Veselin Grbović o Rudnicima boksita Nikšić (2003.)

Rudari-Nikšić

Kako je o Rudnicima boksita Nikšić 2003. govorio Veselin Grbović, predsjednik Odbora direktora Rudnika (danas direktor Direkcije za saobraćaj u Vladi CG)
Iza nas je 55 godina rudarske proizvodnje u Crnoj Gori i Rudnika boksita kao prve rudarske organizacije na našim prostorima. Između onog 24. septembra 1948. kada su Rudnici boksita, odlukom Vlade NR Crne Gore, osnovani kao prvo preduzeće koje će se baviti istraživanjem i eksploatacijom crvenih i bijelih boksita i 24. septembra 2003, kada obilježavamo značajan rudarski jubilej, smješteno je vrijeme velikog rada na istraživanju i eksploataciji najznačajnije metalične mineralne sirovine u Crnoj Gori, koja zajedno sa ugljem predstavlja i najznačajniju mineralnu sirovinu za njen skladan razvoj u ovom vremenu, ali i u bližoj budućnosti.

Razvoj preduzeća, koje od kraja 1995. godine posluje kao akcionarsko društvo, bio je u svemu podudaran sa opštim kretanjima društva, što znači da su ubrzani usponi bili u periodima veće potražnje, a relativne stagnacije u intervalima opadanja tražnje boksita na domaćem i inostranom tržištu. Međutim, zalaganjem i odgovornim radom zaposlenih, koje su znalački vodili upravljački timovi i stručnjaci specijalisti za pojedine oblike proizvodnje, nastali problemi su uspješno prevazilaženi.

Tako je krajem 1993. godine kada je proizvodnja rude potpuno stala pod teretom sankcija UN otpočelo angažovanje rudničke operative na sanaciji i izgradnji putnih pravaca u Republici u okviru programa javnih radova Crne Gore. Prvi crnogorski rudari su za kratko vrijeme postali i prvi građevinci zahvaljujući uspješnom proboju tunela i izgradnji novih saobraćajnica. Sama činjenica da poslovi Sektora za građevinarstvo u ukupnom prihodu Akcionarskog društva sada učestvuju preko 40 odsto i da stalno imaju tendenciju rasta, potvrđuje ispravnost orijentacije na ovu vrstu poslova i ako oni ne predstavljaju osnovnu djelatnost.

Rudnici boksita spadaju u najuspješnije i najorganizovanije kolektive u Republici, ali i na širim prostorima.

Danas su Rudnici boksita razvijena, savremeno-tehnički opremljena i kadrovski osposobljena organizacija koja svoj rad i razvoj temelji na najvećim dostignućima rudarske struke i nauke i neraskidivi dio najmoćnije repro cjeline (Kombinat aluminijuma, Elektroprivreda, Rudnik uglja Pljevlja, Željeznice Crne Gore, Luka Bar), koja predstavlja najznačajniju privrednu aktivnost Crne Gore.

Pored rada na istraživanju i eksploataciji novih rudnih rezervi i angažovanja na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove putne mreže, što će biti jedan od glavnih predmeta rada, stručni kadrovi i moćna mehanizacija nastaviće aktivnosti i na drugim poslovima izgradnje infrastrukturnih objekata u okruženju, uz traženje i nalaženje strateškog partnera za dalji ubrzan razvoj i dokapitalizaciju do potpune privatizacije. Izgrađena i savremeno opremljena Centralna radionica omogućava i najsloženije popravke sredstava rada koja su proizvedena u najpoznatijim svjetskim fabrikama rudarske i građevinarske opreme (Catepillar, Atlas Copco, Mercedes, Volvo i dr.), dok se u pogonu za preradu plastičnih masa kvalitetno proizvode plastične cijevi, zaptivači za bijelu tehniku, gajbe za pivo i sokove, sjedišta za stadione i sportske hale, a pored stalne aktivnosti na istraživanju novih ležišta radi se na pripremi programa za eksploataciju bijelih boksita i ukrasnog kamena, te pronalaženju voda za piće bušenjem arterskih bunara. Sve to garantuje sigurnost u radu na duži rok, a kvalitetna unutrašnja organizacija i do sada obavljeni poslovi primjereni su međunarodnim standardima.

Ovo tim više što je potražnja za aluminijumom u svijetu sve veća i što boksit po svojoj zastupljenosti u zemljinoj kori (oko 8 odsto), poslije kiseonika i silicijuma, zauzima treće mjesto, a u Crnoj Gori se nalaze još uvijek najveća nalazišta boksita u Evropi.

Brojne generacije crnogorskih rudara i drugih radnika, koji su ovdje radili u proteklom periodu stvorili su veliku rudarsku školu iz koje će se kasnije razviti i veoma brojna crnogorska rudarska porodica, koja se stalno uvećava, a na prirodnim bogatstvima naših brda podići rudnici uglja u Pljevljima i Beranama, rudnici olova i cinka u Šupljoj stijeni kod Pljevalja i Mojkovcu, veliki mermerni majdani u blizini Danilovgrada i Andrijevice, fabrike građevinskog materijala u Tivtu, Spužu i drugim mjestima, Solana “Bajo Sekulić” u Ulcinju i mnogi drugi. Jedan broj ovih rudnika danas ne radi, ali je više nego sigurno da put Crne Gore ka bogatim evropskim narodima kojim je krenula vodi preko valorizacije dokazanog i još neotkrivenog rudnog blaga, racionalnog iskorišćenja značajnih energetskih i šumskih potencijala, uz skladan razvoj poljoprivrede i turizma. U tom velikom otvaranju Crne Gore prema svijetu Rudnici boksita imaju svoje nezamjenjivo mjesto.

*** ***

“Ja
Sin rudara
I unuk rudara
Za jednog novog rudara
Sad tražim blago
I ostavljam mu u malom grumenu
Veliko sunce
Za njegovog budućeg sina.”

M. Ilieva

izvor: goosle.me

Advertisements

Comments

  1. Bio je to dobar govor ……. skroz ……..

  2. Konjuh planinom, vjetar šumi, bruji,
    Lišće pjeva žalovite pjesme,
    Borovi i jele, javori i breze
    Svijaju se jedno do drugoga.

    Noć je crno svu zemlju zavila,
    Konjuh stenje, ruši se kamenje,
    Mrtvoga drugara, hušinskog rudara,
    Sahranjuje ?eta partizana.

    A na vrh planine zastava se vije,
    Crvena od krvi proletera!

    u sve su se svoje i moje i tvoje upisali i zatrpali ga zaboravom narodnim.

  3. u sve su se svoje i moje i tvoje upisali i zatrpali ga zaboravom narodnim.

  4. upišali bibana, vaistinu!

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s