CGO: Bivši režim dijelio državljanstva po upitnim zakonskim procedurama

Crna Gora

Izvor: Pobjeda


Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović nisu počasno crnogorsko državljanstvo dobili na predlog zakonski ovlašćenih predlagača što dovodi u pitanje i njihovu validnost, ocijenio je za Pobjedu saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje Damir Suljević.

„Vjerujemo da javnost ima pravo da zna i za ova dva slučaja, ali i sve ostale, koje su to reference presudno uticale da se zaključi da oni treba po ovoj, ipak, privilegovanoj proceduri da dobiju državljanstvo. Svjedoci smo hronične netransparentnosti tih procedura, kontroverznosti lica koja su tako sticala državljanstvo, ali i zaobilaženja ovlašćenih predlagača što čini zakonski upitnim brojna počasna državljanstva“, kazao je Suljević.

On je pojasnio da Zakon o crnogorskom državljanstvu dozvoljava sticanje počasnog državljanstva za ona lica čiji je prijem u crnogorsko od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore, ali i istakao da propisuje ko može biti predlagač.

„Zakon jasno propisuje i da o prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove na osnovu predloga predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore. Takođe, u tom postupku se predviđa pribavljanje mišljenja nadležnih organa za oblasti u kojima se određeno lice preporučuje za prijem“, naglasio je Suljević.

Bratić, kako je Pobjeda ranije pisala, državljanstvo je stekla na osnovu rješenja o prijemu iz 2012. godine, a na preporuku tadašnje ministarke nauke Sanje Vlahović, dok je Stijović preporuku dobio iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Suljević je podsjetio da je CGO i ranije ukazivao na činjenicu da je od usvajanja Zakona o državljanstvu iz 2008. do kraja 2020. godine čak 390 lice, prema podacima koje oni imaju, dobilo počasno crnogorsko državljanstvo.

„Svjedoci smo hronične netransparentnosti tih procedura, kontroverznosti lica koja su tako sticala državljanstvo, ali i zaobilaženja ovlašćenih predlagača što čini zakonski upitnim brojna počasna državljanstva“, kazao je on.

Kriterijumi za dobijanje počasnog državljanstva, osim u Zakonu, dodao je Suljević, dodatno su pojašnjeni pojašnjeni Odlukom Vlade o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

„Na primjer, prema toj odluci, naučni interes mjeriće se rezultatima koji su postignuti na međunarodnom nivou, a koji mogu dati značajan doprinos za razvoj naučno-istraživačke djelatnosti u državi. Istom odlukom, predviđena su i tri načina na osnovu kojih se mjeri privredni i ekonomski interes, dok se tom odlukom bliže, ali još uvijek nedovoljno precizno predviđaju i mjere za ocjenu kulturnog i sportskog interesa države“, pojasnio je Suljević.

Prateća dokumentacija koju ima CGO za sva počasna državljanstva, istakao je, ne daje uvid što su bile pojedinačne reference koje su neka lica preporučivala za ovaj vid državljanstva, jer se radi o tipskim i opštim obrazloženjima.

„Mi smo i ranije predlagali da se to mijenja i da se rade individualna i sadržajna obrazloženja. U tom kontekstu, mi ne znamo što je u ovom dijelu bio osnov da se Bratić i Stijović predlože za prijem u počasno državljanstvo. Vjerujemo da javnost ima pravo da zna i za ova dva slučaja, ali i sve ostale, koje su to reference presudno uticale da se zaključi da oni treba po ovoj, ipak, privilegovanoj proceduri da dobiju državljanstvo“, kazao je.

Dokumentacija kojom raspolažu, naveo je Suljević, odnosi se na period do kraja prošle, odnosno početka ove godine, i u njoj nema podataka da je bilo ko od članova aktuelne Vlade, osim Bratić i Stijović, stekao državljanstvo na isti način.

Istakao je i da nijesu provjeravali podatke za druge funkcionere aktuelne Vlade.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.