Dr Momčilo D. Pejović: Koliko smo (se) daleko (od)makli?

Nikola ITamo unazad cijeli vijek i još bogme nekolike decenije pride, a sve za vladavine Knjaza Gospodara Nikole I Petrovića, bijaše se Crna Gora „okrenula“ i uputila ka Evropi, sve sa ciljem ne bi li postala „napredna i moderna“ reformska, demokratska i ekonomski bogata, po ugledu na mnoge tadašnje zapadnoevropske države!

Obeća zanago, tadašnji Knjaz i Gospodar – „car junaka“, ne samo jednom, poslije onoga „Veljega rata“, nego i mnogo puta potlje u naredne nekolike decenije njegove „uspješne“ vladavine Crnom Gorom i njegovim „milim narodom“, građanima širom njegove nezavisne i samostalne Crne Gore i bogme njegovim „dičnim“ Srbima i Crnogorcima.

I ne bi svemu tome falilo ništa da se i dan današnji, poslije tolikog protoka vremena od njegove vladavine, to isto gotovo nepromijenjeno ne dešava i „kojeviteza“ baš u toj istoj „njegovoj Crnoj Gori“ sa „njegovim“ narodom i građanima; i isto tako sa Srbima, Crnogorcima i svim drugim narodima, bez obzira ko je koje vjere i narodnosti!

Samo da ne zaboravim reći, jednu bitnu činjenicu, da se za svoje duge vladavine knjaz – kralj Gospodar Nikola I nadijelio raznoraznijeh medalja svojim brojnim junacima, naravno za zasluge koje oni postigoše u raznim bojevima, bitkama i ratovima, a bogme nije zapostavio ni one koji su sjajno ordenje (za)miritali u miru sve služeći vjerno i sluganski svo(je)ga Gospodara. I još da dodam da je za njegove vladavine bilo „javnih radova“ na kojima su (ne)zaposleni, gladni, žedni i siromašni mogli raditi za kakvu crkavicu ili koru suha hljeba da ne pocrkaju od gladi! Naravno da su i tada „trgovci“ i oni „bliži“ dvoru i Gospodaru ponajbolje prolazili dijeleći zarađeno onima koji su obavljali teške poslove u dobro osmišljenim i organizovanim „javnim radovima“ pri čemu je država Crna Gora bila garant svemu!

Ova današnja vlast crnogorska, sa „političkom elitom“ nastalom u „ratu za mir“ koji je od nje uspješno vođen a učestvovala (ni)je, jer ginulo se (ni)je, nečija se krv, ipak, jeste prolijevala, ponosna je na svoju političku prošlost i svakim danom nam je sve više drugačije tumači i jače nameće. Oni danas pričaju, govore ili kazuju i (na)mjerno zaboravljaju ono ne tako davno vrijeme iz posljednje decenije 20. vijeka u kojem je generacija tzv. „mladi, (s)lijepi i (još) pametni“ branila (ne)čiju „otadžbinu“ koja je bila u „opasnosti“!?

A zašto vam, poštovani čitaoci, sve ovo (s)pominjem i nabrajam iako sve dobro znate, barem oni koji su malo stariji po godinama od mene ili su malo kasnije od mene rođeni? Evo da kažem i da ne dužim, već da vam iz jednih novina u izvodima „prenesem“ nešto iz onoga vremena od unazad više od jednoga vijeka, a onda vi da sve uporedite i sami zaključite dokle smo došli, koliko smo se (od)makli) i ima li (i)kakve (s)ličnosti bez razlike!

„Crnogorska skupština – U prestonoj besedi, kojom je 25. o. mes. knez Nikola otvori skupštinu, knez potvrđuje da je odavno želeo da misao građanskih sloboda, oličena u načelima istinske demokracije, bude zamenjena Ustavom, koji je u njemu našao prvoga svoga branioca i koji će čuvati do posljednjega časa (…) U besedi se ističe uspeh Vladin u reformama, radu na svim stranama državne uprave, sređenost finansijskog stanja koje je ustavnim životom obezbeđeno, tako da je podignut kredit zemlje i da se moglo pristupiti kovanju prvoga crnogorskog novca radi napretka proizvodnje i trgovine. Obraćena je osobita pažnja na podizanje slobodnog pristaništa u Baru, građenje železnice Bar – Podgorica, izradu projektovanih novih kolskih putova i spremanje za sve to potrebnih novih zakona, koji će podstaći privatnu inicijativu i omogućiti stranim kapitalima ulaz u Crnu Goru. S pogledom na odnose prema inostranstvu prestona beseda ističe da su naročito sada bolji no ikada, nerazdvojne veze sa Rusijom i ruskim narodom i da su odnosi prijateljstva i dobrog susjedstva sa A.(ustro) – Ugarskom dobili izraza i prilikom knjaževa proletošnjega boravljenja u Beču i prilikom sastanka i prijema prestolonaslednika od strane nadvojvode Ferdinanda u Dubrovniku (…) Napominjući srdačne i trajne veze sa ostalim državama, beseda se završuje obećanjem, da će Crna Gora uvek pratiti stanje svoga naroda s nadom da će i skupština kao i knez uvek biti prožeti osećajem, pravde, reda i zakonitosti“.

Eto vam pa čitajte o vremenu u kojem je knjaz-kralj Gospodar živio i vladao svojim „milim narodom“, obećavao, gradio „putove“, dizao kredite, posjećivao Beč, Petrograd, Moskvu, London, Pariz i druge gradove i banje u kojima je „vidao“ kostobolju „svoju staru boljku“ i upoređujte sa ovim današnjim vremenom u kojem je „politička elita“ na vlasti skoro dvije i po decenije, a treba istaći da se ni oni nijesu odrekli medalja za „evropski“ mir niti penzija iz „rata za mir“!

Nećemo ovom prilikom govoriti o tome da li je, kako i koliko Gospodar ili Premijer kreditno zadužio „ekonomski prosperitetnu“ Crnu Goru, donio nezavisnost, sačuvao biološku supstancu, niti da li je „mir i sklad u zemlji“ i da li je to zaista njegov – „moj najveći uspjeh“, ali hoćemo ih sve redom u „političkoj eliti“ podsjećati da su potekli iz generacije „mladi, (s)lijepi i (još) pametni“ kada su bili u „rat za mir“ sa svojim današnjim susjedima, a nekada bratskim narodima!

Podgorica, srijeda, 19. decembar 2012. godine                    Dr Momčilo Dušanov Pejović

Advertisements

Comments

  1. ha, ko je junak, na dubrovnik, eno ga nadvojvoda, da ga ubijemo prije gavrile, da nam zor ne kvari cijeli vijek.

  2. laufer kaže:
    20. Decembar 2012. – 19:43 u 7:43 pm
    ha, ko je junak, na dubrovnik, eno ga nadvojvoda, da ga ubijemo prije gavrile, da nam zor ne kvari cijeli vijek.

    Uh, kad god se na laufera naljutim, uvijek se za jezik ugrizem. Zbog cega :) Eto, na primjeru, zbog toga sto znam da je on neko ko umije da napravi ovako blistave opaske.

  3. tasta placa te placa, pa ti kako god hoces, samo joj dodajes.
    nekad je to tako bilo, da smo se ubijali zora radi i krasili oruzje tudjom ljepotom; takvi smo i danas, samo se ne ubijamo oruzjem, a milije nam je kad nego ljosne, no bijel ahljeba da jedemo do kraja zivota.
    omrceni dubrovnik je vazda na meti.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s