Izvor: DW
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da Rusija pokušava da sakrije dokaze o ratnim zločinima kako bi izbjegla globalnu reakciju. Prenosimo najnovije vijesti DW-a.
- Zelenski kaže da Rusija pokušava da prikrije ratne zločine
- UN će glasati o suspendovanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava
- Ministri spoljnih poslova NATO-a sastaće se danas, u drugom danu razgovora
- SAD kažu da će rat u Ukrajini imati „ogroman“ globalni ekonomski uticaj
Gradonačelnik Dnjepra preporučuje evakuaciju žena, djece i staraca
Gradonačelnik ukrajinskog grada Dnjepra Boris Filatov pozvao je žene, djecu i starce da napuste grad – kao i one koji nisu uključeni u industrijska preduzeća i kritičnu infrastrukturu. On je takođe zamolio stanovnike Dnjepra koji su već napustili grad da se još ne vraćaju.
Prema riječima Filatova, situacija na istoku Ukrajine se pogoršava. Zamjenica premijera Irina Vereščuk pozvala je u četvrtak na evakuaciju stanovnika regiona Donjeck, Lugansk i Harkov.
Dnjepar je strateški važan ukrajinski grad sa skoro milion stanovnika na rijeci Dnjepar. To je veliki industrijski centar i važno transportno i komunikaciono čvorište, koje se nalazi zapadno od Donjecke oblasti.
Francuska poziva ruskog ambasadora zbog tvita u Buči
Francusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je u četvrtak ruskog ambasadora zbog objave na Tviteru u kojoj se implicira da su ubistva civila u Buči namještena.
U tvitu ruske ambasade, koji je u međuvremenu obrisan, prikazana je slika Buče sa uništenim tenkom i nekoliko novinara sa kamerama. Natpis je glasio: „Filmski set, grad Buča“.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan osudio je ovaj post, nazvavši ga „nepristojnim“ i „provokacijom“.
Slike civila ubijenih u Buči i izvještaji preživjelih izazvali su međunarodno negodovanje. Lokalni zvaničnici kažu da je ubijeno preko 300 ljudi, uključujući oko 50 pogubljenih.
SZO se sprema da na pogoršanje rata u Ukrajini
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da „nema garancija da se rat neće pogoršati”.
Govoreći u Lavovu u zapadnoj Ukrajini, regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge rekao je da njegova organizacija pomaže vlastima da se pripreme za sve moguće situacije.
„SZO razmatra sve scenarije i pravi nepredviđene situacije za različite situacije koje bi mogle da utiču na narod Ukrajine, od kontinuiranog liječenja masovnih žrtava do hemijskih napada“, rekao je Kluge.
Međutim, menadžer SZO za incidente u Ukrajini, Heder Papovic, rekla je da je ovo zdravstveno tijelo više zabrinuto zbog ljudi koji „umiru od uobičajenih uzroka“.
„Najgori scenario je ono što sada vidimo, a to je nedostatak pristupa zdravstvenoj zaštiti i traume“, rekla je ona.
SZO je potvrdila 91 napad na pružaoce zdravstvenih usluga, uključujući vozila hitne pomoći i bolnice.
Zdravstvena agencija UN ponovo je pozvala Rusiju da odmah proglasi prekid vatre, „što uključuje nesmetan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna“.
Lavrov optužuje Ukrajinu da podriva mirovne pregovore
U komentarima koje je objavila novinska agencija Interfaks, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Ukrajina predstavila Moskvi nacrt mirovnog sporazuma koji se razlikuje od sporazuma postignutog u Istanbulu 29. marta.
Prema riječima Lavrova: „U istanbulskom dokumentu Ukrajinci su jasno rekli da se buduće bezbjednosne garancije Ukrajine ne odnose na Krim i Sevastopolj. U jučerašnjem nacrtu nedostaje ova jasna izjava“.
Međutim, Rusija će nastaviti razgovore i vršiti pritisak da obezbjedi ispunjenje sopstvenih zahtjeva „uprkos svim provokacijama“, kazao je ministar.
Lavrov je takođe optužio Kijev da otežava i podriva mirovne pregovore. Prema riječima ruskog šefa diplomatije, razlog je želja Zapada da „pogura ukrajinsku stranu na nastavak neprijateljstava“.
