Ljevičarski političar hrvatskih korijena Gabriel Boric postao je u nedjelju najmlađi predsjednik Čilea, pobijedivši u do kraja neizvjesnoj trci kandidata krajnje desnice Josea Antonia Kasta, na izborima koji predstavljaju vrhunac rasta popularnosti progresivne ljevice u toj zemlji.
U središtu Santiaga njegove pristalice su klicale, međusobno se grlile i mahale zastavama s Boricevim likom, kao i duginim zastavama LGBT zajednica koje su podržale njegovu socijalno inkluzivnu politiku i planove za reviziju čileanskog tržišno orijentisanog ekonomskog modela.
Tokom svog pobjedničkog govora Boric je najavio da će njegova vlada proširiti socijalna prava stanovništva, ali da će to uraditi na fiskalno odgovoran način i imajući na umu brigu za zdravlje ekonomije najvećeg svjetskog proizvođača bakra.
Takođe je rekao da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodnu okolinu, među kojima je i kontroverzni projekt Dominga vrijedan 2.5 milijarde dolara, koji uključuje rudarenje željeza, bakra i zlata. „Uništavajući naš svijet, uništavamo i sebe. Ne želimo više ‘žrtvovanih zona’, ne želimo projekte koji uništavaju našu zemlju, naše zajednice, i to naglašavamo u ovom slučaju koji je postao simboličan: Ne Domingi!”, rekao je Boric. Taj projekt bi trebalo da bude pokrenut nedaleko od prirodnih rezervata oko 500 kilometara sjeverno od glavnog grada Santiaga.
Nakon više od 99 posto prebrojanih glasačkih listića Boric (35), koji vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom, imao je 55.86 posto glasova, u poređenju sa 44.14 posto koliko je dobio njegov rival, krajnji desničar Jose Antonio Kast, koji je priznao poraz.
„Upravo sam razgovarao s Boricem i čestitao mu na njegovom velikom uspjehu”, napisao je Kast na Twitteru. „Od danas, on je izabrani predsjednik Čilea i zaslužuje naše poštovanje i konstruktivnu suradnju. Čile je uvijek na prvome mjestu”, dodao je.
„Biću predsjednik svih Čileanaca bez obzira na to jesu li glasali za mene ili nisu”, izjavio je Boric u telefonskom razgovoru s predsjednikom Sebastianom Pinerom, koji odstupa s dužnosti u martu.
U najneizvjesnijoj trci od povratka demokracije 1990, dvojica kandidata nudila su potpuno suprotne vizije budućnosti te zemlje.
Gabriel Boric, poslanik od 2014, čelnik široke lijeve koalicije, predstavljao se kao politički nasljednik pokreta iz 2019. i kandidat koji će provesti promjene za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Kast je za sebe rekao da je kandidat „reda, pravde i sigurnosti” koji žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta.
Ni jedan ne pripada centrističkom političkom mainstreamu koji je vladao Čileom od ukidanja Pinochetove vojne diktature 1990. i obojica su posljednjih sedmica prilagođavali svoje stavove kako bi pridobili centrističke birače.
Boric, koji je pažnju javnosti privukao kao vođa studentskih protesta 2011. za bolje i pristupačnije obrazovanje, napisao je u subotu u otvorenom pismu da će njegova vlada provesti promjene koje Čileanci traže od protesta 2019. godine. Ti protesti, koji su trajali mjesecima i povremeno postajali nasilni, podstakli su službeni proces izmjena decenijama starog čileanskog Ustava, koji će se sljedeće godine suočiti s referendumom.
Boric se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji – jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26.5 posto nacionalnog bogatstva – više učestvovali u njegovom programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog penzionog sistema, koji je danas u cjelosti u privatnim rukama.
Gabrielovi prađed i prababa, Ive i Božica, prije 124 godine su se odselili u Čile sa ostrva Ugljan. U Čileu su dobili desetoro djece, a njihovo sedmo dijete Luis je Gabrielov đed. Boriceva majka potiče iz špansko-katalonske porodice. Gabriel je prije desetak godina posjetio Hrvatsku i kuću svojih predaka na Ugljanu.