Snabdijevanje iz Rusije i Ukrajine zajedno čini skoro 30% globalne trgovine pšenicom ©STONE36

Rat je doveo svijet na ivicu prehrambene krize

Globus

Izvor: CNN Business

Piše: Julia Horovic


Sven Tore Holseter kaže da svijet ide ka prehrambenoj krizi koja bi mogla da utiče na milione ljudi.

Rekordno visoke cijene prirodnog gasa primorale su kompaniju koju on vodi, proizvođača đubriva Yara International, da smanji proizvodnju amonijaka i uree u Evropi na 45 odsto kapaciteta. Sa smanjenjem ta dva esencijalna poljoprivredna sastojka, on očekuje negativne efekte na globalne zalihe hrane.

„Ne radi se o tome da li ćemo imati prehrambenu krizu. Radi se o tome koliko će ta kriza biti velika”, rekao je Holseter za CNN Business.

Dvije nedjelje nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, cijene ključnih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u regionu su naglo porasle. Najveći problem je pšenica, osnovna namirnica. Snabdijevanje iz Rusije i Ukrajine, koje zajedno čini skoro 30% globalne trgovine pšenicom, sada je u opasnosti. Globalne cijene pšenice dostigle su najviši nivo ranije ove nedelje.

Drugi veliki problem je pristup đubrivu. Od suštinskog značaja za poljoprivrednike da postignu svoje proizvodne ciljeve, ono nikada nije bilo skuplje, jer se izvoz iz Rusije zaustavlja. Proizvodnja u Evropi je takođe opala zahvaljujući rastućoj cijeni prirodnog gasa, ključnog sastojka đubriva na bazi azota kao što je urea.

Za globalne zdravstvene stručnjake situacija je alarmantna. Cijena kukuruza, soje i biljnih ulja takođe je skočila.

Ministri poljoprivrede zemalja G7 izjavili su u petak da su „ostali odlučni da urade ono što je neophodno da spriječe i reaguju prehrambenu krizu”.

Ali u strahu od nestašice, zemlje se već zatvaraju za izvoz, što bi na kraju moglo ostaviti manje hrane za one kojima je potrebna.

Egipat je upravo zabranio izvoz pšenice, brašna, sočiva i pasulja zbog rastuće zabrinutosti oko rezervi hrane u najmnogoljudnijoj državi arapskog svijeta. Indonezija je takođe pooštrila izvozna ograničenja na palmino ulje, koje je komponenta u ulju za kuvanje, kao i u kozmetici i nekim pakovanim proizvodima poput čokolade. To je najveći svjetski proizvođač ovog proizvoda.

Ministri G7 pozvali su države da „drže svoja tržišta hrane i poljoprivrede otvorenim i da se čuvaju bilo kakvih neopravdanih restriktivnih mjera za njihov izvoz“.

„Svako dalje povećanje nivoa cijena hrane i volatilnost na međunarodnim tržištima mogli bi da ugroze sigurnost hrane i ishranu na globalnom nivou, posebno među najugroženijim koji žive u okruženju niske sogurnostii hrane“, navodi se u saopštenju.

Zapadne zemlje sa većim pristupom poljoprivredi takođe će biti povrijeđene. Tamošnje potrošače su već pogodile veće cijene, a situacija se sprema da se dodatno pogorša.

Rusija, Ukrajina i globalne zalihe hrane

I prije nego što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, globalni prehrambeni sistem je bio nategnut. Narušeni lanci snabdijevanja i nepredvidivi vremenski obrasci – često posljedica klimatskih promjena – već su podigli cijene hrane na najviši nivo u posljednjih desetak godina. Pristupačnost cijena je takođe bila problem nakon što je pandemija ostavila milione bez posla.

Broj ljudi na ivici gladi skočio je na 44 miliona sa 27 miliona u 2019, saopštio je ovog mjeseca Svjetski program za hranu UN.

Sukob između Rusije i Ukrajine, koje obije igraju ključnu ulogu u pažljivo kalibrisanom sistemu globalne proizvodnje hrane, može pogoršati situaciju.

Globalne cijene pšenice pale su sa rekordno visokih posljednjih dana, ali su i dalje povišene. Očekuje se da će tako ostati neko vrijeme, kaže analitičar robe Rabobanke Karlos Mera.

Sezona sadnje pšenice, koja uskoro počinje u Ukrajini, biće poremećena borbama. Nije jasno da li će biti dovoljno farmera da obrađuju zemlju, pošto ljudi u državi uzimaju oružje – ili da li će moći da pristupe mašinama i drugim osnovnim proizvodima koji obično stižu kroz crnomorske luke.

„Može se nagađati da li će Ukrajina moći nešto da izveze do kraja ove godine, ili sledeće godine, ili u doglednoj budućnosti“, rekao je Mera. Ona takođe čini polovinu ukupnog izvoza suncokretovog ulja.
Dovođenje proizvoda iz Rusije na svjetsko tržište takođe je postalo teže, jer preduzeća ne žele da rizikuju da naiđu na sankcije ili da se bave logistikom putovanja u blizini ratne zone.

