Teški pregovori država članica Lideri EU prije okruglog stola tokom vanrednog samita EU u zgradi Evropskog savjeta u Briselu, 24. februara 2022 | Izvor: Olivije Hoslet/Pool/AFP

EU uvela nove sankcije Rusiji, oštrije ostavila za kasnije

Globus

Izvor: Financial Times


Ideja da se cilja na samog Putina ili ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova takođe je odbijena, iako je postojao „skoro konsenzus“ da bi trebalo da budu stavljeni na crnu listu, rekao je Rute. „Ali moramo da procijenimo postojanje veze sa ova dva čovjeka, da bi eventualno došlo do pregovora za rješenje krize.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je juče sa liderima EU putem video konferencije nakon brutalnog dana ruskih napada koji su odnijeli živote više od sto Ukrajinaca, rekavši EU da ne zna da li će moći ponovo da razgovara sa njima. Kasnije je tvrdio da su „neprijateljske diverzantske grupe“ ušle u Kijev sa planom da ga ubiju.

Na samitu koji je trajao do ranih jutarnjih sati, lideri su odobrili drugu, dalekosežniju rundu sankcija Rusiji i razgovarali o daljim restriktivnim mjerama koje bi mogli da preduzmu u bliskoj budućnosti. U daljem tekstu će se istražiti preostala pitanja i zašto su neke zemlje insistirale da učine više.

U međuvremenu, u Turskoj, predsjednik Redžep Tajip Erdogan balansira na tankoj liniji između Moskve i Kijeva – podržavajući integritet Ukrajine, ali i odbijajući da blokira prolaz ruskih brodova kroz moreuz Bosfor koji povezuje Crno i Sredozemno more.

A sa ruskom ofanzivom koja je još u toku, u ovom članku se istražuje i uticaj na civile koji su počeli da bježe iz svojih domova na sigurno – velika većina u Ukrajini, ali sa nekim izbjeglicama koje se sele u susjedne zemlje EU.

Salama sankcije

Dolazeći na jučerašnji samit, njemački kancelar Olaf Šolc kazao je da, iako će EU nametnuti ogromne kazne Rusiji, takođe treba da zadrži neke sankcije u rezervi.

Ovaj “inkrementalistički” pristup, kako su neke diplomate izrazile, preovladao je sinoć nakon dugih diskusija o tome da li da se uključe dodatne sankcije, uključujući isključenje Rusije iz međunarodnog bankarskog sistema za razmjenu poruka poznatog kao Swift.

Dok su se neke zemlje članice, uključujući baltičke nacije, zalagale za to da se Vladimir Putin najstrože kazni, neke druge države uključujući Njemačku, Italiju, Kipar i Mađarsku juče su na sastancima diplomata insistirale da se neke sankcije zadrže za kasniju fazu – da bi se „nešto zadržalo u rukavu“, kako je rekao jedan zvaničnik.

Njemačka se posebno opirala pozivima partnera iz G7, uključujući Veliku Britaniju i Kanadu, da ruske banke budu isključene iz Swifta. Ovo je djelimično bilo zbog straha od podrivanja sposobnosti EU (a posebno Njemačke) da plaća rusku energiju, prema nekim ljudima upoznatim sa razgovorima.

Kad je u pitanju Swift, iako su se „mnoge kolege zalagale za to“, holandski premijer Mark Rute rekao je poslije sastanka, „preostalo je još posla kako bi se procijenilo šta će se desiti ako Rusija bude odsječena“.

Ideja da se cilja na samog Putina ili ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova takođe je odbijena, iako je postojao „skoro konsenzus“ da bi trebalo da budu stavljeni na crnu listu, rekao je Rute. „Ali moramo da procijenimo postojanje veze sa ova dva čovjeka, da bi eventualno došlo do pregovora za rješenje krize.”

Pored ograničenja za brojne ruske banke, EU planira da zabrani državnim kompanijama da plasiraju nove akcije na berze bloka; ograniči pristup Rusa nekim finansijskim uslugama EU; zabrani prodaju određene opreme rafinerijama nafte u zemlji; zabrani prodaja aviona ruskim nosačima; i suspenduje bezvizni režim za ruske diplomate.

Biće uveden i širok režim izvozne kontrole, koji će pooštriti pravila o tehnologijama dvostruke namjene i njihove prodaje desetinama vojnih krajnjih korisnika i ograničiti prodaju artikala koji bi unapredili vojne ili tehnološke kapacitete Rusije.

Detalji predloga EU u koje je Fajnenšel tajms (Financial Times) imao uvid otkrili su granice onoga što je Unija razmatrala. Dok je EU proširila listu ruskih banaka koje podliježu zabrani refinansiranja od strane institucija EU za dva, na ukupno sedam, nije bilo mjera koje su dostigle nivo potpune blokade VTB-a koju su objavile SAD.

I na akutno nezadovoljstvo brojnih država članica, diplomatsko krilo Unije tek treba da dovrši prilagođavanje svog režima sankcija kako bi se lakše ciljalo na oligarhe i njihove porodice, što znači da bi akcije protiv velikih poslovnih ljudi mogle da potraju neko vrijeme.

