Izvor: AP/Set Borenštajn
Sa ekstremnim vremenskim prilikama i sada smrtonosne, klimatske promjene će postati mnogo gore. To će vjerovatno učiniti svijet bolesnijim, gladnijim, siromašnijim, mračnijim i mnogo opasnijim u narednih 18 godina sa „neizbježnim” povećanjem rizika, navodi se u novom naučnom izvještaju Ujedinjenih Nacija.
Izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene UN-a (IPCC) je rekao u ponedjeljak, da ako globalno zagrijavanje izazvano ljudima ne bude ograničeno na samo još nekoliko desetih djelova stepena, Zemlja koju sada redovno pogađaju smrtonosne temperature, požari, poplave i suše u narednim decenijama će degradirati na 127 načina od kojih su neki „potencijalno nepovratni”.
„Kumulativni naučni dokazi su nedvosmisleni: klimatske promjene predstavljaju prijetnju ljudskom blagostanju i zdravlju planete”, kaže se u glavnom izvještaju osmišljenom da vodi svjetske lidere u njihovim naporima da suzbiju klimatske promjene. Odlaganje smanjenja emisija ugljenika koje zadržavaju toplotu i čekanje na prilagođavanje uticajima zagrijavanja, upozorava se, „će propustiti kratak i sve kraći prozor mogućnosti da se obezbijedi životna i održiva budućnost za sve”.
Današnja djeca koja će možda još biti živa 2100. godine doživjeće četiri puta više klimatskih ekstrema nego sada, čak i sa samo nekoliko desetinki stepena zagrijavanja preko današnjih temperatura. Ali ako se temperature povećaju za skoro 2 stepena Celzijusa od sada (3,4 stepena Farenhajta), osjetili bi pet puta više poplava, oluja, suše i toplotnih talasa, prema grupi naučnika iz IPCC-a.
Već je svakodnevni život najmanje 3,3 milijarde ljudi „veoma ranjiv na klimatske promjene” i 15 puta je veća vjerovatnoća da će umrijeti od ekstremnih vremenskih prilika, navodi se u izvještaju. Veliki broj ljudi je raseljen zbog pogoršanja vremenskih ekstrema. A siromašni u svijetu su daleko najteže pogođeni, kaže se u izvještaju.
Sve više ljudi će umrijeti svake godine od toplotnih talasa, bolesti, ekstremnog vremena, zagađenja vazduha i gladovanja zbog globalnog zagrijavanja, navodi se u izvještaju. Koliko ljudi umire zavisi od toga koliko se gasa koji zadržava toplotu iz sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog gasa izbaci u vazduh i kako se svijet prilagođava sve toplijem svijetu, kažu naučnici.
„Klimatske promijene ubijaju ljude”, rekla je koautorka Helen Adams sa Kraljevskog koledža u Londonu. „Da, stvari su loše, ali zapravo budućnost zavisi od nas, a ne od klime.”
Sa svakim desetim dijelom stepena zagrijavanja, mnogo više ljudi umire od toplotnih udara, srčanih i plućnih problema od vrućine i zagađenja vazduha, zaraznih bolesti, bolesti koje prenose komarci i gladovanja, kažu autori.
Izvještaj navodi sve veće opasnosti za ljude, biljke, životinje, ekosisteme i ekonomije, milionima i milijardama ljudi u opasnosti i potencijalnom štetom u bilionima dolara. Izvještaj naglašava raseljavanje ljudi iz domova, mjesta koja postaju nenastanjiva, da se broj vrsta smanjuje, korali nestaju, led se smanjuje i raste, kao i sve više siromašne kiseonikom i kisele okeane.
Neki od ovih rizika se i dalje mogu spriječiti ili umanjiti brzim djelovanjem.
„Današnji izveštaj IPCC-a je atlas ljudske patnje i osuđujuća optužnica protiv neuspješnog vođstva u oblasti klime”, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u saopštenju. „U stvari, ovaj izvještaj otkriva kako su ljudi i planeta pogođeni klimatskim promjenama.”
Panel od više od 200 naučnika objavljuje seriju ovih velikih izvještaja svakih pet do sedam godina, pri čemu je ovaj, drugi u nizu, posvećen tome kako klimatske promjene utiču na ljude i planetu. Prošlog avgusta, naučni panel objavio je izvještaj o najnovijim klimatskim naukama i projekcijama za buduće zagrijevanje, koje su Ujedinjene Nacije označile kao „crveni kod”.
Klimatska naučnica Katarin Heiho iz The Nature Conservancy, koja nije bila do najnovijeg izveštaja, naziva to izvještajem „Vaša kuća gori”.
„Postoje stvarne egzistencijalne prijetnje”, rekla je kopredsjedavajuća izvještaja Debra Roberts iz Južne Afrike za Asošijejted pres (AP).
Od posljednje verzije izvještaja ovog panela o uticaju iz 2014. godine, „svi rizici dolaze do nas brže nego što smo mislili ranije“, rekao je koautor izvještaja Marten van Alst, klimatski naučnik iz Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca , pominjući poplave, suše i oluje. „Više toga će postati zaista loše mnogo ranije nego što smo mislili.«
„Svako zagrijevanje je važno. Što duže čekate… više ćete platiti kasnije”, rekao je kopredsjedavajući izveštaja Hans-Oto Portner iz Njemačke u intervjuu za AP.
