Izvor: Euronews
Donošenjem presude sud je odbacio pokušaj Mađarske i Poljske – čije su vlade u više navrata optuživane za kršenje osnovnih vrijednosti EU – da diskredituju mehanizam, dovedu u sumnju njegovu pravnu valjanost i odlože njegovo sprovođenje.
Evropski sud pravde (ECJ) presudio je u korist uslovljavanja isplaćivanja EU sredstava poštovanjem vladavine prava u zemlji.
Takozvani mehanizam uslovljavanja ili mehanizam vladavine prava mogao bi da dovede do uskraćivanja novca ako država članica ne poštuje osnovne vrijednosti bloka.
To uključuje demokratiju, jednakost, poštovanje ljudskih prava, nediskriminaciju i pravdu.
„Poštovanje tih vrijednosti ne može se svesti na obavezu koju država kandidat mora da ispuni da bi pristupila Evropskoj uniji i koju može zanemariti nakon pristupanja“, ocijenile su sudije.
Presuda, donijeta u srijedu ujutru, otvara put Evropskoj Komisiji da prvi put primijeni mehanizam i zatraži zamrzavanje fondova EU, proces koji bi mogao da potraje između pet i devet mjeseci.
Novi instrument je „usvojen na odgovarajućoj pravnoj osnovi, kompatibilan je sa postupkom utvrđenim u članu 7 UEU i poštuje, posebno, ograničenja ovlašćenja koja su data Evropskoj Uniji i princip pravne sigurnosti“, napisao je ESP.
Donošenjem presude sud je odbacio pokušaj Mađarske i Poljske – čije su vlade u više navrata optuživane za kršenje osnovnih vrijednosti EU – da diskredituju mehanizam, dovedu u sumnju njegovu pravnu valjanost i odlože njegovo sprovođenje.
Budimpešta i Varšava su početkom 2021. pokrenule sudski postupak protiv Evropskog Parlamenta i Savjeta EU, dva suzakonodavca bloka.
Institucije su tokom pravnog postupka bile podržane intervencijama Evropske Komisije, koja je izradila prvobitni prijedlog, kao i od Belgije, Danske, Njemačke, Irske, Španije, Francuske, Luksemburga, Holandije, Finske i Švedske.
Presuda iz Luksemburga nedvosmisleno podržava mehanizam uslovljavanja, ne čineći ustupke u pogledu pritužbi koje su iznijele Mađarska i Poljska.
„Dobro finansijsko upravljanje budžetom Unije i finansijski interesi Unije mogu biti ozbiljno ugroženi kršenjem principa vladavine prava počinjenim u državi članici“, rekao je sud.
Poljska vlada je saopštila da je ta presuda „napad na njen nacionalni suverenitet“, dok je mađarska ministarka pravde Judit Varga nazvala „politički motivisanom presudom“ i „živim dokazom da Brisel zloupotrebljava svoju moć“.
Predsjednica Evropske Komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je presudu i rekla da će njen tim ugraditi nalaze suda u svoju strategiju.
„Obećala sam da nijedan slučaj neće biti izgubljen. I to obećanje sam održala”, rekla je fon der Lajen u saopštenju.
„Tamo gdje uslovi uredbe budu ispunjeni, mi ćemo odlučno postupiti. Današnja presuda potvrđuju da smo na dobrom putu.
Mehanizam je osmišljen uporedo sa pregovorima o višegodišnjem budžetu EU od 1,1 bilion eura i fondu za oporavak od korona virusa od 750 milijardi eura.
Povećanje finansijske moći dovelo je do ponovnih poziva na jačanje poštovanja vladavine prava, debate koja je već bjesnila mnogo prije nego što je izbila zdravstvena kriza.
Poslije pregovora krajem 2020, koji su uključivali neuspjele prijetnje vetom, sistem je stupio na snagu januara 2021.
Mađarska i Poljska su ubrzo nakon toga pokrenule sudske sporove.
Do sada, sistem nikada nije aktiviran, uprkos dramatičnim dešavanjima posljednjih mjeseci.
Početkom oktobra, poljski ustavni sud donio je vanrednu presudu kojom se direktno dovodi u pitanje primat prava EU, jedan od temeljnih principa bloka, kao i nadležnost ESP.
Presuda je izazvala šok i razbjesnila mnoge šefove vlada i europoslanike, koji su zahtijevali hitnu akciju od Evropske Komisije.
