, nakon što mu gradnja, kako je planirano, bude okončana 28. novembra, očekuje se i njegovo prvo putovanje pod crnogorskom zastavom.

Biće to važan dan za obnovu nekada moćne crnogorske trgovačke flote, koju će od marta iduće godine pojačati još jedan, isti takav brod, izgrađen u istom brodogradilištu.

Drugi brod kreće sa gradnjom 8. juna ove godine i po planu se završava 31. marta iduće godine.

Oba broda ploviće pod crnogorskom zastavom i kompletna posada biće crnogorska.

Uslovi crnogorskog kredita od 57 miliona dolara koji je crnogorska plovidba dobila za gradnju dva identična broda veoma su povoljni. Nakon grejs perioda od 5 godina, treba ga vratiti u narednih 15, uz kamatu od 3 posto.

„To je prvi korak ka rehabilitaciji našeg pomorstva. Od uspješnosti tog prvog koraka zavisi cijela stvar i u suštini se radi o obnavljanju crnogorske trgovačke flote”, kazao je ministar saobraćaja Andrija Lompar za Javni servis.

Brodovi će biti crvene boje, sa nadgrađem žućkaste boje, sa dimnjakom na kojem će biti znak Crnogorske plovidbe. Imaće po četiri dizalice i 5 skladišta.

Za prvi novi brod spremna su tri moguća imena, a od premijera se očekuje da bude ‘kum’.

izvor: rtcg.me

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jugooceanija, krediti, kćerke kompanije. . .

Na račun bivše flote Jugooceanije podignuto je ukupno 61 milion dolara kredita o kojima nigdje nema nikakvog traga. Ko je uzeo pare i na šta ih je trošio, sudski vještak ekonomske struke Vlajko Milićević nije mogao da utvrdi. Te je rubrike ostavio pod napomenom “nema dokaza”, ili “nema dokumentacije” u izvještaju koji je radio 2005. godine po nalogu kotorskog državnog tužilaštva. Podatak da se ne zna ko je uzeo i na šta je potrošio 61 milion dolara državnih para, tužiocu nije bio relevantan dovoljno da bi pokrenuo sudski postupak.

Vlada je, to je nedvosmisleno utvrđeno, od 1994. do 2000. godine, na ime imovine Jugooceanije podigla 3,5 miliona dolara i milion i po maraka, ali nema podataka na šta ih je potrošila. Ostatak novca su, založivši brodove, podigle takozvane kćerke kompanije, osnivane pod izgovorom da sačuvaju flotu u vrijeme sankcija. Lijepo su je sačuvale.

Osnovano je ukupno 12 kćerki, koje su za ukupno 22 dolara trgovale 22 prekookeanska trgovačka broda, čija je tadašnja procijenjena vrijednost bila 160 miliona dolara.

Toliko se zna i toliko papira ima u Jugooceaniji. Brodovi, koji su 1992. godine tako lijepo trgovani, izgubili su se iz evidencije imovine Jugooceanije, koja je, prema nalazu Milićevića, 1994. vrijedila 9,5 miliona dolara, a godinu kasnije sedam miliona.

Brodovi se nakratko pojavljuju u imovini firme 1997. godine, čija je vrijednost tada skočila na 51 milion eura, a zaposlenim podijeljeno 22,3 miliona akcija bez pokrića. Utvrđeno je i da su kćerke od 1992. do 1995. godine na tim brodovima zaradile 25,5 miliona dolara, a od 1996. do 2001. 24 miliona dolara. Šta je bilo s tim parama, nije utvrđeno, jer nema papira.

– Formalno pravno, kreditni dužnici bila su preduzeća sa Malte, dok je faktički dužnik bila Jugooceanija, kao matično preduzeće. U spisima predmeta nema dokumentacije na osnovu koje bi se moglo utvrditi kad su i na koji način krediti uplaćivani. Takođe, nema dokumentacije o vraćanju kredita, zato je nemoguće utvrditi iz kojih sredstava su krediti vraćani i stanje duga na određeni dan.

U spisima predmeta, osim nepotpisanih i neovjerenih informacija, nema vjerodostojne dokumentacije o utrošku kredita kao što su računi, bankovne doznake, ugovori i slično. Zato se sa sigurnošću ne može uvrditi u koje svrhe su krediti utrošeni – navedeno je u nalazu vještaka.