Do 2050. milijardu ljudi suočiće se sa rizikom od poplava zbog porasta mora, kaže se u izvještaju. Više ljudi će biti prinuđeno da napusti svoje domove zbog vremenskih nepogoda, posebno poplava, porasta nivoa mora i tropskih ciklona.
Ako zagrijevanje pređe još nekoliko desetinki stepena, to bi moglo da dovede do toga da neka područja postanu nenaseljiva, uključujući neka mala ostrva, rekla je koautorka izvještaja Adel Tomas sa Univerziteta Bahami i klimatska analitičarka.
„Na kraju će na nekim mjestima postati previše vruće da bi ljudi mogli da rade na otvorenom, što će predstavljati problem za uzgoj usjeva”, rekla je koautorka izveštaja Rejčel Bezner Ker sa Univerziteta Kornel.
Na neke od ovih štetnih posljedica klimatskih promjena upozoravano je godinama, čak i decenijama, i postale su stvarnost, sada zapisane u prošlim i sadašnjim vremenima. Drugi i dalje upozoravaju na buduće nevolje koje se brzo približavaju.
Sažetak od 36 stranica, kondenzovan sa više od 1.000 stranica analiza, napisali su naučnici, a zatim su ga vlade i naučnici uredili red po red, a taj konačni rezime je odobren konsenzusom u subotu tokom dvonedjeljne virtuelne konferencije koja je održana dok je Rusija izvršavala invaziju na Ukrajinu. U poslednjim satima, ukrajinski delegat izrekao je strastvenu molbu da rat ne zasijeni izveštaj o klimatskim promjenama, rekli su neki autori.
Autori studije kažu da su veći deo Afrike, djelovi Centralne i Južne Amerike i Južne Azije „vruće tačke” za najteže štete po ljude i ekosisteme.
Izvještaj ima novi naglasak na uticaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje, kako na one raseljene ili povrijeđene ekstremnim vremenskim uslovima, tako i na nivo anksioznosti ljudi, posebno mladih zabrinutih za svoju budućnost.
Ako se svijet zagrije samo za još devet desetina stepena Celzijusa od sada (1,6 stepeni Farenhajta), količina zemlje izgorele u šumskim požarima na globalnom nivou povećaće se za 35%, kaže se u izvještaju.
Ni ostatak živog svijeta neće biti pošteđen, sa izvještajem koji upozorava na izumiranje klimatskih promjena. Već dvije vrste – sisar Bramble Cays melomis u Australiji i zlatna krastača u Centralnoj Americi – izumrle su zbog klimatskih promjena. Ali mnogo više će ih biti sa svakim otopljavanjem, rekao je Portner, nemački kopredsjedavajući.
Jedna od najvećih promjena u izvještaju u odnosu na prethodne verzije naglašava koliko je naučno i za ljude ključni temperaturni prag važan i kako njegovo prekoračenje, čak i za samo nekoliko decenija, može izazvati trajnu štetu.
U Pariskom sporazumu iz 2015. godine, svijet je usvojio cilj ograničavanja zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Farenhajta) od predindustrijskih vremena, što je zatim dodatno zacementirano kada je poseban izvještaj IPCC-a 2018. pokazao ogromnu štetu iznad te granice od 1,5 stepeni. Ovaj novi izvještaj je otkrio da je prag još važniji, ali naučnici primjećuju da svijet ne pada sa litice poslije te granice.
Pošto je svijet već 1,1 stepen (2 stepena Farenhajta) topliji od predindustrijskog vremena, a emisije i dalje rastu, a ne padaju, velika većina budućih scenarija pokazuje da su temperature na pravom putu da budu znatno iznad 1,5 stepeni, dostižući granicu 2030-ih. Tako su neki zvaničnici počeli da računaju da će preći taj prag i vratiti se deceniju ili nešto kasnije sa skupom tehnologijom koja se još uvijek treba dokazati da bi isisala ugljenik iz vazduha ili na neki drugi način.
Izvještaj od ponedjeljka kaže da ako se to prekoračenje dogodi, „onda će se mnogi ljudski i prirodni sistemi suočiti sa dodatnim ozbiljnim rizicima… neki će biti nepovratni, čak i ako se globalno zagrijavanje smanji”.
Zemlje treba da učine više da se prilagode zagrijavanju, a bogate zemlje treba da urade bolji posao dajući finansijsku pomoć siromašnijim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama koje su uglavnom izazvane zemljama u razvoju, navodi se u izvještaju. Ali postoje ograničenja u tome šta prilagođavanje može da postigne, a ponekad – kao u slučaju morskih zidova – tehničke popravke za smanjenje štete na jednom mjestu će pogoršati situaciju negdje drugo, kaže se u izveštaju.
Usred svih znakova opasnosti, stručnjaci su rekli da žele da pobjegnu od propasti.
„Strah nikad nije dobar savjetnik”, rekao je njemački vicekancelar i ministar za klimu i ekonomiju Robert Habek za AP. „Nada je pravi.”
Heiho je rekla da je ono što je potrebno je realizam, akcija i nada.
„Zaista je loše i postoji velika šansa da će se pogoršati”, rekla je Heiho. „Ali ako učinimo sve što možemo, to će napraviti razliku. Naše akcije će napraviti razliku… To je ono što je nada.”