Izvor: Getty Images

Bajden i Putin razgovarali o situaciji u Ukrajini, Zelenski tvrdi da nema potrebe za panikom

Globus

Izvor: Euronews


Bajden je rekao da američka vojska neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je obećao ozbiljne ekonomske sankcije Moskvi u dogovoru sa međunarodnim saveznicima.

Američki predsjednik Džo Bajden bio je jasan da će, ukoliko Moskva preduzme invaziju na Ukrajinu, SAD zajedno sa svojim saveznicima i partnerima „odlučno odgovoriti i nametnuti brze i teške sankcije Rusiji“, saopštila je u subotu Bijela kuća.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džo Bajden održali su telefonski razgovor sa visokim ulozima dok su tenzije zbog moguće predstojeće invazije na Ukrajinu naglo eskalirale dan ranije.

„Dok su SAD i dalje spremne da se bave diplomatijom, u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima, mi smo podjednako spremni i za druge scenarije“, navodi se u izjavi.

Prije razgovora sa Bajdenom, Putin je razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da se njih dvojica slažu oko potrebe da se traže diplomatska sredstva za okončanje krize tokom telefonskog razgovora. Njih dvojica su se sastali u Moskvi ranije ove nedjelje – posjeta za koju je Jelisejska palata rekla da je pokazala napredak u pokušajima da se smanje tenzije.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je najnovije američke tvrdnje da Kremlj planira invaziju već početkom sljedeće nedelje, rekavši da one „izazivaju paniku i ne pomažu“.

„Ne plašimo se, ne paničimo, sve je pod kontrolom“, rekao je on dok je posmatrao vojne vježbe u subotu u blizini Krima, poluostrva koje je Rusija oduzela Ukrajini 2014. „Trenutno je najbolji prijatelj naših neprijatelja panika u našoj zemlji. I sve ove informacije samo izazivaju paniku i ne pomažu nam“, rekao je Zelenski.

Takođe, američka ambasada u Ukrajini zvanično je povukla svoje neesencijalno osoblje, dok su se Njemačka i Litvanija pridružile brojnim zemljama koje savjetuju svoje građane da odu zbog povećanog nivoa prijetnje.

Rusija je nagomilala trupe blizu granice sa Ukrajinom i poslala trupe u susjednu Bjelorusiju na zajedničke vježbe. Ipak, Kremlj uporno negira da namjerava da pokrene ofanzivu na Kijev.

Dodatak osjećaju krize je i to što je Pentagon naredio slanje dodatnih 3.000 američkih vojnika u Poljsku kako bi umirio saveznike. Bajden je rekao da američka vojska neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je obećao ozbiljne ekonomske sankcije Moskvi u dogovoru sa međunarodnim saveznicima.

Francuski predsjednik Emanuel Makron upozorio je u subotu svog ruskog kolegu Vladimira Putina da „iskreni dijalog nije kompatibilan sa vojnom eskalacijom” na ukrajinskoj granici, saopštila je Jelisejska palata poslije skoro dvočasovnog telefonskog razgovora između šefova država. Tokom razgovora, Makron i Putin su „izrazili želju da nastave dijalog“ o „načinima za napredovanje u primjeni sporazuma iz Minska“, Donbasu i „uslovima bezbjednosti i stabilnosti u Evropi“, dodalo je francusko predsjedništvo. Francuski predsjednik je takođe „prenio zabrinutost svojih evropskih partnera i saveznika“, navodi se u saopštenju.

Razgovor između Makrona i Putina uslijedio je nakon njihovog petosatnog tete-a-tete sastanka u Kremlju u ponedjeljak prije nego što je Makron u utorak otputovao u Kijev na razgovore sa Zelenskim, a zatim u Berlin. Jelisejska palata je saopštila da je diplomatska turneja postigla svoj „cilj“ tako što je ostvaren „napredak“ u snižavanju tenzija između Rusije i Ukrajine. Francuska još nije tražila od svojih državljana da napuste Ukrajinu, za razliku od mnogih drugih zapadnih zemalja.

