Ukoliko bi Elektroprivreda naredne godine nastavila da prodaje struju Unipromu za Kombinat aluminijuma po cijeni od 45 eura za megavat, mogla bi da ima gubitke od 50 do 70 miliona eura, u zavisnosti od kretanja cijena na međunarodnom tržištu, koje sada iznose od 150 do 250 eura za megavat, pokazuje nezvanična procjena iz EPCG. Da bi EPCG nadoknadila ove gubitke, prema istom izvoru, morala bi građanima i ostaloj privredi povećati cijene za 50 do 100 odsto, što su neke susjedne zemlje već najavile.
S druge strane, ukoliko bi KAP bio ugašen do Nove godine, kada mu ističe postojeći ugovor o kupovini struje od EPCG, bez posla bi direktno ostalo 500 radnika, a zbog smanjenja izvoza i privredne aktivnosti ukupnog lanca povezanog sa ovom fabrikom, brutodruštveni proizvod (BDP) Crne Gore mogao bi da ima pad za dva do tri odsto. To znači da bi bila izgubljena polovina planiranog rasta ekonomije od šest odsto, koliko je očekivala Vlada u narednoj godini. Sve to bi poremetilo ekonomske planove Vlade, kao i program „Evropa sad”.
Za funkcionisanje KAP-a potreban je dugoročni ugovor, ali je dodatni problem što naredne godine počinje ekološka rekonstrukcije TE Pljevlja, najvećeg domaćeg proizvođača električne energije, u kojoj prema najavama ona neće raditi šest do devet mjeseci. Tada će EPCG morati da uvozi polovinu svojih potreba za električnom energijom što je već veliki gubitak u najavi i kada ne bi morala još i da snabdijeva KAP po povoljnim cijenama.
O kakvom je problemu riječ govori i podatak da je EPCG na kraju juna imala neto profit od 17 miliona za šest mjeseci, ali da se tokom ljeta zbog suše, slabog rada hidroelektrana i potrebe za uvozom struje po visokim cijenama, ta dobit u potpunosti istopila do kraja septembra jer nisu povećavali cijenu struje za potrošače.
Do kada će trajati visoke cijene električne energije na evropskom kontinentu teško je reći jer to najviše zavisi od energetsko-političke krize između EU i Rusije. Mnoge zemlje EU su proteklih godine svoje termoelektrane na ugalj zamijenili elektranama na nešto čistiji gas, ali je ove godine Rusija, kao najveći proizvođač, ograničila isporuke i povećala cijene tog energenta. Dodatni uticaj imala je i ovogodišnja suša zbog čega je značajno smanjena proizvodnja iz hidroelektrana.
Iz EPCG su naveli da oni sa Unipromom imaju ugovor o kupoprodaji električne energije, a ne ugovor o snabdijevanju električnom energijom kakav imaju sa Željezarom i Željeznicom, zbog čega su i cijene različite.
„EPCG obavlja posao od javnog interesa. Ona proizvodi i snabdijeva električnom energijom sva domaćinstva i privredu naše države. Da bi odgovorila svom zadatku, sigurnoj i stabilnoj isporuci električnične energije stanovništvu i državi, EPCG mora stabilno i sigurno poslovati. To je naš osnovni cilj. Nemoguće je ostvariti taj cilj ukoliko se električna energija kupuje po, primjera radi, cijeni od 150 EUR/MWh, a zatim prodaje nekom privrednom subjektu po cijeni od 45 EUR/MWh. Ko će, u tom slučaju, da snosi odgovornost za posljedice do kojih dovodi tako drastična razlika u cijeni? EPCG je, u ovako delikatnoj situaciji, u poziciji da bira između povećanja cijena za isporuku električne energije Unipromu ili povećanja cijena za građane/domaćinstva. Mi smo odlučili da poštedimo domaćinstva i tržišnim uslovima prilagodimo cijenu za one privredne subjekte koji zarađuju i ostvaruju ekstraprofit pod sadašnjim uslovima. Takav privredni subjekt je, upravo Uniprom”, saopštili su iz EPCG.
Oni su prethodno ponudili da se nova cijena usaglasi na sastanku dviju kompanija, ali da Uniprom ne prihvata poziv. Iz Uniproma su ponovili da oni ne mogu plaćati struju skuplju od 45 eura po megavatu, i naveli da su prošle godine plaćali struju po istoj cijeni iako je na međunarodnoj berzi ona iznosila 35 eura, kao i da je tada EPCG na tome ostvarila profit od 5,7 miliona. Oni navode i da je postojeći ugovor trebalo po automatizmu da se nastavi i u 2022. godini po istim uslovima i da EPCG sada „izmišlja okolnosti koje su nastale na tržištu” uz „nepoštovanje elementarnih tržišnih i etičkih pravila poslovanja”.
Grupa radnika KAP-a juče je saopštila da su „neprijatno iznenađeni” odnosom EPCG i nadležnih ministarstava prema toj fabrici. Ova grupa radnika KAP-a navodi da su od menadžmenta dobili informaciju da je prije završetka stečaja u KAP-u upućen poziv nadležnim ministarstvima, predsjedniku Vlade i menadžmentu EPCG za dogovor, ali da se nije odazvao niko od nadležnih.
„Ukoliko rukovodstvo EPCG i Uniproma ne postignu dogovor oko cijene električne energije, mi nećemo učestvovati u planskom gašenju KAP-a, što znači da se KAP može ugasiti jedino havarijski uz posljedice koje takav potez povlači”, navedeno je u njihovom saopštenju.
Programsko gašenje ćelija znači da se tečni aluminijum iz njih postepeno izliva, kako bi se nekada mogle ponovo upotrebljavati. Havarijsko gašenje znači isključenje struje ćelijama pri čemu se aluminijum ohladi i otvrdne, pa je potrebna potpuna rekonstrukcija ćelija da bi se mogle ponovo upotrijebiti.
Ministar finansija Milojko Spajić izjavio je da se do rješenja može doći u razgovoru između EPCG i Uniproma, kao i da je pitanje snabdijevanja KAP-a električnom energijom kompleksno, te da je Ministarstvo finansija spremno da pomogne u pronalasku zajedničkog rješenja. „EPCG je državno preduzeće, koje treba da odlučuje za sebe i da preuzme odgovornost za svoje odluke”, dodao je. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je izjavio da se „preduzimaju određene aktivnosti” po ovom pitanju, te da se nada da će EPCG, „kao aktivni učesnik u razgovorima dati svoj doprinos i predstaviti njima prihvatljiv model da se ta situacija prevaziđe”.
Izvor: vijesti.me
Naslovna fotografija: Kombinat alumnijuma Podgorica, © Luka Zeković