Zelenski pozvao Grčku da pomogne u spasavanju stanovnika Mariupolja
U svom obraćanju grčkim poslanicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od Grčke da organizuje humanitarnu misiju za spasavanje preostalog stanovništva „mučeničkog“ Mariupolja, opkoljenog grada na jugu Ukrajine.
„Gradu je potrebna humanitarna pomoć, spasavanje preživjelih i ranjenih stanovnika. Rusija blokira Mariupolj od početka marta. Na kopnu i na moru“, rekao je on. „Tamo nisu dozvoljene osnovne humanitarne potrepštine. Uvjeren sam da snaga Grčke može pomoći u izvršenju ove misije.“
Zelenski je takođe pozvao Zapad da „izvede Rusiju pred lice pravde“, rekavši da su akcije Moskve usmjerene ne samo protiv Ukrajine već i Evrope.
„Jednom zauvijek možemo da naučimo Rusiju i sve druge potencijalne agresore da oni koji izaberu rat uvijek gube“, rekao je Zelenski. „Uvijek gube oni koji Evropu ucjenjuju ekonomskom i energetskom krizom.“
Ukrajinski lider je takođe ponovio pozive na strože zabrane ruskih banaka i tankera.
Ranije u četvrtak, grčki ministar inostranih poslova Nikos Dendias kazao je da će Atina pozvati Međunarodni krivični sud (ICC) da ispita “ratne zločine” u tom lučkom gradu.
„Grčka ima poseban, poseban interes za Mariupolj zbog postojanja grčke zajednice od preko 100.000 ljudi u Mariupolju“, rekao je on.
G7 osuđuje ‘zvjerstva koje su počinile ruske snage’
Ministri spoljnih poslova G7 osudili su „najoštrije zločine koje su počinile ruske oružane snage u Buči i nizu drugih ukrajinskih gradova“.
Oni su se sastali sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom na marginama sastanka ministra spoljnih poslova NATO-a u četvrtak u Briselu.
U zajedničkom saopštenju, grupa je rekla da će odgovorni biti pozvani na odgovornost.
„Nevjerovatne slike civilnih smrti, žrtava mučenja i očiglednih pogubljenja, kao i izvještaji o seksualnom nasilju i uništavanju civilne infrastrukture pokazuju pravo lice brutalnog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i njenog naroda“, kazali su ministri.
Dodali su da podržavaju tekuće istrage o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.
„Uvjereni smo da je sada vrijeme da suspendujemo rusko članstvo u Savjetu za ljudska prava [UN]“, dodaje se u saopštenju G7.
Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke saopštilo je ranije da je G7 spremna da pruži dalju pomoć Ukrajini, uključujući vojnu opremu i finansijsku podršku.
AMin @ABaerbock rief eine Sitzung der @G7-Außenminister*innen mit @DmytroKuleba als Gast ein. G7 unterstrichen ihre unerschütterliche Unterstützung für die #Ukraine. Jetzt wichtig: Weitere Sanktionen, verstärkte Lieferung von Waffen, weitere Finanzhilfen und humanitäre Hilfe. pic.twitter.com/pHgJIXjyT7
— Auswärtiges Amt (@AuswaertigesAmt) April 7, 2022
Njemački političari podnijeli tužbu za ratne zločine protiv Rusije
Dvojica bivših ministara njemačke vlade podnijela su krivičnu prijavu saveznom tužiocu tražeći otvaranje istrage za ratne zločine protiv ruskih zvaničnika.
Njemački zakoni uključuju aspekte univerzalne jurisdikcije, koja dozvoljava da se za teška krivična djela počinjena u jednoj zemlji sudi na drugom mjestu.
„Svako ko učestvuje u ovim zločinima mora da zna da je podložan krivičnom gonjenju“, izjavili su bivši ministar pravde Sabine Lojtojser-Šnarenberger i bivši ministar unutrašnjih poslova Gerhart Baum.
Na meti su posebno predsjednik Vladimir Putin, članovi njegovog savjeta za bezbednost i pripadnici ruske vojske.
Zločini navedeni u prijavi kreću se od napada na nuklearnu elektranu do bombardovanja porodilišta u Mariupolju, saopštio je advokat Nikolaos Gazeas, koji je u ime političara sastavio krivičnu prijavu od 140 stranica.
Tužioci Međunarodnog krivičnog suda takođe su pokrenuli istragu o ratnim zločinima u Ukrajini.