Prva osnovana kćerka bila je “Boka oušn šiping korporejšn” sa sjedištem u Liberiji, a ona je počela da štancuje ostale. Najprije je osnovala na Malti, u La Valeti, Montenegro šiping (nema podataka ko su akcionari), Kotor Oversiz šiping (Boka oušn 499 akcija i Nikola Samardžić 1) i Zeta oušn šiping (isti akcionari).

Odluka radničkog savjeta o osnivanju ovih kompanija zavedena je bez broja i pečata, a potpisao je predsjednik Stevo Drašković, 20.marta 1992. godine.

Neposredno prije uvođenja sankcija Boka oušn je “porodila” još četiri kompanije na Malti – “Saut kros šiping”, u čijem sastavu su bili brodovi Herceg Novi, Zeta, Lovćen i Durmitor, “Saut adriatik balk” koja je preuzela brodove Bor, Kupres, Budva, Šumadija, Admiral Zmajević, Kapetan Martinović, Moslavina i Prvi februar, “Kotor oversiz”, čiji su brodovi bili Kordun i Orjen, kao i “Zeta oušn”, sa brodovima “Crna Gora, 13.jul, Risan i Tivat. Potom su na Malti osnovane još četiri kompanije – “Oušn lajns”, koja je imala brod Sutjeska ( kasnije promijenjeno ime u Kosmaj) “Grant mariner” sa istoimenim brodom koji se ranije zvao Pomorac, “Grant karier” sa istoimenim brodom (nekad se zvao Radnik) i “Grant pelinovo” sa brodom Pelinovo.

Akcionari tih kompanija bili su Maltežani Edmondo i Maria Tereza Muljet. U spisima predmeta nema ugovora ili nekog drugog akta na osnovu kojeg bi se moglo utvditi kako su bili uređeni i dogovoreni međusobni odnosi, prava i obaveze Jugooceanije kao stvarnog, i stranih lica kao formalno pravnih vlasnika – precizirano je u nalazu.

Boka oušn osnovala je i kompaniju “Odisej Martajm” sa sjedištem na ostrvu St. Vinsent, kojoj je pripadao brod Novi, kao i predstavništvo u Pireju pod nazivom “Grant martajm”.

– Formalno pravni osnivači kompanija bili su takođe strani državljani ali u spisima predmeta nisu navedena imena. U spisima nema dokumentacije o prenosu vlasništva brodova sa Boka oušn na kćerke kompanije.

U spisima se nalazi i račun od 14.maja 1992. po kome je Boka oušn prodala brod Šumadija zavisnom preduzeću Saut adriatik balk šiping za 1 dolar. Zbog toga se može pretpostaviti da su svi brodovi prvo kupljeni od Jugogoceanije za dolar, a zatim po istoj cijeni prodati kćerkama kompanijama – ističe se u dokumentu.

Sudski vještak konstatuje da su brodovi u formalno pravnom smislu, “bez obzira na simboličnu cijenu”, prešli u vlasništvo novoosnovanih kompanija, tako da više nijesu bili u vlasništvu Jugooceanije.

Papreni remont

U informaciji koja je dostavljena sudskom vještaku navedeno je da je remont broda “Moslavina” koštao 2,11 miliona dolara, što ne bilo čudno da brod nakon opravke nije prodat za manje od 900 hiljada.

– U spisima predmeta postoji samo račun španskog brodogradilišta Astander od 24.09. 1997., na iznos od 1,77 miliona dolara.

U spisima nema podataka o tome ko je zaključio ugovor sa brodogradilištem, ko je i na osnovu čega odobrio dodatne radove, a što je najvažnije nema vjerodostojne dokumentacije da su ti radovi izvedeni u obimu i vrsti kako se navodi u informaciji – kaže se u nalazu.

Nakon nepune dvije godine, tačnije 15. juna 1999., Moslavina je prodata firmi “Kaleda šiping kompani” sa Malte, za 890 hiljada dolara.

– Da li je bilo neophodno i ekonomski isplativo remontovati brod i da li ga je uopšte trebalo prodavati po toj cijeni, koja ne pokriva ni 50 odsto utrošenog novca za remont – zdravorazumski je konstatovao sudski vještak.

izvor: biznis.ba

Comments

  1. Zamolio bih Kotorane da iskopaju ko je ubio jugooceaniju. Ko su potpisnici ugovora, ko forsirao plovidbu pod sankcijama, ko je sjebao smederevo, ko je bio u UO, ko direktor ko ovo ko ono. ZLOČIN od 400 miliona evra (sa prekookeanskom plovidbom). Ma da su ih pokrali proste im pare nego su 80% bačili.

