Rusija udara na ukrajinski drugi najveći grad, dok se konvoj približava Kijevu

Izvor: AP News

---

Ruske granate pogodile su u utorak centralni trg u drugom najvećem gradu u Ukrajini i druge civilne mete, a konvoj tenkova i drugih vozila dug 65 kilometara ugrožava prijestonicu – dok ukrajinski predsjednik optužuje Moskvu da pribjegava terorističkoj taktici kako bi podstakla najveći kopneni rat u Evropi.

Dok je Kremlj sve više izolovan strogim ekonomskim sankcijama koje su uzdrmale valutu rublje, ruske trupe su napredovale prema dva najveća grada Ukrajine. U strateškom Harkovu, gradu na istoku sa oko 1,5 miliona stanovnika, video snimci objavljeni na internetu prikazuju eksplozije koje pogađaju administrativnu zgradu iz sovjetske ere, kao i stambena naselja. Porodilište je usred granatiranja izmješteno u sklonište.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad na glavni trg u Harkovu „otvorenim, neskrivenim terorom“, nazivajući ga ratnim zločinom. „Niko neće oprostiti. Niko neće zaboraviti. … Ovo je državni terorizam Ruske Federacije“.

U današnjem emotivnom apelu Evropskom parlamentu, Zelenski je kazao: „Mi se takođe borimo da budemo ravnopravni članovi Evrope. Verujem da danas svima pokazujemo ono što jesmo… Mi smo dokazali da smo, u najmanju ruku, isti kao i vi.”

Dok su borbe prevazišle vojne ciljeve šestog dana ruske invazije koja je uzdrmala svjetski poredak 21. vijeka, pojavili su se izvještaji da je Moskva upotrijebila kasetne bombe na tri naseljena područja. Ako se potvrdi, to bi značilo da je rat dostigao zabrinjavajući novi nivo, što može dovesti do još većeg izolovanja Rusije.

Dok zapadne sile šalju oružje Ukrajini i izazivaju pritisak na rusku ekonomiju, opcije Vladimira Putina se smanjuju dok pokušava da prekroji globalnu mapu – i povuče ukrajinsku demokratiju, okrenutu ka zapadu, nazad u orbitu Moskve.

Kremlj je u utorak negirao da je koristio takvo oružje i ponovo insistirao da su njegove snage gađale samo vojne ciljeve – uprkos dokazima koje su dokumentovali reporteri AP-a o granatiranju domova, škola i bolnica.

Nepokolebani osudama Zapada, ruski zvaničnici su pojačali svoje prijetnje – nekoliko dana nakon što su unijeli avet nuklearnog napada. Ruski ministar odbrane obećao je u utorak da će vršiti ofanzivu dok ne postignu svoje ciljeve, dok je visoki zvaničnik Kremlja upozorio da bi „ekonomski rat“ Zapada protiv Rusije mogao da se pretvori u „pravi“.

Prva runda pregovora u ponedjeljak između Ukrajine i Rusije nije dovela do prekida borbi, iako su se obje strane složile da se održi još jedan sastanak u narednim danima.

Širom zemlje, mnogi ukrajinski civili proveli su još jednu noć zbijeni u skloništima, podrumima ili hodnicima. Više od pola miliona ljudi pobjeglo je iz zemlje, a Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je u utorak da je zabilježila smrt 136 civila, uključujući 13-oro djece. Stvarni gubici zasigurno mnogo veći.

„To je noćna mora, koja vas veoma snažno obuzima iznutra. Ovo se ne može objasniti riječima“, rekla je stanovnica Harkova Jekaterina Babenko, sklanjajući se u podrum sa komšijama peti dan zaredom. „Imamo malu djecu, starije ljude i iskreno rečeno, to je veoma zastrašujuće.”

Ukrajinski vojni zvaničnik rekao je da su se bjeloruske trupe pridružile ratu u utorak u regionu Černigova, ne iznoseći detalje. Međutim, bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko saopštio je da ne planira da se pridruži borbi.

Precizno bombardovanje Trga slobode u Harkovu – najvećeg trga u Ukrajini i jezgra javnog života grada – bilo je prekretnica za mnoge Ukrajince, bezobrazan dokaz da ruska invazija nije imala za cilj samo gađanje vojnih ciljeva već i slamanje njihovog duha.

Napad je raznio prozore i zidove zgrada koje okružuju veliki centralni trg, koji je bio zatrpan krhotinama i prašinom. Unutar jedne zgrade, komadi gipsa bili su razbacani, a vrata, otkinuta sa šarki, ležala su preko hodnika.

„Ljudi su pod ruševinama, izvukli smo tijela“, rekao je Jevhen Vasilenko, predstavnik Ministarstva za vanredne situacije u oblasti Harkov. On je rekao da je najmanje šestoro poginulo, a 20 povrijeđeno u napadu.

Šef regionalne administracije Oleh Sinehubov rekao je da je najmanje 11 ljudi poginulo, a na desetine ranjeno dan ranije, tokom granatiranja grada u ponedjeljak. Više ljudi je ranjeno u utorak, navode vlasti.

Jedna za drugom, eksplozije su odjekivale kroz stambeni dio Harkova na jednom snimku koji je verifikovao AP. U pozadini, muškarac je molio ženu da ode, a žena je plakala.

Odlučni da se život nastavi uprkos granatiranju, radnici bolnice prebacili su porodilište u Harkovu u sklonište za bombe. Usred improvizovanih električnih utičnica i dušeka nagomilanih uza zidove, trudnice su koračale prepunim prostorom, praćene plačem desetina novorođenčadi.