Kremlj kaže da američko oružje neće pomoći da se obezbjedi mir u Ukrajini
Kremlj je osudio odluku SAD da pruži vojnu pomoć Ukrajini, rekavši da bi to narušilo šanse za uspješne mirovne pregovore.
„Ubacivanje oružja u Ukrajinu neće doprinijeti uspjehu rusko-ukrajinskih pregovora“, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Države su namijenile više od 1,7 milijardi dolara (1,56 milijardi eura) bezbjednosne pomoći Kijevu otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, saopštio je u utorak Stejt department.
Pentagon je u četvrtak saopštio da je manji broj Ukrajinaca obučen u Sjedinjenim Državama kako da upravljaju bespilotnim letjelicama Switchblade.
Ovo oružje za jednokratnu upotrebu leti u svoje mete i detonira pri udaru.
Plutajuće mine u Crnom moru izazivaju zabrinutost
Ministri odbrane Turske, Bugarske, Gruzije, Poljske, Rumunije i Ukrajine razgovarali su o minama koje plutaju u Crnom moru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane.
„Pored mina, naglašena je važnost saradnje u Crnom moru za mir i stabilnost“, rekao je turski ministar odbrane Hulusi Akar.
Rusija je primjetno odsutna sa ovog virtuelnog sastanka.
Od početka rata u Ukrajini, Turska je detonirala tri odvojene plutajuće pomorske mine, dok je Rumunija takođe detonirala zalutalu minu u svojim vodama.
Turska vlada je ranije saopštila da je u kontaktu i sa Moskvom i sa Kijevom u vezi sa oružjem.
Međunarodni ugovor zabranjuje zemljama da postavljaju neusidrene mine.
Izvještaj: Njemački špijuni presreli ruske prenose o ubistvima u Buči
Njemačka spoljna obavještajna agencija, BND, presrela je radio prenose ruskih oficira u kojima se govorilo o ubistvu civila u Buči.
Njemački nedjeljnik Der Spiegel otkrio je da presretnuti razgovori sugerišu da to nisu bila ni nasumična djela niti pojedinačne akcije vojnika koje su izmakle kontroli.
Kako navodi Der Spiegel, BND je pokazao da se o ubistvima razgovaralo kao da je to normalna procedura, vjerovatno zbog straha i terora među civilnim stanovništvom.
Čini se da je ruska paravojna grupa Vagner takođe bila umiješana u ubistva.
Ukrajinske snage pronašle su tijela civila koji su očigledno pogubljeni u masovne grobnice u Buči nakon što su ponovo zauzele grad tokom vikenda.
Ukrajina poručuje Mađarskoj: „Stanite na pravu stranu istorije“ po pitanju sankcija Rusiji
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto odbacio je uvođenje bilo kakvih sankcija vezano za rusku naftu i gas.
Nakon što je Mađarska dobila prvu pošiljku nuklearnog goriva za svoju nuklearnu elektranu Paks iz Rusije, Sijarto je rekao da su sankcije za aktivnosti vezane za nuklearnu energiju takođe „crvena linija“.
Mađarska nastoji da uravnoteži svoje teške odnose sa EU i NATO sa svojim bliskim vezama sa Rusijom.
Ukrajina je, međutim, pozvala zemlju „da stane na pravu stranu istorije“.
„Ako Mađarska zaista želi da pomogne u okončanju rata, evo kako to učiniti: zaustaviti uništavanje jedinstva u EU, podržati nove antiruske sankcije, pružiti vojnu pomoć Ukrajini, a ne stvarati dodatne izvore finansiranja ruske vojne mašine“, saopštio je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.
Život se polako vraća u Kijev
Čini se da se život u ukrajinskoj prijestonici Kijevu vraća nekom obliku normalnosti.
Na ulicama je primjetno više ljudi i automobila, a police supermarketa se pune, frizerski saloni, kafići i restorani ponovo otvaraju, prenosi DW.
Ruske snage su se u potpunosti povukle iz Kijeva i Černihiva, sjeverno od tih gradova. Moskva sada koncentriše svoje invazione snage u istočnom dijelu Ukrajine.
Prema istraživanju koje je sproveo kijevski Centar za ekonomske i političke studije Rasumkov, 79% Ukrajinaca koji su pobjegli iz svoje zemlje želi da se vrati.
EU obećava uskoro petu rundu sankcija
Nova runda sankcija EU Rusiji, uključujući zabranu uvoza uglja, mogla bi biti dogovorena do petka, kazao je visoki diplomata Žozep Borelj.
