Izvor: Portal RTCG
Evropski parlament duboko je zabrinut zbog stalnih političkih tenzija između i unutar izvršne i zakonodavne vlasti, kao i zbog bojkota parlamenta, koji i dalje usporava proces reformi, navodi se u nacrtu izvještaja EP o Crnoj Gori.
U izvještaju se poziva na konstruktivan i inkluzivan politički dijalog i posvećenost svih parlamentarnih stranaka za prevazilaženje trenutne polarizovane političke klime i jačanje funkcionisanja državnih institucija kako bi se postigao značajan napredak u ključnim reformama vezanim za EU.
Takođe, izvještaj konstatuje i izglasavanje nepovjerenja vladi 4. februara 2022. i razrješenje predsjednika parlamenta, i poziva na formiranje nove vlade što je prije moguće i izbor novog predsjednika Skupštine u skladu sa ustavom, demokratskim normama i proevropskim težnjama velike većine građana Crne Gore.
Pozdravlja se kontinuirano i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući njenu najavu podrške najnovijim sankcijama EU protiv Rusije, i njeno aktivno učešće u zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici EU.
U dokumentu čiji je autor izvjestilac EP za Crnu Goru, Tonino Picula, takođe se oštro osuđuje podrška iskazana Ruskoj Federaciji na dan početka ruske agresije na Ukrajinu i podsjeća na upornu zainteresovanost Rusije za destabilizaciju zemlje. Izvještaj konsatuje proteste protiv moguće manjinske vlade koje organizuje Demokratski front.
Evropski parlament, kako se dalje navodi, žali što su ključne pozicije u pregovaračkim strukturama ostale upražnjene već duže vrijeme i poziva vlasti da što prije ponovo uspostave potpuno funkcionalnu pregovaračku strukturu.
U dijelu koji se odnosi na demokratiju i vladavinu prava, Evropski parlament konstatuje zabrinutost zbog nedostatka napretka u reformi pravosuđa, uključujući imenovanja u ključnim nezavisnim institucijama i pravosuđu koja su i dalje na čekanju i ohrabruje crnogorske vlasti da u potpunosti primijene preporuke Venecijanske komisije koje se odnose na rizike politizacije Tužilačkog savjeta.
Parlamentarci ponavljaju snažnu preporuku da Crna Gora treba istovremeno da održi lokalne izbore širom zemlje.
U izvještaju je naglašena i zabrinutost zbog široko rasprostranjene korupcije, a Crna Gora se poziva da pojača odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou i stvori uslove za efikasno i nezavisno funkcionisanje pravosudnih institucija i nezavisnih tijela koja se bave korupcijom;
Takođe, pozdravlja se napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i međunarodnoj policijskoj saradnji, kao i povećanje broja istraženih i krivično gonjenih slučajeva organizovanog kriminala.
U nacrtu izvještaja primjećuje se ograničen napredak u slobodi izražavanja i Crna Gora se podstiče da pojača napore u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na mreži, politički pristrasnog izvještavanja i stranog uticaja u crnogorskim medijima.
Izražava se zabrinutost zbog visokog stepena polarizacije u medijskom okruženju, posebno zbog rastuće količine dezinformacija koje šire etnonacionalističke narative koji negativno utiču na demokratske procese u zemlji.
Izvještaj oštro osuđuje napade na novinare i poziva da se oni istraže, sankcionišu i da se preduzmu efikasne sudske mjere.
Poslanici pozdravljaju i neke pozitivne korake, kao što je ad hoc komisija za praćenje nasilja nad medijima, revizija zakona o medijima i javnom emiteru RTCG, i javne konsultacije o medijskoj strategiji za 2021-2025.
U izvještaju se osuđuju svi postupci nasilja tokom demonstracija na Cetinju u vezi sa inauguracijom poglavara Srpske pravoslavne crkve, kao i srpsko miješanje u tom pogledu.
Poslanici napominju i da će se popis stanovništva vjerovatno održati ove godine i očekuju da će biti sproveden u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.
Izvještaj pohvaljuje konstruktivnu ulogu Crne Gore u regionalnoj saradnji i pozdravlja sprovođenje aktivnosti u okviru zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana.
Konstatuje se kontinuirana saradnja Crne Gore u okviru procesa Sarajevske deklaracije, pozdravlja usvajanje rezolucije o Srebrenici od 17. juna 2021, kao i zajednička komemoracija žrtvama logora Morinj.
U dokumentu se napominje da je od 2006. održano samo osam suđenja za ratne zločine i da je suđeno samo počiniocima nižeg ranga i naglašava da ne bi trebalo da postoji tolerancija za poricanje genocida, zapaljivu retoriku ili veličanje ratnih zločinaca;
Crnogorske vlasti se pozivaju da preduzmu konkretne korake za izgradnju otpornosti i sajber bezbjednosti jer se suočava sa sve većim pritiskom miješanja trećih zemalja.
Evropski parlament pozdravlja najavu inicijative „Evropa sada“ i poziva vlasti da u tom pogledu na najbolji način iskoriste dostupnu predpristupnu pomoć EU.
Međutim, izražava se i zabrinutost zbog sve veće ranjivosti Crne Gore zbog povećanja njenog javnog duga, posebno prema Kini, i novog zajma od 750 miliona eura koje je Vlada uzela bez konsultacija sa Parlamentom.
U izvještaju se Crna Gora ohrabruje da preduzme više postupaka za sprječavanje pranja novca, oštro osuđuje takozvana šema „zlatnih pasoša“ i žali zbog njenog produženja do decembra 2022. uz ocjenu da državljanstvo putem ulaganja nosi sigurnosne rizike i potencijal za korupciju, pranje novca i utaju poreza.
Izvještaj sa zabrinutošću primjećuje negativan uticaj pandemije COVID-19 na ekonomiju Crne Gore.