Nil Armstrong (1930-2012)

Te 1969. godine Nil Armstrong je bio prvi čovek koji je dotakao tlo Mesečeve površine i verovatno najpoznatiji čovek u čitavom svemiru.

Kada su ga upitali kako se osećao toga dana, odgovorio je: “Veoma, veoma malo!”

Nil Armstrong je rođen u američkoj državi Ohajo 5. avgusta 1930. godine. Otac mu je radio u državnoj službi i cela porodica se često selila, kako je dobijao nove poslove. 

Armstrong je svoj prvi let doživeo sa svojim ocem kada mu je bilo šest godina. Zbog ovoga se zaljubio u aeronautiku, što je ljubav koja će trajati do njegove smrti. Sa 16 godina je već mogao da leti iako nije imao vozačku dozvolu za automobil.

Kao dokazani heroj iz Korejskog rata, Nil Armstrong je postao testni pilot za instituciju koja je prethodila Nasi.

Mali veliki korak…

Ušao je u grupu najboljih koji su testirali novu tehnologiju protiv ograničenja prirode.

Te 1962. godine američki predsednik Džon Kenedi je obećao da će Amerika imati čoveka na Mesecu do kraja decenije. A kako su Sovjeti već imali uspešne misije u svemir i kako su već lansirali čoveka u orbitu, te da bi ostvarili Kenedijevo obećanje, NASA je imala mnogo novca na raspolaganju.

Tokom jedne od misija u okviru Gemini 8 programa, Armstrong je uspeo da povrati kontrolu nad kapsulom i da spase život sebi i svom kolegi. Iako stidljiv i veoma uzdržan ali sa dokazanim pilotskim sposobnostima, nametnuo se kao logičan komandant misije Apolo 11.

Tokom 1969. godine tim je već bio u stanju da ispuni Kenedijevo obećanje. U svemirskoj letelici, sa komandnim računarom sa kompjuetrskom snagom manjom od hiljaditog dela snage današnjeg prosečnog laptop računara, Nil Armstrong je sa kolegama Bazom Oldrinom i Majklom Kolinsom uspeo da osvoji Mesec.

Ljudi širom sveta su kupovali svoje prve televizijske aparate kako bi bili svedoci ovog istorijskog događaja. Više od 500 miliona je uživo posmatralo svaki sekunda ove misije, tog 20. jula 1969. godine.

Privatnost pre svega

foto: NASA

Posle uspešnog izbegavanja velikih stena, Armstrong je imao još svega 20 sekundi rada motora, kada je uspešno sleteo na tlo Meseca. Tada je iz kapsule javio komandnom centru na Zemlji, u Hjuston: “Orao sleteo!”.

Ubrzo posle toga je izgovorio “Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo!”.

Uz pomoć Baza Odlrina zabo je zastavu SAD u tlo u sred Mora Tišina, gde su se spustili.

Po povratku na Zemlju posada je dobila ogromnu medijsku pažnju i sve moguće počasti širom sveta. Međutim, veoma brzo se Nil Armstrong povukao iz javnosti, ne želeći da naplati svoju slavu.

Iako dobitnik Medalje slobode, jednog od najvećih američkih priznanja koje mu je uručio lično predsednik, Nil je izbegao svu slavu koju to nosi i povukao se na svoju farmu u Ohaju. Predavao je inženjerstvo na Univerzitetu u Sinsinatiju, a kasnije je započeo svoj biznis.

Inspiracija

Odbijao je da daje intervjue i da potpisuje autograme čime je razočarao mnoge fanove. Zahtevao je privatnost, a samo je povremeno držao govore.

Jednom je ovo objasnio izjavom: “Ne želim da budem živi spomenik”. I dok su mnogi drugi astronauti prolazili kroz teške pishološke faze u svojim “post-mesečevskim” sindromima (Baz Oldrin je postao alkoholičar), Nil je uživao da živi u tišini i miru.

Ponovo se pojavio u javnosti sa dvojicom kolega tek na obeležavanju 30 godina od sletanja na Mesec, 1999. godine kada im je dodeljeno još jedno američko priznanje.

Niko više od 1972. godine nije hodao po Mesecu. Za mnoge ljude je prevaziđena ideja o ponovnom sletanju tamo, u korist istraživanja Marsa ili nečeg drugog.

Ipak, za milione onih koji su bili prikovani za TV aparate 1969. godine snovi o osvajanju Meseca su postali stvarnost. Za njih je stidljiv čovek iz Ohaja otvorio nove horizonte, i za njega neće biti zaborava, kao ni za njegova dostignuća.

B92

Advertisements

Comments

  1. TaJović lAdooo says:

    ‘Ovoj je mali korak za čovjeka a veliki za čovječanstvo’

    Zamislite kad bi neko napravio jedan mali korak, jedan normalan korak ovdje, na zemlji, u Crnoj Gori. Korak koji bi bio mali za normalan svijet a veliki za Crnu Goru… Mada teško, gotovo sam siguran da bi nam ljudi kao Nedović, perfektni i sl. dali jednu porciju zavjere šta se sve krije iza toga koraka. Vjerujem da oni čak i ne vjeruju ni u Armstrongov korak. Zavjera nas održala, njojzi hvala…

  2. TaJović lAdooo says:

    Nego vidim da je održano prvenstvu u sviranju vazdušne gitare;

    http://www.vijesti.me/caffe/dzastin-hauard-svjetski-sampion-sviranju-vazdusne-gitare-clanak-89180

    Hajde mi da napravimo prvenstvo u sviranju vazdušnih gusala. Mislim imamo toliko talenata, šteta da propadnu bezveze guslajući po netu, FB etc…

  3. The best place to stage a Moon-landing is the Moon :)

    Prije 45 godina nije bilo sofisticiranih robota i Kjuriositija, morali su da šalju žive ljude. Mislili su da time otvaraju vrata novog doba, i bili su u pravu dok nije dunula promaja i zatvorila vrata. Danas ukupna vrijednost bonusa koje sebi isplaćuju top-menadžeri sa Wall-streeta višestruko nadmašuje cijenu ljudske misije na Mars, ali to nikome nije bitno. Važno je da se obrće, a u mjesec i planete će (kao i uvijek) gledati zaluđenici. Armstrongov “veliki korak za čovječanstvo” to isto čovječanstvo tek treba da zasluži.

  4. Bili su ;) Ostrogami. Sadamovog mi nuklearnog oružja, too.

    Lajka pa Komunista Jurij…

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s