Ruska delegacija saopštila da su dvije strane u pregovorima umanjile međusobne razlike Vladimir Putin stiže da održi govor, u Moskvi, Rusija, 18. marta 2022 | © Mihail Klimentjev/Sputnjik via AP

Putin se pojavio na velikom mitingu dok vojska nastavlja pritisak na Ukrajinu

Globus

Izvor: AP News


Vladimir Putin pojavio danas na velikom mitingu na moskovskom stadionu i pohvalio svoje trupe koje se bore u Ukrajini, tri neđelje nakon invazije koja je na bojnom polju dovela do ruskih gubitaka većih nego što se očekivalo, i sve autoritarnije vladavine u Rusiji.

U međuvremenu, vođa ruske delegacije u diplomatskim razgovorima sa Ukrajinom rekao je da su dvije strane umanjile međusobne razlike. Ukrajinska strana nije dala izvještaj o pregovorima.

Moskovski miting dešava se dok ruske trupe nastavljaju sa smrtonosnom paljbom na ukrajinske gradove, uključujući prijestonicu Kijev. Jutros su gađale instalaciju za popravku aviona na periferiji Lavova, blizu granice sa Poljskom.

„Rame uz rame, oni pomažu i podržavaju jedni druge“, kazao je ruski predśednik o snagama Kremlja u rijetkom javnom pojavljivanju od početka rata. „Ovakvo jedinstvo nismo imali dugo vremena“, dodao je on uz klicanje publike.

Miting podrške usred izbijanja antiratnih protesta unutar Rusije doveo je do navoda u nekim krugovima da je miting – koji je zvanično održan u znak obilježavanja osme godišnjice ruske aneksije Krima, koji je oduzet Ukrajini – bio namješteno iskazivanje patriotizma.

Nekoliko ‘Telegram’ kanala koji su kritički nastrojeni prema Kremlju izvjestili su da su studenti i zaposleni u državnim institucijama u nizu regiona dobili naredbu nadređenih da prisustvuju skupovima i koncertima povodom obilježavanja godišnjice. Ti izvještaji nisu nezavisno verifikovani.

Moskovska policija saopštila je da je više od 200.000 ljudi bilo na i oko stadiona Lužnjiki. Događaj je uključivao patriotske pjesme, uključujući izvođenje „Proizvedeno u SSSR-u“, sa uvodnim stihovima „Ukrajina i Krim, Bjelorusija i Moldavija, sve je to moja zemlja“.

Nastojeći da prikaže rat kao pravedan, Putin je parafrazirao Bibliju i rekao o ruskim trupama: „Nema veće ljubavi od predaje duše za svoje prijatelje.”

Došavši do faze u kojoj je na ekranu pislao „Za svijet bez nacizma“, on je svoje neprijatelje u Ukrajini kritikovao kao „neonaciste“ i nastavio da insistira na tome da su njegove akcije neophodne za sprječavanje „genocida“ – tvrdnju koju su lideri širom svijeta odlučno poricali.

Prenos događaja je nekoliko puta prekidan, ali je prikazano glasno skandiranje publike koja je uzvikivala “Rusija!”.

Putinov nastup označio je promjenu u odnosu na njegovu relativnu izolaciju posljednjih neđelja, kada je prikazivan kako se sastaje sa svjetskim liderima i njegovim saradnicima za izuzetno dugim stolovima ili putem video konferencija.

U jeku invazije, Kremlj je jače suzio neslaganje i protok informacija, hapseći hiljade antiratnih demonstranata, zabranjujući sajtove kao što su Fejsbuk i Tviter i uvodeći teške zatvorske kazne za ono što se smatra lažnim izvještavanjem o ratu, koji Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“.

Grupa za ljudska prava OVD-Info koja prati politička hapšenja izvjestila je da je najmanje sedam nezavisnih novinara privedeno uoči ili tokom izvještavanja o jubilarnim događajima u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Stojeći na sceni u bijeloj rolki i plavoj jakni, Putin je govorio oko pet minuta. Neki ljudi, uključujući prezentere na događaju, nosili su majice ili jakne sa “Z” – simbolom koji se vidi na ruskim tenkovima i drugim vojnim vozilima u Ukrajini i koji su prigrlile pristalice rata.

Putinovo citiranje Biblije i ruskog admirala iz 18. vijeka odražavalo je njegov sve veći fokus posljednjih godina na istoriju i religiju kao obavezujuću snagu u ruskom postsovjetskom društvu. Njegovo žigosanje svojih neprijatelja kao nacista izazvalo je ono što mnogi Rusi smatraju najboljim časom svoje zemlje, odbranu otadžbine od Njemačke tokom Drugog svjetskog rata.

