Goosle.me: Kako je o Rudnicima boksita Nikšić 2003. govorio Veselin Grbović

Veselin Grbović 2003. , predsjednik Odbora direktora Rudnika, zatim direktor Direkcije za saobraćaj u Vladi CG, danas gradonačelnik Nikšića

rudariboksitiiz kataloga:”Prvi rudar Crne Gore”

Iza nas je 55 godina rudarske proizvodnje u Crnoj Gori i Rudnika boksita kao prve rudarske organizacije na našim prostorima. Između onog 24. septembra 1948. kada su Rudnici boksita, odlukom Vlade NR Crne Gore, osnovani kao prvo preduzeće koje će se baviti istraživanjem i eksploatacijom crvenih i bijelih boksita i 24. septembra 2003, kada obilježavamo značajan rudarski jubilej, smješteno je vrijeme velikog rada na istraživanju i eksploataciji najznačajnije metalične mineralne sirovine u Crnoj Gori, koja zajedno sa ugljem predstavlja i najznačajniju mineralnu sirovinu za njen skladan razvoj u ovom vremenu, ali i u bližoj budućnosti.

Razvoj preduzeća, koje od kraja 1995. godine posluje kao akcionarsko društvo, bio je u svemu podudaran sa opštim kretanjima društva, što znači da su ubrzani usponi bili u periodima veće potražnje, a relativne stagnacije u intervalima opadanja tražnje boksita na domaćem i inostranom tržištu. Međutim, zalaganjem i odgovornim radom zaposlenih, koje su znalački vodili upravljački timovi i stručnjaci specijalisti za pojedine oblike proizvodnje, nastali problemi su uspješno prevazilaženi.

Tako je krajem 1993. godine kada je proizvodnja rude potpuno stala pod teretom sankcija UN otpočelo angažovanje rudničke operative na sanaciji i izgradnji putnih pravaca u Republici u okviru programa javnih radova Crne Gore. Prvi crnogorski rudari su za kratko vrijeme postali i prvi građevinci zahvaljujući uspješnom proboju tunela i izgradnji novih saobraćajnica. Sama činjenica da poslovi Sektora za građevinarstvo u ukupnom prihodu Akcionarskog društva sada učestvuju preko 40 odsto i da stalno imaju tendenciju rasta, potvrđuje ispravnost orijentacije na ovu vrstu poslova i ako oni ne predstavljaju osnovnu djelatnost.

Rudnici boksita spadaju u najuspješnije i najorganizovanije kolektive u Republici, ali i na širim prostorima.

Danas su Rudnici boksita razvijena, savremeno-tehnički opremljena i kadrovski osposobljena organizacija koja svoj rad i razvoj temelji na najvećim dostignućima rudarske struke i nauke i neraskidivi dio najmoćnije repro cjeline (Kombinat aluminijuma, Elektroprivreda, Rudnik uglja Pljevlja, Željeznice Crne Gore, Luka Bar), koja predstavlja najznačajniju privrednu aktivnost Crne Gore.

Pored rada na istraživanju i eksploataciji novih rudnih rezervi i angažovanja na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove putne mreže, što će biti jedan od glavnih predmeta rada, stručni kadrovi i moćna mehanizacija nastaviće aktivnosti i na drugim poslovima izgradnje infrastrukturnih objekata u okruženju, uz traženje i nalaženje strateškog partnera za dalji ubrzan razvoj i dokapitalizaciju do potpune privatizacije. Izgrađena i savremeno opremljena Centralna radionica omogućava i najsloženije popravke sredstava rada koja su proizvedena u najpoznatijim svjetskim fabrikama rudarske i građevinarske opreme (Catepillar, Atlas Copco, Mercedes, Volvo i dr.), dok se u pogonu za preradu plastičnih masa kvalitetno proizvode plastične cijevi, zaptivači za bijelu tehniku, gajbe za pivo i sokove, sjedišta za stadione i sportske hale, a pored stalne aktivnosti na istraživanju novih ležišta radi se na pripremi programa za eksploataciju bijelih boksita i ukrasnog kamena, te pronalaženju voda za piće bušenjem arterskih bunara. Sve to garantuje sigurnost u radu na duži rok, a kvalitetna unutrašnja organizacija i do sada obavljeni poslovi primjereni su međunarodnim standardima.

Ovo tim više što je potražnja za aluminijumom u svijetu sve veća i što boksit po svojoj zastupljenosti u zemljinoj kori (oko 8 odsto), poslije kiseonika i silicijuma, zauzima treće mjesto, a u Crnoj Gori se nalaze još uvijek najveća nalazišta boksita u Evropi.

Brojne generacije crnogorskih rudara i drugih radnika, koji su ovdje radili u proteklom periodu stvorili su veliku rudarsku školu iz koje će se kasnije razviti i veoma brojna crnogorska rudarska porodica, koja se stalno uvećava, a na prirodnim bogatstvima naših brda podići rudnici uglja u Pljevljima i Beranama, rudnici olova i cinka u Šupljoj stijeni kod Pljevalja i Mojkovcu, veliki mermerni majdani u blizini Danilovgrada i Andrijevice, fabrike građevinskog materijala u Tivtu, Spužu i drugim mjestima, Solana “Bajo Sekulić” u Ulcinju i mnogi drugi. Jedan broj ovih rudnika danas ne radi, ali je više nego sigurno da put Crne Gore ka bogatim evropskim narodima kojim je krenula vodi preko valorizacije dokazanog i još neotkrivenog rudnog blaga, racionalnog iskorišćenja značajnih energetskih i šumskih potencijala, uz skladan razvoj poljoprivrede i turizma. U tom velikom otvaranju Crne Gore prema svijetu Rudnici boksita imaju svoje nezamjenjivo mjesto.