  2. Jugooceanija je tema o kojoj svakog dana treba pricati dok sve ne izadje na vijdelo, kako, ko, kome i cemu. A sto se novih brodovlja tice, svaka cast kad se ima za kredit, samo da se prvo vidi kako su za vrijeme premijerovanja mikasevog i kumovanja sveta marovica(sjetimo se da je on dao potonjemu brodu jugooceanije ime Pelinovo po svojemu grbaljskom selu) Sto se brodova made in china tice ministar odlicno zna kao ekspert u brodogradnji da se po defaultu najgori brodovi stancaju upravo u kini. Sto znaci to najgori neka posvjedoce pomorci.
    Dakle vrnimo se na pricu o jugoceaniji ministre Andrija i kume proxy. Da krenemo od zgrade? Cija li je, lijepa li je?

    • @Neverin,sve je to tacno sto ste naveli u pismu,ja sam 4 godine plovio na jednoj njemackoj kontejnerskoj kompaniji i u nasoj floti su bili 6 njemackoh brodova napravljenih u Hamburgu 2005 god i 5 kineskih radjenih u periodu od 2008 do 2010te godine.Kad sam bio na njemacke brodove sve je funkionisalo ok kao da su juce porinuti u more a na ove ,,KINEZE,, sam imao osjecaj da su stari i 10 godina,a kvalitet materijala da se ne govori.Moja kompanija je bila narucila 4 broda u Kini a 5-ti smo dobili Gratis,

  3. Taj cija je zgrada Jugooceanije, najbolje zna i gdje su nestali tragovi rasprodaje, ili bolje receno pljacke, najveceg pomorskog giganta na Jadranu…a direktor Brodogradilista Bijela, zna kako su se neki brodovi “prodali” i kome i na ciji racun su otisli dolari…

  4. slazem se..o ovome treba kontsantno pricati.. istinu na vidjelo…gdje su nestale desetine miliona…

  5. Vidim da ste se potrudili malchice oko dizajna sa ovom “vristecom” crvenom bojom… Transfuzija… Nego font slova vam je preveliki, i nejasan…
    Tema jeste bitna….
    http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=75148

  6. ”Misko Vukovicu ne dolazi u Kotor, jer kad god dodjes mi 2 broda prodamo” –
    parola kotorskih pomoraca iz 90-tih…

  7. Istina je da su sve dubioze nastale u doba “nekadjedinstvenog DPSa”. Medjutim sjecam se da je Misko P. V. bio jedan iz odbora. U istom vremenu su nas jadni kombinat napunili dubioza.

  8. Nema papira, nema ugovora, ne zna se ovo, ono….zna se ko je bio direktor, finansiski….pa ih lijepo pitajte đe su papiri…. ako ne znaju, zna se APSSS !!!!!!!!
    Nego zalud priča kad nema zakona !!!!!

  9. Džošua Nova Gvineja says:

    Ranko Krivokapić upozorio da su iz jedne susjedne države sa somalijskim piratima napravili plan o kidnapovanju broda Kotor.

    SNS tražio da se brod preimenuje u Srpski kraljevski grad Kotor i da se na pramcu podigne bista Caru Stefanu Dušanu Silnom

    Svi zaboraviše napriču o Jugooceniji. Mission accomplished

  10. Dr Miško Vuković je dokazan kao stručni savjetnik. Pola godine uoči bankrota DKP-a, savjetovao je rukovodstvo komove firmbinata da se ne prodaje jer je riječ o “nacionalnom blagu”. Za ovakvo savjetovanje marnuo je dobru lovu.
    Na sličan način je “pomogao” i kotorske pomorce. Vjerovali ili ne, čovjek je još uvijek na slobodi :)

  11. ispravka: “rukovodstvo kombinata” (sjeban mi je word ;(

  12. Jugooceaniju su utukli i dotukli Miško Vuković i Jauković, mada je i prije toga bila meta strahovite pljačke.

    Brodarstvo se tada spremalo za svoje zlatne godine ali neoliberalni zamah nije imao milosti spram jedne socijalističke firme, kao uostalom i za hiljaden drugih kompanija.

    Onog trenutka kada se napustio socijalizam, svim firmama je bila potpisana smrtna presuda.

  13. Evo nam jos jedne prevare na vidiku…kupuju i kumuju ko da svoje pare daju…kad ih prodaju bice njihove pare tad…zar je slepilo toliko zavladalo da niko ne vidi klasican pokusaj jos jedne pljacke.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.