Velika nepoznanica je inflacija Izvor: Getty Images

Svjetska ekonomija u 2022: Značajni faktori koje treba pratiti

Globus

Izvor: weforum.org
Piše: Muhammad Ali Nasir


Da li će 2022. biti godina u kojoj će se svjetska ekonomija oporaviti od pandemije? To suštinsko pitanje je svima u mislima dok polako izlazimo iz praznične sezone.

Jedan od faktora koji komplikuje predviđanja jeste taj što su sve relevantne velike studije i predviđanja objavljeni nekoliko sedmica prije nego što je Omikron varijanta pokorila svijet. Prije Omikrona, vjerovalo se da je oporavak zaista iza ugla, dok je MMF predviđao rast od 4,9% u 2022, a OECD-ova predviđanja bila su na 4,5%. Ovi brojevi bili su niži od 5% do 6% globalnog rasta koji je postignut u 2021, ali on je bio posljedica očekivanog naglog skoka koji je uslijedio nakon što je lockdown popustio u odnosu na 2020.

Kakvu će, dakle, razliku napraviti Omikron u odnosu na prethodna predviđanja? Već znamo da su se ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom praznika klonili restorana. Zbog Omikrona pojačale su se zabrane, kupci su bili oprezniji, a ljudi su uzimali više dana odsustva sa posla. Ipak, činjenica da je nova varijanta blaža nego što smo se u startu pribojavali znači da će zabrane biti ukinute brže i da će ekonomski uticaj biti manji. Izrael i Australija, na primjer, već popuštaju mjere, uprkos visokom broju slučajeva. Istovremeno, nemojte biti iznenađeni ukoliko se pojavi nova varijanta virusa, koja će narušiti javno zdravlje i svjetsku ekonomiju, sve dok se Zapad ne pozabavi pitanjem niske vakcinacije u pojedinim djelovima svijeta.

CEBR, thinktank iz Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je najskoriju studiju za 2022, malo prije Nove godine. U njoj se predviđa globalni rast od oko 4% i to da će svjetska ekonomija dostići novi rekord od 100 biliona američkih dolara.

Pitanje inflacije

Još jedna velika nepoznanica je inflacija. U 2021. vidjeli smo iznenadan i oštar skok u inflaciji, koji je bio uzrokovan povratkom aktivnosti unutar svjetske ekonomije i zastojem globalnog lanca snabdijevanja. Bilo je mnogo rasprave o tome da li će ta inflacija biti privremena, a centralne banke su se našle pod pritiskom da je drže pod kontrolom.  

Za sada, Evropska centralna banka, Federalne rezerve SAD i Banka Japana su se suzdržale od podizanja kamata sa svog vrlo niskog nivoa. S druge strane, Banka Engleske, prateći savjet MMF-a, podigla je kamate sa 0,1% na 0,25% u decembru. Ovo je premalo da zakrivi inflaciju ili da pomogne na bilo koji način, a zauzvrat će povećati troškove kredita firmama i hipoteke domaćinstvima. Ipak, predviđa se da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti da podiže kamate, a i SAD će uskoro to učiniti.

Ipak, najvažnije pitanje koje se tiče inflacije je šta će se dogoditi sa kvantitativnim popuštanjem. Riječ je o povećanju zaliha novca od strane centralnih banaka putem kupovine efekata kao što su državne obveznice. ECB i Federalne rezerve i dalje to čine, mada planiraju da smanje ili potpuno prestanu u prvoj polovini ove godine.

Naravno, pravo pitanje je šta centralne banke rade u praksi. Prestanak kvantitativnog popuštanja i podizanje kamatnih stopa će sigurno usporiti oporavak – CEBR recimo predviđa da će akcije, obveznice i berza nekretnina pasti između 10% i 25% u 2022. Biće interesantno vidjeti da li će ova predviđanja primorati Federalne rezerve i Banku Engleske da promijene taktiku – naročito imajući u vidu nesigurnost po pitanju razvoja situacije sa Covidom.

Politika i međunarodna trgovina

Trgovinski rat između SAD i Kine će se izgleda nastaviti i u 2022. U “Fazi 1” dogovora između ove dvije zemlje, prilikom kog je Kina prihvatila da kupuje određene američke proizvode i usluge u vrijednosti od oko 200 milijardi američkih dolara tokom 2020. i 2021, došlo je do “promašivanja mete” za oko 40%.

Dogovor je sada istekao i veliko pitanje za međunarodnu trgovinu ostaje da li će biti nove “Faze 2”. Teško je biti optimističan: iako je Donald Tramp odavno napustio Bijelu kuću, strategija SAD prema Kini ostaje izrazito trampovska bez ikakvih naznaka da će Bajden pokrenuti novi dogovor.

Tenzije u Ukrajini i dalja eskalacija u vidu ekonomskih sankcija protiv Putina takođe bi mogle da imaju posljedice po globalnu ekonomiju – i to ne samo zbog evropske zavisnosti od ruskog gasa.

Šta god da se dogodi, jasno je da će Azija biti vrlo važan faktor ekonomskog rasta u 2022. Velike ekonomije poput UK, Japana i Eurozone su i dalje manje nego prije pandemije. Jedina ekonomska sila koja je povratila svoje gubitke i vratila se u pred-Covid stanje je SAD.

S druge strane, Kina se vrlo efektno izborila sa pandemijom i njena ekonomija bilježi snažan rast još od drugog kvartala 2020. Iako se bori sa prezaduženom berzom nekretnina, izgleda da ove probleme rješava bez većih posljedica. I dalje ostaje pitanje da li će dug biti otežavajući faktor za Kinu u 2022, neki poput investicione banke Morgan Stanley tvrde da su jak izvoz, primjerene monetarne i fiskalne politike, olakšice za tržište nekretnina i nešto relaksiraniji pristup smanjenju emisija CO2 faktori koji upućuju na njen pristojan rezultat.

Što se Indije tiče, čija je ekonomija mnogo pretrpjela tokom pandemije, ona sada pokazuje snažan pozitivan trend rasta, sa očekivanih 8,5% u 2022. Zbog toga pretpostavljam da će oporavljena Azija predvoditi globalni rast u 2022. i da će svjetski ekonomski centri nastaviti da se ubrzano pomjeraju ka istoku.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.