Izvor: BBC News
Premijer Kanade Džastin Trudo započeo je aktiviranje “Emergecies Act-a”, što bi bio slučaj bez presedana u istoriji te zemlje, da bi zaustavio proteste koji traju nedjeljama širom Kanade i koji su blokirali glavni grad Otavu, kao i granične prelaze prema SAD.
Trudo je izjavio da bi obim mjera koje bi bile preduzete u okviru tog akta bile “vremenski ograničene”, “razumne i proporcionalne”, kao i da neće tražiti pomoć vojske u njihovoj primjeni. Aktiviranje tog akta bi značilo i da bi banke bez sudskog naloga bile u stanju da zamrznu lične račune građana koji su na bilo koji način povezani s protestima.
U nedjelju, snage bezbijednosti su rastjerale demonstrante kod Ambasador mosta u Vindzoru – kritične tačke za kanadsko-američku trgovinu – nakon blokade koja je trajala cijelu sedmicu.
Ono što je počelo kao protestni skup protiv zakona da sve kamiondžije moraju biti vakcinisane da bi prešle kanadsko-američku granicu ili im slijedi karantin nakon povratka, preraslo je u mnogo veći pokret koji pod pitanje stavlja sve mjere protiv pandemije koje su na snazi.
Trudo, međutim, insistira da su sve mjere donijete da bi “Kanađani bili bezbjedni i da bi im se očuvali poslovi”. Dodao je i da će policija dobiti veća ovlašćenja da hapsi demonstrante i očuva infrastrukturu od značaja.
Kritičari premijera podsjećaju na to da je Trudo 2021. podržao indijske farmere koji su blokirali auto-put ka Delhiju, tvrdeći da će “Kanada uvijek biti tu da brani pravo na mirne proteste”.
Zamjenica premijera Krista Frilend izjavila je da će banke moći da zamrznu lične račune građana koji su povezani sa protestima bez sudskog naloga. Takođe, moći će svojevoljno da ukidaju osiguranja vozila. Frilend je dodala da šire područje zakona koji se tiče “terorističkog finansiranja” na kriptovalute i “crowdfunding” platforme. “Ključ je u putevima novca”, rekla je.
Njen stav i akcije isprovocirali su hakeri koji su objavili podatak da su demonstranti primili oko 93.000 donacija, ukupne vrijednosti 8.4 miliona dolara preko platforme GiveSendGo.
“Emergencies Act” koji je donešen 1988. predviđa vrlo visoku pravnu ljestvicu za aktiviranje. Može se koristiti samo u slučajevima “hitne i kritične situacije” koja “ozbiljno prijeti da ugrozi živote, zdravlje i bezbijednost Kanađana”. Legalni protesti ne podliježu ovome.
Dok ministar pravde Dejvid Lameti tvrdi da su uslovi za njegovo aktiviranje ispunjeni, različite kanadske organizacije se ne slažu, upozoravajući da njegovo aktiviranje prijeti “demokratiji i građanskim slobodama”.
Iako su političari ujedinjeni u tome da protesti koji su imali ogroman uticaj na ekonomiju, kao i na diplomatski odnos sa SAD, moraju da prestanu, ne podržavaju svi Trudoov potez. Dok premijer Ontarija Dag Ford izražava podršku federalnoj vladi u ovom slučaju, premijeri Kvebeka, Manitobe, Alberte i Saskačevana tvrde da takva radikalna mjera nije neophodna u njihovim regijama. Da bi “Emergencies Act” stupio na snagu potrebno je da u roku od nedjelju dana dobije podršku i u Parlamentu i u Senatu, što nije izvjesno.
Tamara Lih, liderka protesta u Otavi, odbacuje Trudoov potez tvrdeći da “ne postoji prijetnja koja će nas zaplašiti, ostajemo na ulici”.