Crna Gora 129. u svijetu po zdravlju mora

Sejšeli i Njemačka imaju najzdravija mora na svijetu od svih nastanjenih teritorija, Sijera Leone najnezdravije, a Hrvatska je na listi koja je obuhvatila 171 zemlju zauzela ne baš laskavo 64. mjesto, pokazala je nova globalna znanstvena studija. U prvom opsežnom istraživanju zdravlja svjetskih mora koje je provela neprofitna organizacija Conservation International sa sjedištem u SAD-u stručnjaci su u obzir uzeli 10 čimbenika na temelju kojih su valorizirali vode što se protežu od obala određene zemlje do njihovih granica ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) – do 370 km od kopna. Svako je more dobilo ukupnu ocjenu od nula do 100 koja je prosjek ocjena za svaku od 10 kategorija. Kod zemalja s vrlo dugom obalom različiti su dijelovi odvojeno bodovani. EEZ uključuje oko 40 posto svjetskih morskih površina te gotovo sve teritorije uz kontinentalne obale. Ova područja izvor su hrane, prirodnih resursa, rekreacije i drugih pogodnosti za stanovnike koji uz njih žive. Ciljevi na temelju kojih su mora ocijenjena su sljedeći:

1. Morska hrana (mjerene su količine hrane koje se eksploatiraju te njihova održivost, odnosno razine/brzina njihova obnavljanja).

2. Mogućnosti obrtničkog ribarenja (ocijenjene su mogućnosti koje more pruža ribarima obrtnicima i njihovim obiteljima, ribolovcima i rekreativnim ribolovcima s malim brodicama ili bez njih – za razliku od velikih komercijalnih kompanija)

3. Prirodni proizvodi (ocijenjena je količina, održivost i ekološka razina eksploatacije resursa koji nisu hrana poput nafte, plina i ruda).

4. Očuvanje staništa koja apsorbiraju CO2 (ocijenjen je današnji kapacitet mora za apsorpciju CO2 u odnosu na onaj s početka 1980-ih).

5. Zaštita priobalja (stručnjaci su usporedili današnje stanje pet ključnih staništa koja štite priobalje, poput mangrovih šuma, tropskih koraljnih grebena, površina morskih trava, ledenog morskog pokrova i sl. sa stanjem na početku 1980-ih).

6. Kvaliteta života i gospodarstva u priobalju (ocijenjena je kvaliteta života i ekonomska stabilnost, uključujući postotak stabilnih poslova, ljudi koji žive od mora).

7. Turizam i rekreacija (mjeren je broj turista, noćenja i razina na kojoj lokalne zajednice omogućuju razvoj turizma i rekreacije te njihova održivost koja ovisi o ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima te infrastrukturi, zdravlju, higijeni i sigurnosti).

8. Doživljaj mjesta (ljudi širom svijeta stječu osjećaj kulturnog identiteta koji se dobrim dijelom temelji na okolišu u kojem žive; stručnjaci su mjerili stanje vrsta koje ta staništa simboliziraju, primjerice dupina ili morskih kornjača, te postotak zaštićenih područja u određenoj zemlji).

9. Čistoća vode (mjeren je stupanj zagađenja voda viškom hranjivih tvari, kemikalijama, patogenima i smećem).

10. Bioraznolikost (ocijenjen je broj i raznolikost vrsta i staništa svake regije te razine njihove zaštite).

Sam vrh liste zauzeo je otok Jarvis u vlasništvu SAD-a koji je dobio 86 bodova od mogućih 100. Među prvih 10 najboljih našli su se i Njemačka, Estonija, Nizozemska i Kanada. Susjedna Slovenija je sa 66 bodova zauzela odlično 18. mjesto (Hrvatska je dobila 58 bodova), a Italija s kojom dijelimo more 51. Od zemalja u našem okruženju Grčka je završila na 69, Albanija na 87, Turska na 94, Crna Gora na 129, a Bugarska na 136. mjestu. Dok se s rangom nekih zemalja iz susjedstva možemo čak i tješiti, činjenica da je Slovenija (iako istina s mnogo manjom obalom) zauzela daleko više mjesto od našeg ipak pokazuje da još mnogo toga možemo i trebamo poduzeti kako bi bolje koristili i štitili naše more, priobalje i njihove potencijale.

http://www.tportal.hr

Advertisements

Comments

  1. Jutros ovo čitam i pizdim. U Evropi, Crna Gora je po kvalitetu mora treća otpozadi!

    Ako se pogleda indeks koji sumira parametre, Hrvatska je sa 5,8 mnogo bolja od crnogorskih 4,8 i od nas su gore samo BiH (4,4) i Poljska (4,2). Najveći skor u Evropi ima Njemačka sa 7,3.
    Po hiljaditi put se nameće zaključak da mi nismo zaslužili ono što nam je Bog dao, i takav narod ne zaslužuje napredak, i tačka.

  2. ovce idu za svojim instiktima. ovcama treba vodic. kad se pojavi vuk u ovnujskoj kozi…
    u raznolikosti ljucke prirode postoje vukovi i ovce. i medjuprostor sto se preliva iz supljeg u prazno.

  3. slika i prilika, ocekujem da institut za ispravljanje stranjskih gresaka u kucanju objavi da je i ovo jos jedna u nizu obmana protiv drzave, casti i primjera junastva, te da je nase more i cistije i vlaznije od svih ostalih jadranskih morah.

  4. Monstat ako krene ispitivat mora i okeane CG ce biti na vrhu…

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s