Začarani krug dugova: Opština državi, država građanima, a oni bankama

dzepCrna Gora je društvo u kojem, čini se svako svakome duguje – opštine državi, država privredi i građanima, stranim bankama, privrednici imaju međusobne dugove, građani duguju bankama, duguju jedni drugima. Kuda to vodi i da li se nazire kraj praksi nekontrolisanog zaduživanja koje državu i njene građane polako vodi u dužničko ropstvo?

U seriji informacija o nagomilavanju dugova u državi stigao je i najnoviji podatak prema kojem javna preduzeća čiji su osnivači opštine po osnovu poreza i doprinosa duguju Poreskoj upravi preko 56 miliona eura. Među najvećim dužnicima su opštine Nikšić, Budva, Bar, Cetinje i Podgorica. Samo Tivat i Plužine nemaju dugovanja po osnovu poreza i doprinosa.

No, ipak taj dug gotovo je sitnica u poređenju sa podatkom koliko država Crna Gora duguje. Trenutno duguje milijardu i 750 miliona eura i to bez garancija. No, dug sa garancijama iznosi cijelih 2 milijarde i 32 miliona eura ili gotovo 70 posto BDP-a. Tu je uračunat dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite, a koje će vraćati građani i privreda preko uvećanih poreza i dažbina.

Da zaduživanju nema kraja postalo je jasno i nedavno kada je ministar finansija Radoje Žugić najavio da će Crna Gora da se ponovo zaduži najkasnije do 1. jula, a projektovani iznos je 220 miliona eura.

“Apsolutno da je za Crnu Goru kao društvo koje nema ekonomske moći da kroz brzi rast izvoza akumulira i vraća te dugove to veliki problem. Dakle, naročito je intezivan rast duga u posljednjih nekoliko godina. U tom smislu želim da apelujem da se što prije u parlamentu donese Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, sistemski zakon koji će strogo propisati granice zaduživanja Crne Gore jer ovako ona srlja u ozbiljne dužničke probleme”, ističe predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju finansije i budžet Aleksandar Damjanović.

Ne zadužuju se samo opštine i država.

Prema podacima Centralne banke u Crnoj Gori je u januaru ove godine, od skoro 58 hiljada kompanija i preduzetnika 15 i po hiljada bilo u blokadi zbog dugova, što znači da svako četvrto preduzeće ima blokran račun. Duguju i tajkuni, naročito u građevinarstvu. Prema nekim podacima, građevinski investitori samo opštini Budva duguju 37 miliona eura.

Kamatama u dužničko ropstvo

Darko Konjević iz Montegero biznis alijanse kaže da zabrinjava to što dug preduzeća raste, ali ističe da nema razloga za strah da će preduzeća postati žrtve dužničkog ropstva.

“Jednostavno, međusobna dugovanja jesu velika i ona se čak pomalo u posljednje vrijeme i uvećavaju, sa jedne strane. Sa druge strane, nakon aktivnosti države rastu prilivi po osnovu poreza i to je nešto pozitivno i to govori da to dužničko ropstvo nije nešto sa čime će se Crna Gora suočavati”, smatra Konjević.

Svaki građanin u Crnoj Gori u prosjeku je zadužen oko 1.340 eura, ili gotovo tri prosječne plate. Osim što duguju jedni drugima građani duguju bankama. Nije poznat iznos koliko duguju po osnovu kredita, ali recimo da na kreditnim karticama duguju 31 milion eura, a na dozvoljenim minusima na tekućim računima 14,8 miliona. Takođe, veliki je broj onih koji vraćaju tuđe kredite ni krivi, ni dužni na osnovu falsifikovane dokumentacije.

Zvonko Pavićević iz Sindikata prosvjete kaže da građani polako klize u dužničko ropstvo jer ih sve više duguje, uglavnom bankama.

“Svi su svakome dužni, država se sve više zadužuje, građani se zadužuju zbog teškog materijalnog i finansijskog položaja, banke sa visokim kamatama dovode građane u dužničko ropstvo. Ne znam čemu sve to vodi. Bojim se još goreg scenarija, a mislim da ni naša vlada i oni koji su dužni da vode ovu zemlju ili nijesu svjesni ili jesu, ali ne saopštavaju građanima ništa o tome, da nas ne čeka baš svijetla budućnost”, kaže Pavićević.

