Zoran Zaev podnio ostavku na mjesto premijera Śeverne Makedonije

Region

Izvor: Slobodna Evropa


Parlament Republike Śeverne Makedonije konstatovao je ostavku premijera Zorana Zaeva, koja povlači i ostavku cijele Vlade.

Kako je i najavio Zoran Zaev je juče podnio ostavku na mjesto premijera Śeverne Makedonije. Zahtjev ostavke je predao Sobranju, koji je potom na prvoj narednoj śednici konstatuje.

Zaev je ostavku najavio nakon što je njegova partija sa malom razlikom izgubila lokalne izbore u Śevernoj Makedoniji održane u oktobru. Krajem novembra njegove socijaldemokrate prihvatili su i ostavku koju je podnio na stranačke funkcije.

Na premijerskoj funkciji Zaev je bio od 31. maja 2017. godine, a drugi mandat je osvojio na parlamentarnim izborima 15. jula prošle godine.

Konstatovanjem njegove ostavke, počinju da teku ustavni rokovi za izbor nove Vlade.

Prema članu 90 Ustava, predśednik države trebalo bi u roku od 10 dana da ovjeri mandat za sastav Vlade kandidatu, odnosno partijama koje imaju većinu u Sobranju.

Mandatar u roku od 20 dana poslije dobijanja mandata, parlamentu podnosi program i predlaže sastav Vlade. Vladu bira parlament većinom glasova od ukupnog broja poslanika.

Očekuje se da parlamentarna većina predloži za mandatara Dimitara Kovačevskog, koji je nedavno izabran za lidera vladajućeg Socijaldemokratskog saveza umjesto Zorana Zaeva.

Sve funkcije Zorana Zaeva

Pet godina premijer, devet godina gradonačelnik Strumice, dvije godine poslanik i četiri godine lider tada opozicionog Socijaldemokratskog saveza (SDSM) ‒ ovo stoji u političkoj biografiji Zorana Zaeva.

Prema anketi objavljenoj u avgustu, koju je naručio američki Nacionalni demokratski institut, Zaev je tada imao podršku osam odsto građana, nasuprot pet procenata koje je imao njegov politički rival Hristijan Mickoski iz opozicione VMRO DPMNE.

Ova prednost koju je dobio Zaev kao stranački lider se ipak pokazala nedovoljnom da bi njegova stranka pobijedila na lokalnim izborima u oktobru.

Nakon izbornog poraza od VMRO DPMNE i podnesenih ostavki, Zaev odlazi ostavljajući svoj izbor – Dimitara Kovačevskog kao predśednika SDSM-a i najverovatnijeg mandatara za sastavljanje nove vlade.

Po čemu će Zaev ostati upamćen?

Audio bombe i 27. april

Simpatizeri lidera SDSM-a mu pripisuju epitet heroja, najviše zbog događaja od 27. aprila 2017. godine u parlamentu. Fotografije na društvenim mrežama njegovih simpatizera su bile obično one na kojoj je tadašnji opozicionar Zaev krvave glave.

Naime, poslije nekoliko mjeseci protesta zbog takozvanih audio bombi koje je Zaev lično objavljivao i u kojima se upućivalo na kriminalno djelovanje tokom desetogodišnjeg vladanja VMRO DPMNE, u decembru 2016. godine su održani izbori.

SDSM je osvojio 49 poslaničkih mandata, a VMRO DPMNE na čelu sa Nikolom Gruevskim 51 poslanika. U narednih nekoliko mjeseci VMRO DPMNE nije uspjela da sastavi vladinu većinu od 61 poslanika. Zaev je to imao, ali tadašnji predśednik države Đorđe Ivanov mu nije davao mandat da formira vladu.

Sve ovo je dovelo do takozvanog „krvavog četvrtka”, 27. aprila 2017. godine, kada su u Sobranje upali ljudi koji su svakodnevno izlazili na proteste na poziv inicijative Za zajedničku Makedoniju i pristalica VMRO DPMNE.

U tom upadu su povrijeđeni Zaev, drugi poslanici, novinari, a snimci i fotografije koje su bile objavljene su šokirali svijet. Uslijedila je podrška međunarodne zajednice i oko mjesec dana kasnije Zaev je formirao Vladu.

Za njegove pristalice Zaev je postao heroj koji je „krvavom glavom donio slobodu u Makedoniju”. Njegovi protivnici su, pak, negodovali zbog sudskog ishoda ovih događaja. Šesnaest ljudi je, naime, dobilo zatvorske kazne od preko deset godina, ali je dvanaest optuženih, među kojima i nekoliko poslanika VMRO DPMNE amnestirano.

