EPCG najavila da će imati višak električne energije sljedeće godine

Crna Gora

Izvor: Vijesti Online


Elektroprivreda Crne Gore će naredne godine imati višak električne energije od oko 470 gigavat-časova (GWh), pokazuje podaci iz već usvojenog energetskog bilansa za narednu godinu, kao i ugovorenih izmjena zbog smanjenja potrošnje u Kombinatu aluminijuma.

Ukoliko bi se ova količina za cijelu godinu prodala na tržištu po jučerašnjoj dnevnoj cijeni na referentnoj Mađarskoj energetskoj berzi od 176 eura za megavat-čas (MWh) dobila bi se suma od 83 miliona eura. Ako bi se prodala po cijeni koja je nuđena Unipromu za KAP od 120 eura za MWh, to bi bilo 56 miliona, a ako bi se prodala po cijeni koju je do sada plaćao Uniprom taj iznos bi bio 21 milion eura.

Prema energetskom bilansu za narednu godinu kojeg je Vlada usvojila početkom decembra ukupna proizvodnja struje u 2022. godini bi iznosila 3.519 GWh, dok je potrošnja bila predviđena na 3.572 GWh, odnosno ukupan nedostatak bi iznosio 53 GWh. U toj ukupnoj potrošnji nalazio se i Kombinat aluminijuma sa 586 GWh, dok su prije dva dana iz Uniproma poslali EPCG novi zahtjev za snabdijevanje strujom u 2022. godini u kojem traže svega 61,3 GWh. Tako da će EPCG naredne godine umjesto nedostatka od 53 GWh imati višak od 471 GWh.

Za rad Željezare Nikšić – Tosčelik, bilansom je za narednu godinu predviđena potrošnja od 26,4 GWh, međutim ova kompanije ne radi od maja i pitanje je da li će nastaviti rad u narednoj godini.

Prema ranijem energetskom planu KAP je činio 16,5 odsto ukupne potrošnje, a sada će pasti na svega 1,7 odsto. Prema podacima Monstata izvoz aluminijuma za deset mjeseci ove godine vrijedio je 54 miliona eura, dok je uvoz osnovne sirovine glinice vrijedio 19,7 miliona eura. Prema planu Uniproma, ostalo bi da radi svega 12 do 15 ćelija, kao i dio livnice i novi pogoni silumina i bileta.

Najnegativnija posljedica smanjenja proizvodnje u KAP-u je što će bez posla ostati oko 450 radnika. Iz Uniproma su naveli da će ih zadržati na budućoj minimalnoj zaradi od 450 eura do juna, dok su iz EPCG spominjali da dio mogu preuzeti i da im se to više isplati nego da Unipromu sada daju struju po cijeni od 45 eura za MWh.

Prema energetskom planu naredne godine je predviđeno da dvije velike hidroelektrane „Piva” i „Perućica” i 37 malih proizvedu 1.876 GWh električne energije, na osnovu očekivanih kišnih padavina. Međutim, to se ranije pokazalo dosta nepouzdanom metodom jer je 2020. godine zbog suše proizvedeno svega 1.428 GWh, skoro 400 manje od plana.

„Perućica” bi trebalo da proizvede 920 GWh, „Piva” 750 GWh, a 37 malih hidroelektrana, računajući one koje se nalaze u vlasništvu privatnih koncesionara kao i u Elektroprivredine poput „Glave Zete” i „Slapa Zete”, proizvešće ukupno 206 GWh. U dokumentu nije navedeno koliko od ove količine proizvedu privatni koncesionari, od kojih je EPCG dužna da otkupljuje struju po znatno većim cijenama od tržišne.

Planirano je i da Termoelektrana Pljevlja proizvede 1.317 GWh, računajući i dva mjeseca pauze u aprilu i maju kada neće raditi zbog redovnog godišnjeg remonta.

Dva vjetro-parka „Krnovo” i „Možura”, od kojih EPCG otkupljuje struju prema ranijim ugovorima od 96 eura po MWh, proizvešće naredne godine ukupno 322 GWh. Za tu količinu EPCG će im platiti 31 milion eura.

Solarne elektrane će naredne godine proizvesti ukupno 3,45 GWh, što je za oko 25 odsto više od procijenjene proizvodnje za 2021. godinu, jer se, kako je navedeno, očekuje početak rada novih proizvodnih objekata.

U ukupnoj planiranoj proizvodnji u narednoj godini dvije velike hidroelektrane učestvovaće sa 47,5 odsto, a Termoelektrana sa 37,4. Vjetroelektrane proizvešće 9,15 odsto ukupne struje, male hidroelektrane 5,8 odsto, a solarne 0,1 odsto.

Gubici električne energije na distributivnoj i prenosnoj mreži za narednu godinu procijenjeni su na 494 GWh, što je tek nešto manje od ukupne proizvodnje svih malih elektrane od 206 GWh i vjetroelektrana od 322 GWh. Ukupni gubici iznose 14 odsto proizvedene struje.

Gubici na distributivnoj mreži predviđeni su u količini od 328 GWh, što je za 10 GWh manje nego ove godine. Ovi gubici iznose 9,3 odsto od ukupne proizvodnje električne energije u Crnoj Gori.

Gubici na prenosnoj mreži procijenjeni su na 166 GWh i za osam su veći nego prošle godine. Rast ovih gubitaka zavisi od količine električne energije koje se transportuje preko podvodnog energetskog kabla za Italiju.

Dio ovih gubitaka, koji se smatraju tehničkim gubicima i koje je odobrila Regulatorna agencija za energetiku, energetske kompanije EPCG i CGES naplate od potrošača kroz posebnu stavku na računu za struju.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.