Izvor: Euronews Serbia
Ako je vjerovati rezultatima anketa, u drugom krugu izbora trebalo bi da se takmiče Makron i Le Pen, a upravo njih dvoje su u posljednjih nekoliko dana izazvali veliku pažnju francuske javnosti.
Francuska će u aprilu glasati za novog predsjednika, a listi kandidata se u subotu i zvanično pridružila kandidatkinja desnog centra Valeri Pekres.
Trenutne ankete govore da bi najviše glasova na izborima dobio aktuelni predsjednik Emanuel Makron (koji se još nije zvanično kandidovao), čime bi obnovio predsjednički mandat. Njemu bi podršku dalo 24 odsto birača, dok slijede Marin Le Pen iz Nacionalnog saveza (17,1 odsto) i Valeri Pekres, nezavisna kandidatkinja (16,2 odsto).
Za njima su desničar Erik Zemur, ljevičar Žan-Luk Melenšon, kandidat Zelenih Janik Žado i socijalista An Idalgo, prenosi Gardijan.
Ako je vjerovati rezultatima anketa, u drugom krugu izbora trebalo bi da se takmiče Makron i Le Pen, a upravo njih dvoje su u posljednjih nekoliko dana izazvali veliku pažnju francuske javnosti.
Aktuelni predsednik Emanuel Makron govorio je nedavno o ilegalnim migrantima, što je jedan od najvećih problema sa kojima se Francuska suočava. On je rekao kako bi trebalo ojačati spoljne granice Evropske unije i na taj način spriječiti ilegalne migracije.
„Naša zona bez pasoša (u Evropi) će biti ugrožena ukoliko ne budemo umjeli da sačuvamo spoljne granice i ispratimo ko ulazi”, rekao je Makron za francuski list “Glas sjevera”.
On je dodao i da bi pitanje migracija trebalo da se rješava u posebno formiranom političkom tijelu koje će moći da predviđa krize i planira načine da ih preduprijedi.
„Želimo da uspostavimo pravi Savjet Šengena koji bi nadgledao zonu Šengena, kao što je slučaj sa eurozonom”, rekao je Makron novinarima prilikom posjete jednom gradu na granici sa Belgijom.
Ova tema je, takođe, u fokusu desničarskih kandidata za predsjednika, koji često kritikuju Makrona govoreći da ne čini dovoljno da zaustavi priliv migranta u Francusku. Naročito su oštre kritike bile upućene francuskom predsjedniku nakon što se prošlog novembra 27 migranata utopilo u pokušaju da pređu La Manš, prenosi Euronews.
Desničarski kandidat Erik Zemur je u januaru posetio grad Kale u kom migranti prave improvizovane kampove iz kojih pokušavaju da odu u Englesku. Zemur je rekao da su migranti preminuli na moru „jer nijesmo bili dovoljno oštri prema njima. Da smo im rekli da će odmah biti deportovani, ne bi stradali”.
Druga kandidatkinja desnog političkog spektra, Marin le Pen, putovala je prošlog mjeseca do granice između Francuske i Španije u Pirinejima, koju često koriste migranti koji u Francusku žele da dođu iz Afrike. Ona je pozvala na jačanje granica pod kontrolom nacionalnih graničara.
Konzervativna kandidatkinja Valeri Pekres je, sa druge strane, posjetila grčki kamp za tražioce azila koji žele iz Turske da dođu u Evropu. Ona je takođe istakla potrebu za jačim evropskim granicama.
Marin le Pen, kandidatkinja iz Nacionalnog saveza, dobila je za finansiranje predsjedničke kampanje pozajmicu od 10,6 miliona eura od jedne mađarske banke, izvijestio je RTL radio.
Ova pozajmica stiže nakon što je Le Pen govorila o tome kako joj je teško da dobije zajmove od domaćih (francuskih) banaka. Ime mađarske banke nije saopšteno zbog klauzule o povjerljivosti i partija Le Pen neće davati više detalja o ovoj pozajmici.
Finansijska “injekcija” neimenovane mađarske banke dobro će doći partiji Le Pen, ali će istovremeno i ponovo otvoriti pitanje svih načina na akoji se Nacionalni savez finansira.
Ovaj portal podsjeća da je tokom lokalnih izbora 2014. godine Nacionalni savez takođe za svoju kampanju dobio pozajmicu od 9 miliona eura, a da je tu pozajmicu dala “Prva rusko-češka banka” iz Rusije.
S obzirom na krizu sa Krimom koja se desila iste godine u francuskoj javnosti je bilo zabrinutosti da bi Marin Le Pen mogla da bude nešto naklonjenija ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu od ostatka zapadnih država koje su mu uvodile sankcije, prenio je Euraktiv.
U Francuskoj kampanje političkih stranaka mogu da se finansiraju od članarina i pojedinačnih donacija koje ne smiju da budu veće od 4,600 eura. S obzirom na to, pozajmice su ključne pri finansiranju izbornih kampanja, a nakon izbora dozvoljen je povraćaj dijela novca koji je potrošen.
Kandidati koji dostignu drugi krug (a čini se da će Le Pen to učiniti) mogu da ostvare povraćaj od 47,5% svote određene zakonom – 2017. godine to je iznosilo 10,7 miliona eura.
Le Pen je francuskom predsjedniku Makronu, uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora, ukazala na to da pojedini kandidati imaju velikih poteškoća da dobiju zajmove od domaćih banaka. Među kandidatima koji imaju ovakve probleme, pored sebe, Le Pen je nabrojala i Melešona i Zemzura.