„Možda danas popodne, ili najkasnije sjutra“, saopštio je on novinarima kada je stigao na sastanak ministara inostranih poslova NATO-a.
On je rekao da će blok razgovarati o naftnom embargu Rusiji u ponedjeljak.
„Pratili smo progresivan pristup. Sada ubrzavamo“, rekao je Borel.
Ukrajina želi ‘oružje, oružje i oružje’
Ukrajinski ministar spoljnih poslova rekao je da njegovoj zemlji treba „oružje, oružje i oružje“.
Dmitro Kuleba je govorio uoči drugog dana sastanaka ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu.
Govoreći zajedno sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, Kuleba je pozvao na slanje više aviona, sistema protivvazdušne odbrane, projektila i vojnih vozila od saveznika NATO-a.
Znamo da se borimo, znamo da pobjeđujemo“, rekao je Kuleba.
On je u svom apelu prozvao Njemačku, rekavši: „Jasno je da Njemačka može više.“
Stoltenberg je rekao da je velika vjerovatnoća da će alijansa obezbjediti više oružja za Ukrajinu, uključujući i teže naoružanje.
Met with Secretary General @jensstoltenberg at NATO HQ in Brussels. I came here today to discuss three most important things: weapons, weapons, and weapons. Ukraine’s urgent needs, the sustainability of supplies, and long-term solutions which will help Ukraine to prevail. pic.twitter.com/247GdqdPwj
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) April 7, 2022
Ukrajina traži embargo na naftu i gas Rusiji
Ukrajina će nastaviti sa pritiskom na zapadne zemlje da uvedu embargo na rusku naftu i gas, izjavio je u četvrtak ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
„Nastavićemo da insistiramo na punom embargu na naftu i gas“, rekao je on.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj rekao je da se nada da će embargo na rusku naftu biti na dnevnom redu Savjeta EU za spoljne poslove u ponedjeljak.
Džambo džet u ruskom vlasništvu zaglavio se na njemačkom aerodromu
Teretni avion Boing 747 u ruskom vlasništvu zbog sankcija neće moći da poleti sa aerodroma Han u njemačkoj jugozapadnoj pokrajini Rajna-Palatinat.
Aerodrom naplaćuje dnevnu taksu za parking od oko 1.200 eura (1.300 dolara) za avion.
Njemačko ministarstvo saobraćaja saopštilo je da je avion „100% u vlasništvu kompanije Cargo Logic Holding Ltd“, koja je i sama u vlasništvu ruskih državljana Alekseja Isajkina i Sergeja Shilanika. Isajkin takođe ima kiparski pasoš, ali je ministarstvo saopštilo da je „rusko državljanstvo odlučujući faktor za procjenu“.
Američki Senat će glasati o prekidu trgovinskih odnosa sa Rusijom, zabrani uvoza nafte
Lider većine američkog Senata Čak Šumer najavio je da će Senat u četvrtak glasati o tome da li će prekinuti normalne trgovinske odnose sa Rusijom, kao i o zabrani uvoza ruske nafte.
Trgovinska suspenzija je u zastoju u Senatu tri nedjelje nakon što je prošla u Domu.
„Voleo bih da se ovo moglo dogoditi ranije, ali nakon nedjelja razgovora sa drugom stranom, važno je da smo pronašli put ka naprijed“, rekao je Šumer.
Sankcije „udaraju na obične građane“, kaže ruski ambasador u SAD
Novinska agencija TASS koju vodi Kremlj citirala je ruskog ambasadora SAD koji je rekao da su sankcije protiv Sberbanke i Alfabanke „direktan udar na rusko stanovništvo i obične građane“.
Sberbanka drži trećinu ukupne bankarske imovine Rusije, dok je Alfabanka četvrta po veličini banka u zemlji.
U posljednjoj rundi sankcija koje je Vašington uveo Rusiji, dvije banke su se našle na crnoj listi Sjedinjenih Država. Ovim potezom se zamrzava svaka imovina povezana sa finansijskim sistemom SAD i zabranjuje poslovanje sa dvije banke.
Članovi porodice ruskog predsjednika Vladimira Putina i ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova takođe su zamrznuti iz američkog finansijskog sistema u posljednjoj rundi sankcija, kao i članovi ruskog Savjeta bezbjednosti poput premijera Mihaila Mišuština i bivšeg predsednika Dmitrija Medvedeva.
