Berzanski igrač: Obod – igra s vremenom

prazan friziderTokom velikog dana 29.novembra na Cetinju je palo 110 litara kiše po kvadratnom metru. Egzaktan statistički podatak koji na prvu loptu govori dvije stvari. Čim količina padavina pređe 100 litara po metru kvadratnom, na Cetinju, opšte poznato je, nema vode. Ni struje. To se u ekonomskoj nauci naziva cetinjski paradoks: „Prevelika količina osnovnog resursa (vode) za proizvodnju dva najosnovnija resursa (struja i pijaća voda),  dovodi do onemogućavanja proizvodnje istih. Na Cetinju. Montenegro. E viva.“

Istog dana je mladi a pametni, gradonačelnik Cetinja, namirisavši oblake iznad Jezerskog vrha, odletio za Kinu, da pregovara sa velikom svjetskom elektro firmom Huawei, ne bi li ih privolio da „užde kakav šteker“ u sadašnji MACCOC, što je skraćenica za „Marina Abramović Community Center Obod Cetinje“, do juče znan samo kao OBOD. Mada, iako od kiše pobjegao sigurni smo da će se, kao i svi njegovi prethodnici i kolege vratit’ „pokisao“. Al’, da bi došli do takve poente mi se moramo vratiti malo u prošlost.

Ponos grada Cetinja (čiji finalni proizvod – frižider mene i danas redovno na svakih 20-ak minuta štrecne svojim glasnim, ali upornim radom), svoje proizvodne hale je zatvorio kad nam je t(s)adašnja vlast počela otvarat’ vidike. Kako su iz Dubrovnika i okoline počeli pristizati moderni frižideri i zamrzivači, koji su bili ljepšeg dizajna a i puno jeftiniji tj džabe, crnogorci su prestali sa kupovinom Obodovih pulena istog trena. Kad je priliv s tih ubrzo zatvorenih tržišta prestao, počela je i nikad završena priča o „revitalizaciji“ Oboda.

Elektronska arhiva prvih pokušaja sanacije ne postoji, ali materijala u posljednjih desetak godina je bilo više nego dovoljno da se ovaj tekst malo obogati.

U zvaničnom dokumentu Vlade Crne Gore pod nazivom „Ekonomska politika za 2004. godinu“, Elektorindustrija Obod se pominje na stranici br 12, u dijelu 3.Sektorske politike, gdje se konstatuje sledeće:
„Osnovni ciljevi politike razvoja industrije, energetike i rudarstva za 2004. godinu su: stabilizacija i povećanje proizvodnje … Uradiće se i realizovati sanaciono privatizacioni planovi za ”Obod” i ”Radoje Dakić”.“

Članci koji su odjekivali s naslovnica tadašnje Pobjede su nosili naslove „”Gorenje” i “Bosch” zainteresovani za “Obod” iz Cetinja“. Tekstovi su bili još smješniji: „Gorenje” iz Slovenije namjerava da pokrene proizvodnju u Crnoj Gori do kraja 2004. god. Bijela tehnika sa brendom slovenacke kompanije trebalo bi da se proizvodi u tri fabrike cetinjskog “Oboda” za koje Vlada Crne Gore (www.vlada.cg.yu) jos uvijek nije odlucila da li ce ih prodati ili izdati pod zakup na duzi vremenski period.“ Samo hrabro.

Zatim se u istom dokumentu – „Ekonomska politika Crne Gore za 2005.godinu“, krajnje tupavo, autori ponavljaju:
Osnovni cilj politike razvoja preradjivačke industrije u 2005. godini je  stabilizacija i povećanje  proizvodnje. …. Angažovani finansijski savjetnici radiće na privatizaciji kompanija “Radoje Dakić” i “Obod”….“

Jedni od prvih „ozbiljnih“ investitora 2005.godine bili su turci, za čije potrebe je čak Vlada i Opština Cetinje registrovala novu firmu pod imenom NOVI OBOD, a u kojoj je planirana saradnja sa turskim partnerom u sklapanju veš mašina koja je obećavala bolje dane. Nažalost, mućak.

