Zelenski poručio da u predstojećim pregovorima traži mir ‘bez odlaganja’

Izvor: AP News

---

Ukrajina bi mogla da proglasi neutralnost, ponudi bezbjednosne garancije Rusiji i potencijalno prihvati kompromis o spornim oblastima na istoku zemlje kako bi obezbjedila mir „bez odlaganja“, saopštio je predsjednik Volodimir Zelenski uoči druge planirane runde pregovora. Takođe je kazao da samo sastanak licem u lice sa ruskim liderom može da okonča rat.

Dok je nagovještavao moguće ustupke, Zelenski je takođe naglasio da je prioritet Ukrajine obezbjeđivanje njenog suvereniteta i njenog „teritorijalnog integriteta“ – sprečavanje Rusije da podijeli zemlju, za šta Ukrajina i Zapad kažu da bi sada mogao da bude cilj Moskve.

„Bezbjednosne garancije i neutralnost, nenuklearni status naše države – spremni smo da idemo na to“, rekao je Zelenski u intervjuu nezavisnim ruskim medijima.

Ukrajinski lider je i ranije sugerisao isto, ali rijetko tako snažno, a najnoviji komentari mogle bi da daju zamah za nastavak pregovora koji bi trebalo da se nastave u utorak.

Rusija već dugo zahtijeva da Ukrajina odustane od bilo kakve mogućnosti da će se pridružiti zapadnom NATO savezu, što Moskva vidi kao prijetnju.

Zelenski je takođe više puta naglašavao da su Ukrajini potrebne bezbjednosne garancije kao dio svakog sporazuma.

„Moramo da se dogovorimo sa predsjednikom Ruske Federacije, a da bi se dogovorio, on mora sam da izađe odatle… i dođe mi u susret“, rekao je on u intervjuu koji je Rusija zabranila za objavljivanje u domaćim medijima.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kazao je u danas da bi se dva predsjednika mogla sastati, ali tek nakon što se postigne dogovor o ključnim elementima potencijalnog sporazuma.

„Sastanak je neophodan kada budemo imali jasnoću oko rješenja za sva ključna pitanja“, rekao je Lavrov u intervjuu srpskim medijima. On je optužio Ukrajinu da samo želi da „imitira razgovore“, ali je rekao da su Rusiji potrebni konkretni rezultati.

U noćnom video obraćanju svojoj naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina traži mir „bez odlaganja“ u pregovorima koji treba da počnu u Istanbulu.

Rekavši da „suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine ne može doći u pitanje“, Zelenski je takođe sugerisao da bi kompromis mogao biti moguć oko „složenog pitanja Donbasa“.

Nije jasno kako se oba ta cilja mogu postići. Rusija i Ukrajina su takođe udaljene po drugim pitanjima. Zelenski je rekao da svaki kompromis u vezi sa Donbasom ili sporazum o neutralnosti moraju biti odlučeni na referendum nakon povlačenja ruskih trupa, dok Moskva želi da se oni odmah potpišu u sporazumu.

On je kazao da Ukrajina neće pokušati da povrati cio Donbas, koji je bio poprište borbi između pobunjenika i ukrajinskih snaga od 2014, jer bi to „dovelo do Trećeg svjetskog rata“.

Pošto su njene trupe zaglavile na drugim mjestima, Moskva je nedavno saopštila da je njen fokus sada na obezbjeđenju tog regiona. A Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, optužio je Rusiju da želi da podijeli Ukrajinu na dva dijela, praveći poređenje sa Sjevernom i Južnom Korejom.

Očekuje se da pregovarači stignu danas u Istanbul, a razgovori počinju sjutra.

Raniji razgovori nisu uspjeli da postignu napredak u okončanju više od mjesec dana dugog rata koji je ubio hiljade i raselio više od 10 miliona Ukrajinaca iz njihovih domova – uključujući skoro 4 miliona iz njihove zemlje.

Rat je doveo do toga da zapadne zemlje uvedu kaznene sankcije Rusiji, stisnuvši njenu privredu i poništavajući njenu valutu. Putin je nedavno kazao da će Rusija zahtjevati da „neprijateljske“ zemlje plaćaju za svoj izvoz prirodnog gasa samo u rubljama – što je potez za koji su ekonomisti rekli da je napravljen da pokuša da podrži rusku valutu.

Njemački ministar energetike je, međutim, u ponedjeljak rekao da je Grupa Sedam velikih ekonomija odbila taj zahtjev.

Pošto je ruska ofanziva zaustavljena u mnogim oblastima, njene trupe su pribjegle gađanju ukrajinskih mjesta i gradova raketama i artiljerijom u žestokom ratu. Žestoke borbe bijesne na periferiji Kijeva, ali ruske trupe su i dalje miljama od centra grada, a njihov cilj da brzo opkole prestonicu

U selu Stojanka u blizini Kijeva, ukrajinski vojnik Serhij Udod kazao je da su ruske trupe zauzele odbrambene položaje i pretrpjele velike gubitke.

Rekao je da su „vjerovatno mislili da će to biti kao Krim“, koji je Rusija anektirala 2014.

„Ali, ovdje nije kao na Krimu. Nije nam drago da ih vidimo. Ovdje pate i ginu.”

Žešći nego što se očekivalo, ukrajinski otpor – podržan oružjem iz SAD-a i drugih zapadnih saveznika – pripisuje se zarobljavanju ruskih snaga.

Ali, Zelenski sve ogorčenije moli zapadne zemlje da učine više, uključujući slanje borbenih aviona, optužujući političke lidere u nedjelju za nedostatak hrabrosti. Zemlje iz NATO alijanse oklijevaju da daju Zelenskom nešto od moćnije opreme koju je molio, iz straha da ne izazovu mnogo širi rat.

U stvari, ruska invazija je većinu Amerikanaca barem donekle zabrinula da će SAD biti direktno uvučene u sukob i da bi mogle biti gađane nuklearnim oružjem, prema novoj anketi koju je sproveo The Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih poslova.

U međuvremenu, Ukrajina je zabranila izvještavanje o kretanju trupa i opreme koje nije najavila ili odobrila vojska. Novinari koji budu prekršili zakon mogli bi se suočiti sa zatvorom od tri do osam godina.

Ograničenja dolaze nakon što su ukrajinske vlasti kritikovale korisnike društvenih medija koji su objavljivali fotografije ili video snimke kretanja trupa. U jednom veoma poznatom slučaju, službe bezbjednosti optužile su jednog stanovnika Kijeva da je na TikTok-u postavio slike na kojima se vide ukrajinska vojna vozila u blizini tržnog centra koji je kasnije uništen ruskim raketnim udarom. Rusija je navela da je Ukrajina koristila tu lokaciju za snabdjevanje raketnom artiljerom.