Rusija i Ukrajina služe kao žitnica za zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike koje zavise od uvoza. Mnogi će zbog toga biti teško pogođeni. Sjedinjene Države i Evropa će takođe osjetiti bol, jer će porast cijena važnih poljoprivrednih dobara uticati na preduzeća koja proizvode hranu na svakom tržištu.

„Svaki ozbiljan poremećaj proizvodnje i izvoza ovih dobavljača će bez sumnje dodatno povećati cijene i narušiti sigurnost hrane za milione ljudi“, navodi se u nedavnom izveštaju Agricultural Market Information System .

Troškovi đubriva rastu

Kriza ide dalje od pšenice i ulja. Rusija je, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, takođe veliki izvoznik đubriva potrebnih za sadnju širokog spektra usjeva. Ali trenutno svi izbjegavaju njihove zalihe.
„Niko sada ne želi da dira ruski proizvod“, rekla je Dipika Taplijal, stručnjak za đubrivo u Independent Commoditi Intelligence Services. „Ako pogledate sve trgovce, sve kupce, oni su veoma uplašeni.

Cijena prirodnog gasa pogoršava problem. Proizvođačima đubriva izvan Rusije i Bjelorusije potreban je gas za proizvodnju proizvoda na bazi azota kao što je urea, koja se koristi prilikom sjetve usjeva za povećanje prinosa, pa čak i za podsticanje njihove tamnozelene boje.

Ali Holsether, izvršni direktor kompanije Yara, rekao je da su troškovi postali previsoki da bi se operacije mogle obavljati u velikom obimu. Nije siguran kada će evropska proizvodnja ponovo biti u punom kapacitetu.

„Postoji veliki dio industrije koji je u opasnosti da neće moći da isporuči proizvode poljoprivrednicima, a to će imati uticaja na prinose usjeva prilično brzo“, rekao je on.

Poljoprivrednici sada imaju podsticaj da plate ono što im je potrebno da bi dobili đubrivo, jer i cijene njihovih proizvoda rastu. Međutim, nemaju svi ovu opciju. Urea se trgovala blizu 1.000 dolara po metričkoj toni, što je oko četiri puta više od cijene na početku 2021. godine, prema Krisu Losonu, šefu odeljenja za đubriva u CRU Grupi, kompaniji za istraživanje tržišta.

Zemlje bez domaće proizvodnje đubriva takođe mogu imati problema da joj pristupe, sa ogromnim posljedicama po globalni sistem ishrane.

„Ne možete uzgajati ogromna polja pšenice, ječma ili soje bez đubriva“, rekla je Johana Mendelson Forman, profesorka na Američkom univerzitetu koja je specijalizovana za rat i hranu. Poljoprivrednici u Meksiku, Kolumbiji i Brazilu već su zabrinuti zbog nestašice, dodala je ona.

Posljedice

U ponedjeljak je ruski milijarder koji se bavi đubrivom i ugljem Andrej Meljničenko raskinuo sa predsjednikom Vladimirom Putinom i pozvao na mir u Ukrajini, napominjući da se nazire globalna kriza sa hranom.

Rat je „već doveo do skoka cijena đubriva koje poljoprivrednicima više nije dostupno“, rekao je Meljničenko za Rojters. „Sada će to dovesti do još veće inflacije hrane u Evropi i vjerovatno nestašice hrane u najsiromašnijim zemljama svijeta“, dodao je on.

Ministri poljoprivrede G7 rekli su u petak da će njihove zemlje iskoristiti humanitarnu pomoć tamo gdje mogu da ublaže posljedice rata. Ali oni takođe mogu biti sputani nedostatkom zaliha i rastućim cijenama.
„Ako ukrajinska polja ove godine budu prazna, agencije za pomoć kao što je naša biće prinuđene da pronađu nova tržišta kako bi nadoknadile gubitak nekih od najboljih žitarica na svijetu“, rekao je Dejvid Bizli, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, u autorskom tekstu objavljenom u Washington Post-u ove nedjelje. „To će doći po veoma naduvanoj ceni.“

Bizli je napomenuo da je ukrajinska pšenica takođe neophodna za ishranu stanovništva u drugim zemljama koje se suočavaju sa sukobima, uključujući Avganistan, Sudan i Jemen.

„Ogromna većina pšenice se koristi za ljudsku ishranu i to je nezamjenljivo“, rekao je Mera iz Rabobanke.
I neće samo zemlje koje se bore sa glađu ili ratom osjećati posljedice.

Pristupačnost hrane je svuda problem za kupce sa nižim primanjima, naglasila je Mendelson Forman. U aprilu 2021, otprilike jedan od sedam odraslih Amerikanaca iskusio je nesigurnost hrane u poslednjih 30 dana, prema Urban institutu.

„Navikli smo na globalizovan sistem trgovine da bismo dobili sve vrste hrane“, rekla je ona. „Ljudi će to vidjeti u svojim džepovima i vidjeće u prodavnicama.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.