Isti Vladin dokument za 2006.godinu pokazuje da su finansijski savjetnici uzeli pare „ni za šta“:
U preradjivačkoj industriji, očekuje se stabilizacija i povećanje proizvodnje. …. regulisati status kompanija »Radoje Dakić«,  »Obod« i Željezara.“

Te 2006.godine, euforija pred referendum je iskorištena za „angažovani krkanluk“, pa je početkom aprila u hotelu Grand upriličen Ekonomski forum u organizaciji Vlade Crne Gore, a u saradnji sa Evropskom Agencijom za Rekonstrukciju (EAR), Unijom  poslodavaca Crne Gore i Opštinom Cetinje, a jedna od neizbježnih tema je bila „Razvojno socijalni program za EI Obod“. Meso je bilo ukusno, pivo hladno. Bez pitanja prisutnih.

U avgustu 2006.godine smo vrata „ušir“ otvorili mješovitoj hrvatsko-crnogorskoj firmi “Komfor klima – Parting”, čija obaveza je tad bila kako je tadašnja novina Republika „cijenjenog“ Draška Đuranovića javila „da tokom trajanja trogodišnjeg investicionog ciklusa uloži 3,5 miliona eura i za prve tri godine zaposli najmanje 180 radnika, koji će raditi u proizvodnji opreme za ventilaciju i grijanje. … Prema nekim najavama, minimalna neto zarada radnika “Komfor klima – Partinga” na Cetinju bi trebalo da bude oko 370 eura, dok bi stručni kadar mogao mjesečno primati i preko 1.000 eura.“ Važi.

Pobjeda nas je 2008.godine zasmijavala naslovima: „Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović primio delegaciju Kineske asocijacije prijateljstva: Kinezi zainteresovani za ulaganje u Luku Bar, Obod, Termoelektranu…“ Nikako da neke Ruse nafatamo.

U toku 2010.godine širena je propaganda o premještanju umjetničkih akademija na lokaciji donjeg Oboda, a u čemu su, po medijskim najavima bili spremni da učestvuju ponovo turci, kako je najavljivao tadašnji ambasador Turske – Emin Birgen Kesoglu. Studenti i danas nemaju grijanje na cetinjskim akademijama.

Da ne bi samo vlastodržci mlatili praznu slamu po praznim obodskim halama, pobrinuli su se i sami cetinjani, pa je tako 28.01.2011. Senatu Prijestonice dostavljena Građanska Inicijativa „Bivši Obod-Regionalni sajamski centar“, grupa „SVI ZA CETINJSKI SAJAM“, čija ideja je bila da se na mjestu bivšeg „Obod“-a izgradi Regionalni sajamski centar. Prava radna akcija, nego što!

Nakon posljednje reinkarnacije OBODa u MACCOC i beskrupuloznog ukrivanja sopstvene nemoći u dobroćudnost i naivnost Marine Abramovič, sadašnja cetinjska i crnogorska vlast traži neke nove, „kreativne“ investitore, pa tako zadnjih mjeseci 2012.godine čitamo da je npr „Holandska kompanija „The Silicon Mine“ zainteresovana da otvori fabriku solarnih panela u prostoru višenamjenskog centra „Marina Abramović Community Centre Obod Cetinje“ (MACCOC)“.

Iskreno bih volio da Marina konačno uždi taj šteker u Obod, poslije punih 20 godina nerada Oboda i 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.
Ali bih volio i da na Cetinje prvo ima struje za taj šteker.
I vode da se radnici osvježe.

Advertisements

Comments

  1. Vaistinu tako.

  2. “Fabrike” Radoje Dakic i Obod Cetinje nisu fabrije nego obicni poslovni prostori vrlo slabog kvaliteta. Sto se tehnike tice te “fabrike” jedva da raspolazu sa nekoliko starih masina a sto se strucnog kadra tice, tim ljudima bi trebalo omoguciti neko doskolovavanje, jer poznato je da jedan inzinjer posle dvadeset godina pauze u struci nije u stanju da vise radi svoj posao.

    Dakle, sva ta prdnjava oko crnogorske industrije je prica za malu djecu, jer crnogorska industrija uopste ne postoji a “fabrike” Radoje Dakic i Obod Cetinje nisu fabrike ili su fabrike taman onoliko koliko su fabrike hiljade zapustenih i praznih hala, polomljenih prozora koje mozete naci u svakom vecem gradu u Evropi, koje cekaju da budu porusene i da na njihovo mjestio nesto drugo bude izgradjeno.