Za jastrebove sankcija, nevoljnost EU da baci sve što ima na Putina bilo je ogromno razočaranje s obzirom na brutalnost njegove invazije. „Postavlja se pitanje šta čekamo od ostalih sankcija? Ako ne možemo da se dogovorimo oko Swift-a, zar ne možemo bar da ne budemo spori prema oligarsima?”, rekao je jedan EU diplomata.

Kontraargument je da Unija treba da zadrži dio svog finansijskog oružja u ormaru za sada, u nadi da će stvoriti neku prednost za buduće razgovore.

Dijalog čak ni u ovom trenutku nije u potpunosti prestao: sinoć je Emanuel Makron pozvao Putina da razgovaraju o invaziji. Uprkos zahtjevima francuskog predsjednika za prekid nasilja, ruski napad se nastavlja nesmetano.

Tursko balansiranje

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji ima bliske veze i sa Moskvom i sa Kijevom, nastojao je da pažljivo balansira u nedjeljama prije jučerašnje invazije.

Potpuni ruski napad na Ukrajinu mogao bi ga staviti pod pritisak da odlučnije stane na stranu Zapada. Turska, koja je godinama patila od problematičnih odnosa sa zapadnim saveznicima, dobila je pohvale od NATO saveznika za snabdijevanje Kijeva oružanim dronovima. Ali dok su ruski tenkovi prelazili granicu njegove zemlje, ukrajinski ambasador u Ankari je zatražio od Turske da ode dalje: pozvao je da zatvori dva kritična vodena puta koji povezuju Crno sa Sredozemnim morem za ruske brodove.

Visoki turski zvaničnici, akutno svjesni duge istorije sukoba svoje nacije sa Rusijom, posljednjih nedjelja su u više navrata sugerisali da će se oduprijeti svakom pokušaju da se promijeni status kvo na Bosforu i Dardanelima, što bi se smatralo veoma neprijateljskim činom od strane Rusija.

Dok se tursko ministarstvo spoljnih poslova oštro protivilo napadu ruskih snaga, sam Erdogan je bio oprezniji. Turski predsjednik je rekao da je invazija „težak udarac” regionalnoj bezbjednosti i ponovio poziv na dijalog.

Vladimir Putin ima više tačaka pritiska na Ankaru koje bi mogao da iskoristi. Turska uvozi otprilike polovinu svog prirodnog gasa iz Gasproma i analitičari kažu da bi ta zemlja bila podložna odmazdi u sirijskoj provinciji Idlib, gdje Ankara podržava pobunjeničke snage koje se bore protiv sirijskog predsednika Bašara el Asada kojeg podržava Rusija.

Za sada, nijedan drugi glas se nije pridružio Kijevu u traženju od Turske da dramatično poveća uloge. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je juče da na sastanku članica alijanse nije bilo riječi o zatvaranju Bosfora. Svaka promjena tog stava stavila bi Erdogana u veoma tešku situaciju.

Izbjeglice dobrodošle

Ruski napad je juče počeo da raseljava hiljade ljudi, većina njih se seli iz opasnih područja, ali i dalje ostaje u Ukrajini, dok je nekoliko hiljada stiglo u susjedne zemlje EU.

Približno 120.000 Ukrajinaca interno je raseljeno u jednom danu, prema proračunima Evropske komisije, što je zapanjujući broj koji ukazuje na ono što će uslijediti u narednim danima.

Na ukrajinskim granicama Rumunije, Mađarske, Slovačke i Poljske povećan je broj dolazaka, među kojima su bili i mladići, pokazuju video snimci nekoliko lokalnih televizija. Poljska očekuje da će oko milion Ukrajinaca stići na njenu granicu i poslala je novoosmišljeni medicinski voz za liječenje čak nekoliko hiljada ranjenih u ruskim napadima i otpremi ih u jednu od 120 dostupnih poljskih bolnica, prenio je Rojters.

„Sa svim državama članicama na prvoj liniji sada imamo eksplicitne planove za vanredne situacije da odmah dočekamo i ugostimo te izbjeglice iz Ukrajine“, rekla je šefica komisije Ursula fon der Lejen. Plan uključuje isporuku hrane, vode, skloništa i zdravstvenih usluga interno raseljenim licima, dok UN procenjuju da će biti potrebno do milijardu eura za pružanje humanitarne pomoći do 24 miliona ljudi koji bi mogli biti primorani da napuste svoje domove.

Fronteks, evropska agencija za graničnu i obalsku stražu, takođe je od juče ujutro u kriznom režimu. Njegovo stalno osoblje je mobilisano, dok su svi resursi u pripravnosti u slučaju da državama članicama zatreba njegova podrška da se izbore sa potencijalno ogromnim brojem ljudi koji bježe iz Ukrajine.

„Nadamo se da će biti što manje izbjeglica, ali smo u potpunosti spremni za njih i dobrodošli su“, rekla je fon der Lejen.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.