Crna Gora ima najniži broj djece vakcinisanih protiv morbila u svijetu Izvor: Shutterstock

Crnoj Gori i Balkanu prijeti epidemija morbila

Crna Gora

Uprkos tome što je vakcinisala svoje prvo dijete, Vanja je podvukla crtu kad je došao red na mlađeg sina i odlučila je da se on neće vakcinisati protiv morbila.

Psihološkinja koja živi u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, kaže da se predomislila, nakon što je pročitala mnogo stvari u online grupi kojoj pripada.

„Nemam povjerenja u sistem vakcinisanja. Nedostaje nam informacija i edukacije,” izjavila je 44-godišnja Vanja za AFP i zatražila da se njeno prezime ne navodi. „Osjećam veliku odgovornost i nije bilo jednostavno donijeti ovu odluku.”

Vanjin stav je sve češći u Crnoj Gori koja ima najniži broj djece vakcinisanih protiv morbila u svijetu. Samo 23,8 posto dojenčadi u 2020. vakcinisano je objema dozama, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Dramatičan pad stope inokulacije prisilio je stručnjake za javno zdravstvo da se pripremaju za skoru epidemiju morbila u Crnoj Gori i susjednim državama Balkana u kojima je vakcinisanje takođe palo, u velikoj mjeri zbog porasta dezinformacija, posebno tokom pandemije covida-19.

„Rizik izbijanja epidemije morbila je visok,” rekao je za AFP službenik za imunizaciju u WHO-u Dragan Janković.

„Uvoz virusa morbila samo je pitanje vremena… čim se uveze u podložnu populaciju, počeće širenje.”

U susjednoj Sjevernoj Makedoniji, 63 posto djece je vakcinisano prvom dozom vakcine za morbile, zaušnjake i rubeolu (MMR), dok je u Srbiji vakcinu primilo 78 posto djece.

Stručnjaci tvrde da je potrebno najmanje 95 posto vakcinisanih dvjema dozama kako bi se izbjeglo širenje morbila, vrlo zarazne bolesti koja se prenosi zrakom i može biti smrtonosna.

Virus može uzrokovati komplikacije koje uključuju sljepoću, oticanje mozga i upalu pluća, a kod nevakcinisane djece je uočen najveći rizik od razvoja ozbiljnih slučajeva bolesti – uključujući i smrt.

Ipak, decenijama postoji averzija prema MMR vakcinama koja je ukorijenjena u raširenim dezinformacijama vezanim uz studiju iz 1998. koja je ukazivala na vezu između autizma i vakcine, a u međuvremenu je naučno opovrgnuta.

Ujedinjene nacije su u više navrata upozoravali da se sprema “savršena oluja” za nove epidemije bolesti koje se mogu spriječiti, uz pandemiju koja je poremetila rutinsko vakcinisanje.

I premda su morbile 2019. ubile više od 207.000 ljudi u svijetu, u mnogim su njegovim dijelovima pale stope vakcinisanja.

Stopa vakcinisanja prvom dozom pala je s 86 na 84 posto na globalnom nivou između 2019. i 2020., dok je prema podacima WHO-a tokom istog razdoblja samo 70 posto djece primilo drugu dozu.

Epidemiolozi smatraju da antivakserski stavovi na Balkanu nastaju zbog nekoliko faktora, a to su nepovjerenje u vladu, nedostatak ozbiljnih mjera sprovođenja i poplava dezinformacija koje su preplavile društvene mreže tokom pandemije koronavirusa.

U Crnoj Gori doktori su pozvali vladu da ozbiljnije pristupi ovom problemu te su upozorili da male novčane kazne za roditelje koji odbiju obaveznu vakcinu nisu dovoljne da se antivakserski pokret zaustavi.

„MMR vakcina trenutno nije uslov za upis u škole i vrtiće”, rekla je za AFP Milena Popović Samardžić, epidemiološkinja crnogorskog Instituta za javno zdravlje.

Gotovo trećina Crnogoraca vjeruje u teoriju zavjere po kojoj doktori i vlada nastoje vakcinisati djecu vakcinama koja uzrokuju autizam, pokazalo je istraživanje Ipsosa objavljeno 2021. godine.

Isti izvještaj je utvrdilo i da je više od polovine stanovništva zemlje uvjereno da su “globalne elite” stvorile koronavirus kako bi srezale populaciju planete.

U Srbiji je vakcina obvezna za upis učenika u škole, ali stručnjaci kažu da zvaničnici često zatvaraju oči pred problemom sve dok ih epidemija ne prisili na reakciju.

„Država samo treba slijediti pravila koja je sama postavila”, rekao je Georgios Konstantinidis, šef srpskog udruženja pedijatara.

„Ali niko to ne radi – ni roditelji, ni ljudi u vrtićima koji upisuju djecu ‘preko veze’.”

Srbija je posljednji put epidemijom morbila pogođena 2017., što je rezultiralo s 3800 zabilježenih slučajeva i 12 smrtnih ishoda, uključujući i dvoje djece.

Nakon izbijanja zaraze, državni tužitelji pokrenuli su postupke protiv 43 istaknuta antivaksera zbog “izazivanja panike”, ali niko nije osuđen, rekao je Vladimir Cimerman, beogradski doktor koji je pomogao u podizanju tužbe.

Doktori u Srbiji sve su više frustrirani što se upozorenja ignorišu.

„Nedostaje nam društvena odgovornost. Dosta mi je svega”, rekao je Konstantinidis. „Osnovna ljudskost nestala je iz ovog društva, čak i na globalnom nivou.”

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.