    Vlada Crne Gore moze samo da pokusa da iznajmi nekome te poluprsle hale i da to nazovu ozivljavanje crnogorske industrije.

    Crnogorskim politicarima bi mnogo bolje bilo da su u tim “fabrikama” organizovali proizvodnju svinjskog mesa ili da su napravili velike kokosarnike. Tu bi mogli uposliti dio radnika a profit bi im bio mnogo veci nego sto je sada.

    Da se vlada sjetila da sama nesto ulozi u inovativne tehnike, to im nikada ne bi palo na pamet. Evo hoce da buse Goricu i da za to busenje potrose devet miliona eura a za te pare su mogli da angazuju vrlo istrazivace sa nekog tehnickog fakulteta i da motivisu te ljude da oni sami osmisle inovativne projekte i sa njima pocnu neku proizvodnju.

    Ja bih imao par genijalnih ideja za frzidere i zamrzivace, koji ljeti ne bi uopste koristili struju, pa ako je neko zainteresovan neka mi se javi.
    Sa vrlo malo ulaganja na Cetinju ili bilo gdje drugo bi se mogla poceti proizvodnja takvih zamrzivaca i frizidera, koji bi se izvozili u citavi svijet.

    Takodje postoji jedna poznata svedska firma koja je jos davno napravila sporet na suncevu energiju, pa bi i tu moglo nesto da se radi.

    Mnogo je bolje angazovati svoje ljude koji imaju nesto u glavi i stvoriti sopstvenu tehniku, nego ici i po svijetu i preklinjati nekog da korosti nase zapustene hale.

    Neka barem naprave oglas i puste ljude da oni sami daju ideje o tome sta bi se moglo raditi sa tim zapustenim bivsim fabrikama. Ili neka pozovu nase ljude iz inostranstva i neka i njima pruze priliku da i oni osmisle neka resenja.

    Evo ja imam vrlo konkretnu ideju, koja bi se sa malo novca i u kratkom roku mogla realizovati, ideju koja bi se mogla i patentima zastititi i koja narednih 20 godina ne bi imala konkurenciju.

    Kazem, ako koga iz vlade ili negdje drugo interesuje, neka se javi.

    • Momak ,
      prvo ti tu tvoju nauku zastiti PATENTOM , pa daj da ljudi vide o cemu se tu radi pa ce ti se sami javljati BIZNISMENI ne brini ,sve ideje i koje se realizuju ne donose pare iako se u prvi mah cine genijalnim,eto Kinezi uradili kisobran bez satora pa kazu nije to bas funkcionalno ,poprskace prolaznike-baterija ce se portositi itd,,,,, PORTABL TV. za AUTA , iako nekada jaka ideja nikad nije donijo ocekivanja,tako ti tvoji sporeti na BATERIJE su mi sumnjiva BIZNISA,
      pozzzzzzzz

      • Momek,

        patent ne samo da kosta nego posle prijave patenta treba da prodje dvije godine dok se patent ne prizna. Kada se to desi, onda se patent zvanicno objavi i svako moze da vidi o cemu se radi. Od te objave pronalazac je duzan da placa za zastitu patenta, sto je za citavi svijet prilicna suma novca i moze se krecati i do sto hiljada eura godisnje.
        Sama prijava patenta u Njemackoj kosta oko 500 eura, a ako to uradi patentni advokat onda je oko 5000 eura. Prijava malog patenta (Gebrauchmuster) kosta oko 50 eura.

        Zbog toga ljudi koji nesto izmisle prvo naprave mali patent, i taj mali patent drze godinu dana. Prije isteka godine naprave patent i do certifikata prodje jos dvije godine, sto je ukupno tri godine.
        Za sve to vrijeme je ideja zasticena sa malo novca, ukoliko bi je neko drugi prijavio ili upotrijebio, ideja je onoga ko je prvi prijavio, pa makar kao mali patent.

        To je razlog sto se cesto puta sa patentima odugovlaci, da bi bez velikih troskova ideju drzali zasticenom i da se ona ne bi u javnosti objavljivala.