Ali fon der Lajen je rekla da će njen tim sačekati dok ESP ne donese svoju presudu i potvrdi pravnu valjanost instrumenta. Izvršna vlast je takođe tvrdila da priprema niz smjernica koje će pomoći zvaničnicima da implementiraju ovaj alat.
Objašnjenja nisu bila dovoljna za poslanike, koji su tužili Komisiju za nečinjenje.
Pravila mehanizma daju Evropskoj komisiji, koja se često naziva „čuvarom ugovora“, ovlašćenje da pokrene postupak zamrzavanja fondova EU.
Prvo, izvršna vlast mora da izgradi pravni slučaj protiv države članice za koju se sumnja da krši zakon EU i ugrožava zajednički budžet. Optužena zemlja može da odgovori na optužbe izvršne vlasti, razmijeni informacije i pokuša da ispravi nezakonitu situaciju.
Ako Evropska komisija vjeruje da se nepravilnosti nastavljaju, ona može zvanično izdati preporuku za zamrzavanje fondova EU. Odluka zatim ide u ruke država članica, koje moraju da je odobre kvalifikovanom većinom (55% zemalja EU koje predstavljaju najmanje 65% ukupnog stanovništva EU).
Potencijalne kaznene mjere uključuju obustavu plaćanja, prekid zakonskih obaveza, prijevremenu otplatu kredita ili zabranu sklapanja novih finansijskih ugovora. Mjere se kasnije mogu ukinuti ako država koja se disciplinuje ispravi situaciju.
Ukupno, cio postupak može trajati od pet do devet mjeseci, kažu zvaničnici EU.
Osim dugog trajanja, stručnjaci upozoravaju na i uski obim regulative. Evropska komisija može da djeluje samo kada kršenje zakona EU predstavlja „ozbiljan rizik“ za finansijsko upravljanje ili finansijske interese bloka.
„Takva povreda mora da se odnosi na situaciju ili ponašanje koje se može pripisati organu države članice i relevantno je za pravilno sprovođenje budžeta Unije“, podvukao je ESP.
Direktnu vezu bi moglo biti teško pokazati i isključuje kršenja koja se ne tiču budžeta EU. Regulativa, međutim, navodi opasnosti po nezavisnost pravosuđa kao jedan od potencijalnih scenarija koji bi mogli da zasluže primjenu mehanizma.
Sada su sve oči okrenute ka fon der Lajen, koja će morati da donese konačnu odluku da li da aktivira budžetsku proceduru. U Mađarskoj će se 3. aprila održati nacionalni izbori, što je politički osjetljiva okolnost koja bi mogla da utiče na njeno razmišljanje.
Poslednjih mjeseci zvaničnici Evropske Komisije razmjenjuju pisma sa mađarskim i poljskim vlastima u vezi sa određenim aspektima koje izvršna vlast smatra štetnim po vladavinu prava, kao što su navodna korupcija u Mađarskoj i optužbe za nedostatak nezavisnosti pravosuđa u Poljskoj.
Ova pisma ne predstavljaju zvaničan početak mehanizma uslovljavanja, ali impliciraju da se gradi pravni spor protiv obije zemlje, koje u neto iznosu više dobijaju iz fondova EU nego što u njih uplaćuju.
Poljska je 2020. godine dobila 18 milijardi eura iz budžeta bloka, dok je Mađarska dobila 6 milijardi eura.
S obzirom na neprovjerenu prirodu instrumenta, još uvek nije jasno koliko bi mogao biti efikasan u praksi. Ako se na kraju odobri, suspenzija fondova EU bi uticala na vladina tijela i javne organe na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Iako regulativa uključuje odredbe koje osiguravaju da krajnji korisnici fondova EU, kao što su nevladine organizacije i poljoprivrednici, na kraju dobiju novac i ne plate cijenu za to, pokretanje procesa moglo bi da podstakne anti-EU raspoloženje unutar kažnjene zemlje.
I Poljska i Mađarska još uvek čekaju na odobrenje svojih nacionalnih planova oporavka, koji će im pomoći da iskoriste fond od 750 milijardi eura. Evropska komisija je odbila da da svoje zeleno svijetlo njihovim programima sve dok se ne rješavaju pitanja vladavine prava.
U međuvremenu, dvije zemlje ostaju pod procedurom iz člana 7, koja bi im mogla oduzeti pravo glasa o politikama EU. Proces je godinama u zastoju jer zahtijeva jednoglasnost svih država članica (bez optužene zemlje). Poljska i Mađarska obećale su da će međusobno blokirati glasanje.
Izvor naslovne fotografije: iStockphoto