Ruski ciljevi u napadu na centralni Harkov nisu bili odmah jasni. Zapadni zvaničnici spekulišu da Putin pokušava da povuče ukrajinske snage da odbrane Harkov, dok veće ruske snage okružuju Kijev. Oni vjeruju da je Putinov opšti cilj da zbaci ukrajinsku vladu i uspostavi prorusku.

Zelenski je saopštio da Rusija koristi raketne napade da izvrši pritisak na njegovu vladu. On nije iznio detalje razgovora ukrajinskih i ruskih izaslanika, ali je u ponedjeljak uveče rekao da Kijev nije spreman na ustupke „kada jedna strana gađa drugu raketnom artiljerijom“.

U međuvremenu, ruske trupe napredovale su prema Kijevu, gradu od skoro 3 miliona stanovnika. Konvoj oklopnih vozila, tenkova, artiljerije i vozila za podršku bio je na 25 kilometara od centra grada i protezao se oko 65 kilometara, prema satelitskim snimcima kompanije Maxar Technologies.

U zabrinjavajućem razvoju događaja, Human Rights Watch je saopštio da je posljednjih dana dokumentovao napad kasetnom bombom ispred bolnice na istoku Ukrajine. Lokalno stanovništvo je takođe prijavilo upotrebu ovog oružja u Harkovu i selu Kijanka u blizini sjevernog grada Černihiva, iako nije bilo nezavisne potvrde.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda rekao je da planira da otvori istragu u Ukrajini i da prati sukob.

U međuvremenu, plamen je buknuo iz vojne baze sjeveroistočno od Kijeva, u predgrađu Brovari, vidi se na snimku iz automobila koji je prolazio pored njega. Na drugom video snimku koji je verifikovao AP, putnik moli vozača: „Miša, moramo da vozimo brzo jer će ponovo udariti.”

Ukrajinske vlasti objavile su detalje i fotografije napada u nedjelju na vojnu bazu u Okhtirki, gradu između Harkova i Kijeva, rekavši da je više od 70 ukrajinskih vojnika ubijeno zajedno sa lokalnim stanovništvom. Napad nije mogao biti odmah potvrđen.

Kretanje ruske vojske zaustavljeno je žestokim otporom na zemlji i iznenađujućom nemogućnošću Rusije da dominira vazdušnim prostorom Ukrajine.

Ukrajinci su iskoristili snalažljivost da pokušaju da zaustave rusko napredovanje: na autoputu između Odese i Nikolajeva na jugu Ukrajine, stanovnici su nagomilali traktorske gume napunjene pijeskom kako bi blokirali ruske vojne konvoje. U Kijevu su džakovi pijeska nagomilani ispred vrata i prozora Gradske kuće.

Suočen sa takvim ukrajinskim otporom i zapadnim sankcijama, Putin je stavio ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti – uključujući interkontinentalne balističke rakete i bombardere dugog dometa – kao oštro upozorenje Zapadu i signal njegove spremnosti da eskalira sukob u zastrašujući novi nivo. Ali visoki zvaničnik američke odbrane, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da Sjedinjene Države tek treba da vide bilo kakvu značajnu promjenu u ruskom nuklearnom stavu.

Zapadne zemlje povećale su isporuke oružja Ukrajini kako bi pomogle njenim snagama da se brane – ali su do sada isključivale slanje trupa.

Poruke usmjerene ka napredujućim ruskim vojnicima pojavile su se na bilbordima, autobuskim stanicama i elektronskim saobraćajnim znacima širom prijestonice. Neki su koristili vulgarne riječi da podstaknu Ruse da odu. Drugi su apelovali na njihovu humanost.

„Ruski vojnik – Stani! Zapamti svoju porodicu. Idi kući čiste savjesti“, glasi jedna od poruka.

Borbe su biješnjele u drugim gradovima. Strateški lučki grad Mariupolj, na Azovskom moru, se „drži“, rekao je savjetnik Zelenskog Aleksij Arestovič. Prijavljeno je da je bombardovano skladište nafte u gradu Sumi na istoku zemlje.

U primorskom ljetovalištu Berđansk, desetine demonstranata su ljutito skandirali na glavnom trgu protiv ruskih okupatora, vičući im da idu kući, pevajući ukrajinsku himnu. Opisali su vojnike kao iscrpljene mlade regrute.

„Uplašena djeca, uplašeni pogledi. Oni žele da jedu“, rekao je telefonom Konstantin Maloletka, koji vodi malu radnju. Rekao je da su vojnici otišli ​​u samoposlugu i zgrabili mesne konzerve, votku i cigarete.

„Jeli su pravo u prodavnici“, rekao je. „Izgledalo je kao da nisu imali hrane posljednjih dana.

Kako su dalekosežne zapadne sankcije ruskim bankama i drugim institucijama stupile na snagu, rublja je naglo pala, a ruska Centralna banka se trudi da je podupre, kao i Putin, koji je potpisao dekret o ograničavanju strane valute.

Međutim, to je slabo umirilo ruske strahove. U Moskvi su ljudi stoje u redovima da povuku gotovinu jer su sankcije zaprijetile povećanjem cijena i smanjenjem životnog standarda miliona običnih Rusa.

Ekonomske sankcije, koje su naredile SAD i drugi saveznici, samo su jedan od faktora koji doprinose rastućem statusu Rusije kao zemlje parije.

Ruskim avionima zabranjen je ulazak u evropski vazdušni prostor, ruski mediji su ograničeni u nekim zemljama, a neki visokotehnološki proizvodi više ne mogu da se izvoze u zemlju. Međunarodna sportska tijela su se odlučila da isključe ruske sportiste – u poslednjoj takvoj odluci u utorak, Rusima je zabranjen pristup međunarodnim događajima u klizanju.