        A sto se tice same ideje, evo u kratkim crtama, ali cu ipak nesto zadrzati za sebe.
        Jos od davnih vremena poznati su adsorptioni frizideri, koji hlade preko toplote, konkretno preko gasa.
        Moguce je i preko sucevog kolektora hladiti frizider, sto znaci da bi u Crnoj Gori frizider i zamrzivac mogli sest mjeseci u godini da rade dzabe, naravno i nocu, jer bi jedan drugi kolektor sakupljao toplotu za rad nocu. Istovremeno bi se mogla praviti i topla voda za tusiranje, kao sto bi se toplota mogla koristiti i za hladjenje prostorija.

        Ovo nije bas toliko jednostavno, ali bih bio u stanju da proracunam, konstruisem i napravim funkcionalni prototip ovoga o cemu pisem. Jedno vrijeme sam u Njemackoj radio na razvoju adsorptionih sistema za klimatizaciju, pa mi je problematika poznata.

        Ja znam da se ti zezas, ali ipak da ti odgovorim, ne samo radi tebe, nego i drugih.

        Zaboravih, kada sun sunca nema frizider ili zamrzivac bi radio na gas, sto je jeftinije nego na struju, a ako gasa nema radio bi na struju.

  3. Steta sto autor teksta nije uspio da dodje do jedne jako ozbiljne ponude za Obod od strane Elektrolux-a koja je podrazumijevala preuzimanje fabrike uz doplatu drzave dodatnih 3miliona tadasnjih maraka, medjutim tu je ponudu drzava odbila da mi bi samo par godina nakon toga sama morala podnijeti teret od 25miliona eura za rjesavanje socijalnog problema zaposlenih u Obodu.

    • ……….tu je ponudu drzava odbila ……………

      Da dok se tako etiketiramo ,bit ce odgovornosti malo morgen?

      Ma kakva DRZAVA bre , daj imi i prezime ODGOVORNE OSOBE koja je odbila taj ANGAZMAN itd….

      Zahebite vise DRZAVU-nju cine DVONOZNA BICA -na funkcijama i samo ona mogu biti POJEDINACNO ODGOVORNA BITI ,za svoj delokrug delanja-i za stanje u toj bransi.

  4. Miloš Obilić says:

    Da li se Marina tuširala na Cetinju kad je ljetos boravila tamo? Veoma bitan detalj.
    Cetinje leti nema vode, pored toliko kiše koja pada.
    Najveći performans bio bi da Marina na Cetinju otvori farbriku OBOD.
    Marina kao tampon zona između umjetnika i političara.
    Kinezi teško, skupa smo mi radna snaga za njih. Sa minimalnom cijenom rada skuplji smo nego njihovi ili oni koje razvlače za par dolara po danu.
    Marinina priča izgleda najbolje, ako izađe na kraj sa onima što su bili iza njenih leđa.

  5. Onom idejom koju sam postavio gore, mogli bi se istovremeno proizvoditi: frizideri, zamrzivaci, suncavi kolektori sa viskom temperaturom, bojleri za termo ulje i…
    U pitanju ne bi bio samo frizider i zamrzic, nego kombinovano postrojenje sastavljeno od: frizidera, zamrzivaca, bojlera za potrosnu toplu vodu i eventualno sistema za hladjenje prostorija suncem. Sve ovo bi sacinjavalo jednu cjelinu, koja bi pola godine mogla da dzabe hladi i da dzabe daje toplu vodu.

  6. Evo se Gradonačelnik i dalje “šali”:
    http://www.vijesti.me/vijesti/kinezi-zainteresovani-zicaru-kotor-lovcen-cetinje-clanak-103153

    A samo pretraga “žičara kotor” u Google-u daje desetine hiljada rezultata, tj šupljih naslova i još praznijih članaka:
    http://www.google.com/search?q=%C5%BEi%C4%8Dara+kotor&oq=%C5%BEi%C4%8Dara+kotor&sugexp=chrome,mod=7&sourceid=chrome&ie=UTF-8

    Uživa ga po Kini, nego što!

  7. Ovo je nevjerovatno, Kinezi hoce da grade zicaru, za pare naravno i eto strasnog poslovnog uspjeha. Oni se zajebavaju sa nama, a mozda se i ne zajebavaju, nego oni stvarno misle da je to poslovni uspjeh.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s