Ukrajinski predśednik Volodimir Zelenski zahvalio je u četvrtak predśedniku SAD-a Džo Bajdenu na vojnoj pomoći. Zelenski je rekao da još ne može da otkrije sve detalje paketa pomoći jer pokušava da ukrajinsku taktiku zadrži skrivenom od neprijatelja. (18. mart)

Skup je održan u trenutku kada je Vladimir Medinski, koji je predvodio ruske pregovarače u nekoliko rundi pregovora sa Ukrajinom, kazao da su se strane približile dogovoru po pitanju odustajanja Ukrajine od kandidature za pridruživanje NATO-u i usvajanja neutralnog statusa.

„Pitanje neutralnog statusa i nečlanstva Ukrajine u NATO-u jedno je od ključnih pitanja u pregovorima, a to je pitanje đe su strane maksimalno zbližile svoje pozicije“, rekao je Medinski u izjavi koju prenose ruski mediji.

On je dodao da su strane sada „na pola puta“ po pitanju demilitarizacije Ukrajine.

Američki predśednik Džo Bajden i kineski lider Si Đinping razgovarali su skoro dva sata u pokušaju SAD da odvrate Peking od pružanja vojne ili ekonomske pomoći za rusku invaziju.

Ranije danas, jedna osoba je poginula u raketnom napadu u blizini Lavova. Satelitske fotografije pokazuju da je udar uništio hangar za popravku i oštetio još dvije zgrade. Ukrajina je saopštila da je oborila dva od šest projektila u rafalu, koji su došli iz Crnog mora.

Ranojutarnji napad bio je najbliži udar do sada centru Lavova, koji je postao raskrsnica za ljude koji bježe iz drugih djelova Ukrajine i za druge koji ulaze da isporuče pomoć ili se pridruže borbi. Rat je povećao stanovništvo grada za oko 200.000.

Ukrajinski predśednik Volodimir Zelenski pohvalio se da se odbrana Ukrajine pokazala mnogo jačom nego što se očekivalo, a da Rusija „nije znala što imamo za odbranu niti kako smo se pripremili da dočekamo udarac“.

Britanski šef obavještajne službe, general-potpukovnik Džim Hokenhal upozorio je da ruske snage nakon neuspjeha da zauzmu velike ukrajinske gradove prelaze na „strategiju iscrpljivanja“ koja će podrazumijevati „bezobzirnu i neselektivnu upotrebu vatrene moći“, što će rezultirati većim civilnim žrtvama i pogoršanjem humanitarne krize.

U gradu za gradom širom Ukrajine, napadnute su bolnice, škole i zgrade u kojima su ljudi tražili sigurnost. Spasilački timovi nastavili su da traže preživjele u ruševinama pozorišta koje se koristilo kao sklonište kada ga je u srijedu razbio ruski vazdušni napad u opkoljenom južnom gradu Mariupolju.

Ljudmila Denisova, povjerenica ukrajinskog parlamenta za ljudska prava, rekla je da je najmanje 130 ljudi preživjelo bombardovanje u pozorištu.

„Ali prema našim podacima, još uvek ima više od 1.300 ljudi u ovim podrumima, u ovom skloništu“, kazala je Denisova ukrajinskoj televiziji. „Molimo se da svi budu živi, ali za sada nema informacija o njima.

Ranojutarnje granatiranje pogodilo je i stambenu zgradu u kijevskom naselju Podil, pri čemu je najmanje jedna osoba poginula, saopštile su službe za vanredne situacije, koje su saopštile da je 98 ljudi evakuisano iz zgrade. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je 19-oro ranjeno u granatiranju.

Još dvoje ljudi poginulo je u udarima na stambene i administrativne zgrade u istočnom gradu Kramatorsku, saopštio je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.

General-major Oleksandr Pavljuk, koji vodi odbranu regiona oko glavnog grada Ukrajine, rekao je da su njegove snage u dobroj poziciji da brane grad i obećao: „Nikada nećemo odustati. Borićemo se do kraja. Do poslednjeg daha i do poslednjeg metka.”

Borbe su dovele do toga da je skoro 3,3 miliona ljudi napustilo Ukrajinu, dok je dodatnih 6,5 miliona napustilo svoje domove u druge delove zemlje, prema podacima UN.

Broj poginulih je i dalje nejasan, vjeruje se da je ubijeno na hiljade civila i vojnika sa obje strane.

Svjetski lideri zahtjevali su da se Rusija procesuira zbog mogućih ratnih zločina zbog njenih napada na civile. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je potvrdila 43 napada na bolnice i druge zdravstvene ustanove, u kojima je 12 ljudi poginulo.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.