Monstat ‒ Izgubili pa našli 50.000 radnika

Crna Gora

Izvor: Vijesti Online


Monstat saopštio da je deset mjeseci objavljivao netačne podatke o broju zaposlenih, pa ispravio sve brojke i drastično ih uvećao. Za do sada nezabilježeni propust okrivljuju neažurnost poslodavaca i službenika Uprave prihoda jer im, kako tvrde, nisu dostavljali tačne podatke

Kako pišu „Vijesti”, Uprava za statistiku Monstat uspjela je tokom ove godine da izgubi 50.000 zaposlenih u evidenciji, a da ih u decembru iznenada sve pronađe.

S obzirom na to da u Crnoj Gori trenutno, prema novim podacima Monstata, ima oko 200.000 hiljada zaposlenih, proizilazi da su statističari „zagubili” a potom u evidenciji „pronašli” svakog četvrtvog.

Za do sada nezabilježeni propust okrivljuju neažurnost poslodavaca i službenika Uprave prihoda jer im, kako tvrde, nijesu dostavljali tačne podatke.

Sudeći prema odgovorima na pitanja „Vijesti”, odgovornost ne vide u sopstvenim redovima, a nije poznato da li je kažnjen neko od onih koji su im dostavljali navodno netačne podatke, ili službenika Monstata koji su ih sabirali.

Zakonom su za takve propuste predviđene novčane kazne do 20.000 eura.

Monstat je početkom decembra izmijenio statističke podatke o broju zvanično zaposlenih u Crnoj Gori, i to od početka godine do oktobra, navodeći da su prethodni bili pogrešni jer su dobijali netačne podatke.

Međutim, „greška” nije mala, jer je, prema ranijem podatku, u avgustu radilo 145.000 zaposlenih, a sada je ta brojka narasla na 193.000, odnosno za 48.000. Monstat je podatke ispravljao za svaki mjesec od početka godine, tako da u januaru nije radilo 159.000 ljudi, već 10.000 više. U februaru je podatak promijenjen sa 157.000 na 172.000, u martu sa 154.000 na 175.000, u aprilu sa 153.000 na 177.000.

Prema novim podacima Monstata, broj zaposlenih se povećava iz mjeseca u mjesec, čak i nakon završetka turističke sezone, pa je u oktobru radilo 203.000 ljudi, odnosno 10.000 više nego u avgustu kada je špic turističke sezone i kada postoji veliki broj sezonaca koji ulaze u ukupan broj radnika.

Nema krivih, kazne do 20.000 eura

Prema Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, podaci koje objavljuje Monstat moraju biti tačni i pouzdani. Predviđene su i kazne do 20 hiljada eura za pravno lice, u ovom slučaju poslodavce i Upravu prihoda i carina, ako prilikom prikupljanja, proizvodnje, obrade i diseminacije statističkih podataka ne primjenjuju principe zvanične statistike o tačnosti i pouzdanosti i ako Monstatu ne daje tačne i potpune podatke. Kazne za fizička lica koja uzrokuju greške iznose od 30 do 2.000 eura. Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem Zakona u nadležnosti je Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Iz Monstata nijesu odgovorili na pitanje „Vijesti” da li će u ovom slučaju biti kažnjeni oni koji su doprinijeli da se skoro godinu obmanjuje i uzmenirava javnost objavljivanjem netačnih podataka.

Podatke Monstata koriste državne institucije za pripremu raznih ekonomskih studija i planova, ali i međunarodne za utvrđivanje rejtinga države i njene perspektive.

Monstat je, kako su sada utvrdili, pogrešne podatke proteklih mjeseci redovno slao i Eurostatu, koji ih je objavljivao u svojim izvještajima.

Čudan tajming za grešku i ispravku

Prema reviziji, Monstat je netačne podatke, kojim je smanjivan broj zaposlenih, objavljivao deset mjeseci, od izbora Vlade Zdravka Krivokapića do smjene na čelu te uprave, što izaziva sumnje da je u tom slučaju i politika umiješala prste.

Na pitanje – kako je moguće da se desila ovolika greška u brojanja zaposlenih, iz Monstatu su „Vijestima” odgovorili da su oni glavni nosilac statističkih podataka i organizator i koordinator sistema zvanične statistike, a da su zakonom definisani i proizvođači zvanične statistike, što je, kako navode, u ovom slučaju bila Uprava prihoda i carina.

„Proizvođači zvanične statistike, kako Zakon nalaže, doprinose proizvodnji zvanične statistike i samim tim preuzimaju odgovornost za kvalitet podataka koji su u njihovoj nadležnosti. Prema tome, tačnost i pouzdanost podataka koje objavljuje Monstat ne zavise samo od Monstata kao koordinatora zvaničnog statističkog sistema, veći od drugih prizvođača zvanične statistike, institucija statističkog sistema, koji doprinose svojom ulogom u proizvodnji kvalitetne zvanične statistike”, naveli su.