Dio njih je kasnije glasao za promjenu imena države u Śeverna Makedonija, što se doživelo kao trgovanje pravdom u ime drugog cilja.

Oni koji su protestovali neđeljama prije tog 27. aprila i protivnici Zaeva kritikovali su ga takođe što je, kako su tvrdili „udovoljio zahtjevima Albanaca” oko donošenja zakona o upotrebi jezika kojim je albanski jezik dobio pravo na širu upotrebu.

Promjena imena i ulazak u NATO

Drugi „herojski potez” koji Zaevu pripisuju njegovi simpatizeri, a koji mu je donio i međunarodnu podršku, je rješavanje skoro tridesetogodišnjeg spora sa Grčkom o imenu zemlje, zbog koga je Makedonija od 2008. godine bila u čekaonici za NATO.

On i tadašnji grčki premijer Aleksis Cipras su našli rješenje u tome da se Republika Makedonija preimenuje u Republika Śeverna Makedonija. Sa tim nazivom postala je 2020. godine članica NATO-a.

Međutim, upravo zbog ovakvog rješenja i promjene naziva države Zaeva njegovi protivnici nazivaju izdajnikom.

I dok su tadašnji evropski čelnici čestitali na rješenju spora sa Grčkom, širom Makedonije su organizovani protesti.

Ipak, i poslije promjene imena države, te nakon neuspješnog referenduma o tom pitanju na koji nije izašao dovoljan broj građana, Zaev je pobijedio na još jednim izborima. Njegova koalicija je 2020. godine dobila 46 poslaničkih mjesta u državnom parlamentu, dva više od VMRO DPMNE, stranke njegovog političkog rivala Mickoskog.

Spor sa Bugarskom

Nakon toga Zaev je ušao u ozbiljnije pokušaje za rješavanje spora sa još jednom suśednom zemljom, ovog puta sa Bugarskom, koja blokira makedonske evrointegracije. Nekoliko njegovih izjava su kritičari u javnosti okarakterisali kao nepromišljene i popustljive prema Sofiji.

Datumi za početak pregovora sa EU

Zaev je nekoliko puta najavljivao da je rješenje sa Bugarskom moguće, a time i datum za početak pristupnih pregovora sa Unijom.

Međutim, nije išlo ni posle promjene imena, kada se očekivao brz napredak prema Evropi, zbog unutrašnjih problema u EU i insistiranja Francuske na novoj metodologiji o pregovorima.

Prošle godine su počele blokade Bugarske, a opozicija za to krivi Zaeva zbog njegove, kako ocjenjuju, popustljivosti i nepromišljenosti i potpisivanja Dogovora o dobrosuśedstvu u 2017. godini.

Slučaj ‘Reket’ i gašenje Specijalnog tužilaštva

Zaev sa političke scene odlazi dok traje afera „Reket” u kojoj su zatvorske kazne dobili bivša specijalna javna tužiteljka Katica Janeva i vlasnik jednog TV kanala Bojan Jovanovski.

VMRO DPMNE tvrdi da je čitava afera sa iznudom novca od kontroverznog biznismena Jordana Kamčeva, vodila do Zaeva, što nije bilo dokazano.

Ipak, poslije ovoga je ugašeno Specijalno javno tužilaštvo (SJO), koje je bilo formirano da bi se raščistili navodi iz takozovanih opozicionih bombi koje su poljuljale vlast Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE.

Za vrijeme vladavine Zaeva, bilo je još nekoliko afera koje su potresle vlasti.

Raniji generalni sekretar Vlade Dragi Raškovski, koji je bio blizak Zaevu, nalazi se u kućnom pritvoru zbog zloupotrebe dužnosti, a Zaev je često ponavljao da vjeruje u njegovu nevinost.

U međuvremenu, iz države su pobjegli nekadašnji premijer Gruevski i članovi bezbjednosnih službi za koje su bili otvoreni sudski procesi, a za to niko nije odgovarao.

Nije bilo odgovornosti i nakon požara u COVID-bolnici u Tetovu u septembru ove godine, kada je poginulo četrnaest pacijenata koji su se liječili od COVID-a.

Zaev je takođe bio na vlasti u uslovima pandemije korona virusa. Tako je smanjeni ekonomski rast opozicija iskoristila za svakodnevne kritike o nesnalaženju vlasti u borbi protiv koronavirusa, kao i za sporu nabavku vakcina.

Izvor naslovne fotografije: Getty Images © Robert Atanasovski/AFP

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.