Brzo topljenje Arktika

Norveški istraživači Arktika upozoravaju da je ovogodišnje rekordno topljenje Arktika dio trenda koji se sve više ubrzava, a mogao bi imati ozbiljne posljedice po vremenske prilike u Europi.

Tim je prošli mjesec objavio da su količine leda pale na najniže razine u posljednjih 30 godina otkad postoje satelitska mjerenja, a otapanje će se nastaviti još barem tjedan dana sve dok temperature ostanu iznad smrzavanja – vrhunac obično dosegne sredinom rujna.

Trend, a ne iznimka
Direktor Norveškog polarnog instituta (NPI) Kim Holmen kaže da je otapanje Arktika brže no što se ranije očekivalo.

‘Promjena je veća nego što smo mogli zamisliti prije 20 ili čak 10 godina’, rekao je dr. Holmen. ‘Iznenadila nas je pa moramo prilagoditi i naše razumijevanje sustava i našu znanost kao i naše osjećaje za prirodu koja nas okružuje.’

Član NPI-ja dr. Edmond Hansen smatra da je ovogodišnje otapanje čak najveće u posljednjih 1.500 godina. ‘Ovo je stvarno zapanjujuće – istinski dramatična promjena u sustavu’, rekao je Hansen i dodao: ‘Ovo nije neka kratkotrajna pojava, to je postojan trend. Nestaje sve više i više leda i to se ubrzava – samo pogledajte grafikone i promatranja i vidjet ćete što se zbiva.’

Dr. Sebastian Gerland ističe da led, čija bijela boja snažno odražava svjetlost, kada se stanji propušta više sunčevog zračenja u tamnu vodu koja je apsorbira. ‘Što je led tanji, to više svjetla prodire kroz njega i zagrijava vodu’, rekao je.

Velike promjene na kontinentu

Prema najopreznijim prognozama Arktik bi mogao ostati bez leda do 2080. godine. No neki novi podaci pokazuju da bi se to moglo dogoditi i mnogo ranije. Velika smanjenja ledenih površina sigurno će snažno utjecati na visinske vjetrove, tzv. jet stream, koji upravljaju vremenskim prilikama u Europi. Naime, smjer i brzina tih visinskih struja ovise o temperaturnim razlikama između tropskih i arktičkih područja (pogledajte video dolje).

Kim Holmen je objasnio kako bi to moglo izgledati.

‘Kada Arktik ostane bez leda, više neće biti bijel pa će apsorbirati veće količine sunčeva svjetla što će pak utjecati na sustave vjetrova. U sjevernoj Europi to bi moglo značiti više oborina i oluja, a u južnoj bi moglo biti više suša, tako da bi mogle nastupiti velike promjene na cijelom kontinentu’, rekao je Holmen.

No neki klimatski stručnjaci ističu da je utjecaj arktičkog leda na vremenske prilike vrlo složen te da je tek u novije vrijeme predmet ozbiljnih istraživanja.

tportal.hr

Advertisements

Comments

  1. POTOPNA

    Istopi se vele Arktik,
    posle njega ide Baltik,
    Milovan se dobro drži,
    Dansku slabo Sunce prži ……

    Izgleda nas potop čeka,
    jer pravimo šuplju barku,
    u vodi smo dovijeka,
    Bog ludima ne da Arku ……

    Kormilo je u tirinte,
    a paluba od kartona,
    niko jedne nema kinte,
    odzvonila davno zvona …….

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s