Odgovorili su i da je Uprava prihoda i carina nosilac istraživanja „Registracioni podaci o pravnim i fizičkim licima – poreskim obveznicima”, što je osnovni i jedini input za potrebe sprovođenja Monstatovog „Statističkog istraživanja o osiguranicima – zaposlenima po djelatnostima i opštinama”.

Pad bio nelogičan pa naručili provjeru

Dvije uprave su sporazum o saradnji i razmjeni podataka potpisale 2010. godine, prema kojem Uprava prihoda i carina dostavlja podatke o broju osiguranika Upravi za statistiku do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

„Detaljnom analizom podataka ustanovljene su nelogičnosti u istima u odnosu na kretanje ostalih makroekonomskih indikatora i uobičajenih kretanja broja zaposlenih, naročito imajući u vidu sezonski karakter. Iz navedenih razloga, Uprava za statistiku je zatražila od Uprave prihoda i carina dostavljanje ažurirane baze podataka o kretanju broja osiguranika, što predstavlja osnovni izvor podataka za statistiku zaposlenih. Nakon uvida u prispjele baze podataka za period od januara 2021. godine zaključno sa oktobrom 2021. godine, sa presjekom na dan 26. novembar 2021. godine, primijećene su razlike u podacima u odnosu na ranije dostavljene”, naveli su iz Monstata.

Poslodavci i službenici iznenada „postali neažurni”

Prema Monstatu, razlozi koji su doveli do odstupanja broja zaposlenih u 2021. godini su: neažurnost u dostavljanju prijava od poslodavaca, kašnjenje prilikom unosa obrazaca usljed velikog obima posla u pojedinim područnim jednicima u toku turističke sezone, kratak vremenski period između dostavljanja podataka i perioda na koji se podaci odnose.

Nije jasno kako su to iznenada početkom ove godine poslodavci postali neažurni u dostavljanju podataka, a službenici Uprave prihoda u njihovoj obradi, ako ranije to nije bilo problem, i zašto su baš ove ljetne sezone imali veliki obim posla, a proteklih je sve bilo ažurno, i kako to da je sada problem kratak rok između dostavljanja podatak i perioda na koji se odnose, a ranije to nije bio problem.

U saopštenju nakon ispravke ovih podataka najavljena je revizija i ostalih statističkih podataka, zbog čega su „Vijesti” pitale na koje podatke se odnose ove najavljene revizije.

„U sektoru socijalnih statistika neće biti promjena u drugim statističkim oblastima jer podaci o zaposlenima nijesu input za njihovo sprovođenje, dok će pomenuta revizija podataka o zaposlenima uzrokovati reviziju podataka iz oblasti makroekonomske statistike”, naveli su iz Monstata

Revizija uslijedila nakon kritika da je Vlada odgovorna za manje zaposlenih

Revizija podataka Monstata uslijedila je nakon napada iz opozicije da je učinak nove Vlade i smanjenje broja zaposlenih za 50.000.

„Revizije su bilo koje promjene u vrijednosti objavljenog statističkog rezultata. Javljaju se kada nove opservacije postanu dostupne, modifikuju trenutne ili prošle vrijednosti. Podaci se revidiraju kako bi se uključile nove poboljšane informacije. Reviziju rezultata zvanične statistike vrše proizvođači zvanične statistike definisani Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, a u skladu sa standardima revizije propisanim u međunarodnim regulativama/metodologijama EUROSTAT-a. Neplanirane revizije uzrokovane su događajima koje nije moguće predvidjeti i na koje nije moguće unaprijed uticati. Nepredviđene promjene u izvorima podataka usljed izmjene podatka ili naknadno utvrđene greške dostavljenih podataka su najčešći razlozi za uvođenje neplaniranih revizija”, objasnili su iz Monstata zbog čega su pristupili reviziji.

Monstat: Priznata greška može samo povećati povjerenje

Na pitanje da li slučaj objavljivanja netačnih podataka može uticati na pad povjerenja u podatke Monstata kod domaće javnosti, ali i međunarodnih partnera, odgovorili su da su se pridržavali evropskih pravila o reviziji statističkih podataka i da to može samo povećati povjerenje.

„Politika revizije je instrument kojim se obezbjeđuje poštovanje principa kvaliteta zvanične statistike. Primjena ovog dokumenta u praksi doprinijeće poboljšanju kvaliteta statističkog proizvoda kako je navedeno u ‚European statistical system Guidelines on revision policy for PEEIs’. Revizija podataka urađena je u skladu sa politikom revizije a ista je prepoznata kao dokumenat koji doprinosi poboljšanju kvaliteta statističkog proizvoda. Dakle, revizija podataka je urađena u skladu sa međunarodnom praksom. U ovom smislu povjerenje međunarodnih partnera upravo je povećano primjenom međunarodnih standarda u vezi sa revizijom podataka. Štaviše, međunarodna javnost prepoznaje reviziju statističkih podataka kao redovnu praksu u procesu proizvodnje zvanične statistike, a nadamo se da će nakon uvida u politiku revizije Uprave za statistiku to razumijevanje biti i od strane nacionalnih korisnika”.

Goran Kapor | Vijesti Online

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.