A da li građani duguju i da li misle da je Crna Gora društvo u kojem svako svakome duguje

Građani o dugovima

No, neki od građana koje smo anketirali strahuju da od lošeg ima gore.

“Sve me strah da nam saopštavaju ljepše stanje i prikazuju ljepšu sliku nego što je u stvarnosti”, kaže za RSE stariji Podgoričanin.

slobodnaevropa.org

Advertisements

Comments

  1. 05.06.2013 u 12:48
    Za 10 godina iz Crne Gore izneseno 6,2 milijarde dolara

    65

    EmailShare
    Iz balkanskih zemalja se u periodu od 2001-2010. odlilo više od 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije i izbjegavanja poreza, i završilo na računima u inostranstvu. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini, navodi Global Financial Integrity.

    U Crnoj Gori, na primjer, ta suma iznosi 6,2 milijarde dolara ili 138 odsto bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odliv novca bio u iznosu 15,2 milijarde dolara ili 25 odsto bruto nacionalnog dohotka, dok se iz BiH odlilo 8,3 milijardi dolara, što je u procentima 46 odsto bruto nacionalnog dohotka, prenose banjalučke Nezavisne novine.

    Ovi podaci su saopšteni na panelu pod nazivom: “Ilegalni odliv novca, strana pomoć, Hrvatska i balkanski putevi: Prijetnja ljudskim pravima, ekonomiji i sigurnosti”, održanom u Vašingtonu na Kapitol Hil.

    – U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odlivu novca iz vladinih računa ili trgovine akcijama sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe. Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odliva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju, kaže Tom Kardamone u intervjuu za Glas Amerike.

    Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odliva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. Sto milijardi se uliva u te zemlje putem strane pomoći. Prema jednostavnoj računici, to znači da je odnos strane pomoći i ileganog odliva 10:1.

    – Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još uvijek potrebna strana pomoć, odgovor je jer novac ilegalnim putem ide vani – naglašava Tom Kardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i neproliferaciju.

    Glas Amerike navodi da su u veliki dio tih šema bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lihtejnštajnu.

    Izvor: Nezavisne.com

  2. zvonko pavicevic hahahahahah

  3. Neki dan je konstatovano na sastanku sa MF da su samo 2 ili 3 opstina van blokade. Slicno je sa ministarstvima samo 3 ili 4 imaju nesto da dijele. Drzavna preduzeca koja su imali neke love se isto glodju do koske. Stigla mecka i pred plantaze kasne im plate. Vele da daju ovim ju-di-dzijevcima da vode IBM bili bi na koljena za godinu dvije.

  4. to je uspjeh centralističko-kolektivističkog sistema (zamalo rekoh socijalizma, pi, pi, da zlo ne čuje) koji je sve fakture skupio u jednu gomilu i sad se čeka plaćanje računa. srednja klasa je metastazirala i ključa što joj ni stare ni nove dioplome ne donose blagodeti koje su im obećavane prije upisa preko veze, radnička je mutirala u lumpenproleterijat, a kvaziintelektualci traže nove etikete za postojeće stanje za koje opet niko naš neće bit kriv (osim možda naših srba ili nekih drugih bosanaca), jer je svima jasno da “ovo” nema veze sa kapitalizmom, neoliberalizmom, demokratsocijalizmom ili sta je već obećavano od prilike do pirlike (i našom intelektualnom masom dokazivnao i planirano na državnom univerzitetu i njegovo hipersenzitivnom ekonomskom fakultetu), pa je ostala samo krv kao moneta i kao kredit, ili medju sobom da se izoptužujemo i pokoljemo, il da ranimo vojnike za tudje vojske i ratove.)
    jenda rečenica, opučuh se.

  5. oladi malo, pa za ovakav centralisticki sistem u kojem ce oni da upravljaju se bori sva crna gora, plus minus 3-5%, ka ovi na vlasti, ka ovi u opoziciji. drugovi centralisti, p;laneri i humanisti. i drugarice, naravno. i cimbo.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s