***

“Ja
Sin rudara
I unuk rudara
Za jednog novog rudara
Sad tražim blago
I ostavljam mu u malom grumenu
Veliko sunce
Za njegovog budućeg sina.”

M. Ilieva

Goosle. me

Advertisements

Comments

  1. Ašanin prima ranjene važno je da si postavio zastavu iza leđa govno jedno. Ti i Grbović i slučni vama doveli ste rudare tu đe su.
    Sve je išlo u paketu sa Kap-om

    Ekonomija – Nedjelja, 15. februar 2004. godine
    VESELIN GRBOVIĆ, DIREKTOR RUDNIKA BOKSITA: Privatizacija u paketu sa KAP-om najbolje rješenje
    Rudnik očekuje 12 miliona dolara
    Boksiti rade nikad bolje pa iz pomoćne djelatnosti „peglamo” gubitke zbog pada dolara u odnosu na euro

    Rudnici boksita bez privatizacije odnosno strateškog partnera i dodatnih ulaganja u opremu, uz rješavanje tehnološkog viška, teško mogu ići naprijed. Strateški partner Rudnika je onaj koji kupi Kombinat aluminijuma, jer na taj način imamo obezbijeđen plasman rude, kaže Veselin Grbović, predsjednik Odbora direktora nikšićkog Rudnika boksita odgovarajući na pitanje da li je za ovaj kolektiv prihvatljiv model dokapitalizacije u paketu sa privatizacijom KAP-a.

    U tom slučaju Rudnik ne bi morao da traži druge kupce za rudu. Transportni troškovi su toliko skočili da je prosto nemoguće prodavati rudu kupcima na nekim daljim destinacijama – da ne govorim o dalekim. Uvjereni smo da će strateški partner koji kupi KAP kupiti odnosno dokapitalizovati Boksite. Očekujemo da će u Rudnik uložiti oko 12 miliona dolara. Taj novac bi omogućio da otvorimo novi površinski kop, nabavimo novu opremu, riješimo tehnološki višak….

    Povećvajući proizvodnju rude koju bi isporučivali kombinatu Boksiti bi, kaže Grbović, bili zdrava i dobra firma. Cijena nikšićkog Boksita je realna, što su uvidjeli i u KAP-u. Ona je sada ispod svih granica zbog pada dolara u odnosu na euro na berzi, kaže direktor Grbović na podsjećanje da je donedavno cijena boksita bila predmet spora između poslovodstva rudnika i KAP-a. Kada je marka bila sredstvo plaćanja tona boksita je koštala oko 60 maraka, a sada je ispod 20 dolara. Ako znamo da je euro kao jedna marka, dolazimo do podatka da je cijena rude pala tri puta. Tome nije potreban komentar. Nadamo se, ipak, da će dolar morati da raste.

    Na kursnim razlikama Boksiti godišnje gube oko tri miliona dolara. Rudnik trenutno radi nikad bolje, pa uspijevamo iz dodatne djelatnosti – građevinarstva da „peglamo” gubitke iz kursnih razlika. Cijenu boksita moraćemo da dogovaramo nakon privatizacije Kombinata sa strateškim partnerom. Strateškom partneru koji uđe u Kombinat i Boksite sasvim je svejedno odakle će izvlačiti profit. Neće biti velike razlike da li iz boksita ili aluminijuma, kaže Grbović.

  2. Moskva: Finalizovan kupoprodajni ugovor za Rudnike boksita
    04.10.2005

    Predstavnici Vlade Crne Gore i pregovarački tim ruske kompanije Rusal finalizovali su, danas u Moskvi, kupoprodajni ugovor za nikšićke Rudnike boksita, koji će biti potpisan 14. oktobra.
    Na današnjem sastanku usaglašeno je 11 aneksa ugovora, koji se odnose na socijalni i investicioni program i činidbenu i korporativnu garanciju.
    Predstavnici Rusala su izrazili spremnost da u Rudnike boksita investiraju četiri miliona eura i zadrže 1,25 hiljada radnika tri godine nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora.
    Pregovarački timovi su dogovorili da kompanija Rusal naredne dvije decenije godišnje kopa 650 hiljada tona rude.
    Rusal je najavio da će platiti koncesionu nadoknadu u iznosu od šest miliona eura – dvije trećine pri zaključenju ugovora, a ostatak u narednih 20 godina.
    U crnogorskoj delegaciji su bili predsjednik Tenderske komsije Branimir Gvozdenović, direktor Agencije za prestrukturiranje i strane investicije Branko Vujović, direktor Rudnika Veselin Grbović i pomoćnik ministra ekonomije za rudarstvo i geologiju Radonja Minić.

  3. prodajem svoj udio u svim “našim” rudnicima, vlasništvo “naše” 1kroz1. svaka će ponuda biti razmotrena, uz minimum od trideset evra po komadu.
    prvoplasirana ponuda uz sertifikat o novom vlasništvu dobija dzabe dzak soli iz solane bajo stanišić.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s