Tajming moguće ruske vojne akcije ostaje ključno pitanje. Prema jednom američkom zvaničniku upoznatom sa nalazima, SAD su stekle obavještajne podatke da Rusija gleda na srijedu kao na ciljni datum. Zvaničnik, koji nije bio ovlašćen da govori javno i to je učinio samo pod uslovom anonimnosti, nije htio da kaže koliko su obavještajni podaci definitivni, a Bijela kuća je javno podvukla da SAD ne znaju sa sigurnošću da li je Putin posvećen invaziji.

Međutim, američki zvaničnici su ponovo rekli da je rusko gomilanje ofanzivne vazdušne, kopnene i morske vatrene moći u blizini Ukrajine dostiglo tačku u kojoj bi mogla da izvrši invaziju u kratkom roku.

Američki Stejt department naredio je povlačenje svog neesencijalnog osoblja „zbog kontinuiranih izvještaja o gomilanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom, što je pokazatelj potencijalne značajne vojne akcije“, objavila je ambasada u Kijevu na tviteru u subotu. Ranije je izdat sličan nalog kojim se traži odlazak porodica zaposlenih u ambasadi u Kijevu. Osoblje koje nije neophodno imalo je mogućnost da ostane prije posljednje odluke. Bijela kuća je takođe pozvala sve američke građane u Ukrajini da odu, ističući da ne treba da očekuju da ih američka vojska spasi ako vazdušni i željeznički saobraćaj budu prekinuti nakon ruske invazije.

Nekoliko zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Litvaniju, Norvešku, Dansku i Izrael, takođe je zatražilo od svojih građana da napuste Ukrajinu. Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke saopštilo je u subotu da njemački državljani koji nisu tamo iz „suštinskih” razloga treba da napuste Ukrajinu, gdje se „vojni sukob ne može isključiti” u kratkom roku.

„Tenzije između Rusije i Ukrajine su porasle posljednjih dana zbog prisustva i masovnog kretanja ruskih vojnih jedinica u blizini ukrajinskih granica“, navelo je ministarstvo na svom sajtu, upozoravajući u „preporukama“ putnike da „vojni sukob ne može biti isključen”. „Ako ste trenutno u Ukrajini, uvjerite se da je vaše prisustvo neophodno. Ako nije, napustite zemlju u kratkom roku”, saopštilo je ministarstvo.

U međuvremenu, ruska ambasada u Ukrajini smanjila je svoje diplomatsko osoblje iz straha od „provokacija režima u Kijevu ili trećih zemalja”. Portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je u subotu ujutro da je zemlja „optimizovala“ osoblje u svojoj ambasadi u Kijevu.

„Zaključujemo da naše američke i britanske kolege očigledno znaju za neke vojne akcije koje se spremaju u Ukrajini koje bi mogle značajno da zakomplikuju situaciju u sferi bezbjednosti“, rekla je ona u saopštenju.

Neki vjeruju da je taj potez odlučen da bi se izazvala dodatna panika među Ukrajincima i zapadnim saveznicima zemlje.

Američki šef diplomatije Entoni Blinken rekao je da je put za razgovore ostao “otvoren” kako bi se izbjegao sukob u Ukrajini, ali da Moskva mora da deeskalira, u telefonskom razgovoru sa njegovim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u subotu, saopštio je Stejt department. Državni sekretar je „jasno stavio do znanja da diplomatski put za rješavanje krize ostaje otvoren, ali da će to zahtijevati deeskalaciju Moskve i dobronamjerne razgovore“, rekao je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

Invazija na Ukrajinu, za koju je Rusija optužena da je priprema, „rezultirala bi odlučnim, masovnim i ujedinjenim transatlantskim odgovorom“, dodao je on.

Sa svoje strane, Sergej Lavrov je opisao optužbe Vašingtona kao „provokacije“, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova.

Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven rekao je u petak uveče da bi ruska vojna akcija mogla da počne raketnim i vazdušnim napadima, nakon čega bi uslijedila kopnena ofanziva.

„Da, to je hitna poruka jer smo u hitnoj situaciji“, rekao je on novinarima u Bijeloj kući. „Rusija ima sve snage koje su joj potrebne da sprovede veliku vojnu akciju“, rekao je Saliven i dodao: „Rusija bi mogla da odabere, u vrlo kratkom roku, da započne veliku vojnu akciju protiv Ukrajine“. On je rekao da bi razmjere takve invazije mogle da se kreću od ograničenog upada do udara na Kijev.

Rusija se podsmijeva razgovorima o hitnosti.

„Histerija Bele kuće indikativnija je nego ikad“, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. „Anglosaksoncima je potreban rat. Po svaku cijenu. Provokacije, dezinformacije i prijetnje su omiljeni metod rešavanja sopstvenih problema.˝

Pored više od 100.000 kopnenih vojnika za koje američki zvaničnici kažu da je Rusija okupila duž istočne i južne granice Ukrajine, Rusi su rasporedili raketne, vazdušne, pomorske snage i snage za specijalne operacije, kao i zalihe za održavanje rata. Ove nedjelje Rusija je premjestila šest amfibijskih jurišnih brodova u Crno more, povećavajući svoju sposobnost da iskrcava marince na obalu.

Salivenovo oštro upozorenje ubrzalo je projektovani vremenski okvir za potencijalnu invaziju, za koju su mnogi analitičari vjerovali da je malo vjerovatna sve do završetka Zimskih olimpijskih igara u Kini 20. februara. Saliven je rekao da je kombinacija daljeg gomilanja ruskih trupa na ukrajinskim granicama i neodređenih obavještajnih pokazatelja navela administraciju da upozori da bi rat mogao da počne u bilo kom trenutku.

„U ovom trenutku ne možemo tačno da odredimo ni dan ni sat, ali to je veoma, veoma izrazita mogućnost“, rekao je Saliven.

Bajden je rekao da američke trupe neće ući u Ukrajinu da se bore protiv bilo kakve ruske invazije. Ipak, on je pojačao vojno prisustvo zemlje u Evropi kao uvjeravanje saveznicima na istočnom krilu NATO-a. Pentagon je u petak saopštio da je Bajden naredio slanje još 3.000 vojnika u Poljsku, pored 1.700 koji su na putu ka tamo. Američka vojska takođe prebacuje 1.000 vojnika iz Njemačke u Rumuniju, koja se kao i Poljska, graniči sa Ukrajinom.

Bajden je u petak razgovarao sa nekoliko evropskih lidera kako bi podvukao najnovije zabrinutosti. Saliven je rekao da su zapadni lideri potpuno ujedinjeni i da će na rusku invaziju oštro odgovoriti razornim ekonomskim i trgovinskim sankcijama.

Rusija zahtijeva da Zapad zadrži Ukrajinu i druge bivše sovjetske zemlje van NATO-a. Takođe želi da se NATO uzdrži od raspoređivanja oružja u blizini svoje granice i da povuče snage alijanse iz istočne Evrope – zahtjevi koje je Zapad odlučno odbacio.

Rusija i Ukrajina su u žestokom sukobu od 2014. godine, kada je pobuna na Majdanu otjerala ukrajinskog lidera naklonjenog Kremlju. Moskva je odgovorila aneksijom Krima, a zatim podržala separatističku pobunu u regionu Donbasa na istoku Ukrajine, gdje je u borbama poginulo preko 14.000 ljudi. Mirovni sporazum iz 2015. uz posredovanje Francuske i Njemačke pomogao je da se zaustave borbe velikih razmjera, ali su redovni okršaji nastavljeni, a napori da se postigne političko rešenje su zaustavljeni.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.