Jedanaest tijela pronađeno u Hostomelu u Kijevskoj oblasti
Jedanaest tijela pronađeno je u garaži u gradu Hostomel u Kijevskoj oblasti, naveo je bivši ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov u objavi na Telegramu.
Prema riječima Avakova, poginuli su civili koje su ubili ruski vojnici.
Hostomel se nalazi sjeverozapadno od Kijeva i dom je istoimenog aerodroma koji prima međunarodne teretne avione. Većina od 16.000 stanovnika napustila je tu oblast.
Lokalne vlasti su ranije saopštile da je 400 stanovnika nestalo iz grada nakon 35 dana ruske okupacije. Ukrajinske snage su prije nekoliko dana povratile kontrolu nad gradom zajedno sa susjednim Bučom i Irpinom.
UN će glasati o suspenziji Rusije iz Savjeta za prava
Generalna skupština UN će u četvrtak glasati o tome da li da suspenduje Rusiju iz Savjeta za ljudska prava te organizacije.
Glasanje su zatražile Sjedinjene Države kao odgovor na otkrivanje stotina tijela u gradu Buča u blizini Kijeva nakon što su se ruske snage povukle iz tog područja.
47 članova Savjeta za ljudska prava bira Generalna skupština na period od tri godine. Mandat Ruske Federacije ističe 2023. godine, kao i Ukrajine.
Da bi suspenzija bila odobrena potrebna je dvotrećinska većina svih glasova, ne uključujući uzdržane.
Američki trezor: Rat u Ukrajini će imati ‘ogromne ekonomske posljedice’
Američka ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da će ruske akcije „imati ogromne ekonomske posljedice u Ukrajini i šire“ i upozorila na globalne „prelive“ krize.
Jelen je dodala da će rastuće cijene energenata, metala, pšenice i kukuruza „eskalirati inflatorne pritiske“ pošto su ruski i ukrajinski izvozi takvih roba pogođeni ratom. Mnoge zemlje širom svijeta već se bore sa rastućom inflacijom i državnim dugom kao rezultatom pandemije COVID-19.
Jelen je to komentarisala u obraćanju Kongresu SAD.
Jelen je takođe ponovila stav Vašingtona da Rusiju treba izbaciti sa foruma G20, dodajući da će SAD bojkotovati „izvjestan broj sastanaka G20” ako budu prisutni ruski zvaničnici.
Zelenski optužuje Rusiju da krije dokaze o ratnim zločinima
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da Rusija pokušava da sakrije dokaze o ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini.
„Imamo informacije da su ruske trupe promijenile taktiku i pokušavaju da uklone mrtve ljude, mrtve Ukrajince, sa ulica i podruma teritorija koje su zauzeli“, rekao je Zelenski.
„Ovo je samo pokušaj da se sakriju dokazi i ništa više“, dodao je on.
Zelenski je rekao da se rusko rukovodstvo „plaši da će se globalni gnijev koji je eksalirao zbog onoga što je viđeno u Buči ponoviti nakon onoga što je viđeno u drugim gradovima“. On je dodao da se hiljade ljudi vodi kao nestalo.
Ukrajinski predsjednik pozvao je građane Rusije da protestuju protiv rata.
„Ako vas je i malo sramota šta ruska vojska radi u Ukrajini, onda je za takve ruske građane ovo ključni momenat: morate zahtijevati, samo zahtijevajte – prekid rata.
Rezime događaja u ukrajinsko-ruskoj krizi u srijedu
Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je da je više od 5.000 civila ubijeno tokom ruske opsade strateškog lučkog grada tokom prošlog mjeseca.
Bojčenko je dodao da je više od 90 odsto gradske infrastrukture uništeno ruskim granatiranjem. Ruske snage su takođe bombardovale bolnice, uključujući onu u kojoj je 50 ljudi izgorelo, naveo je on.
Konvoj od sedam autobusa i najmanje 40 privatnih automobila koji su prevozili evakuisane osobe na čelu sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta (MKCK) stigao je u grad Zaporožje na jugoistoku zemlje.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao da traje „mnogo mjeseci, čak i godinama”.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk pozvala je stanovnike provincija Donjeck, Lugansk i Harkov da se odmah evakuišu iz svojih domova, jer se navodi da se ruske snage vraćaju u cilju napada.
Njemački kancelar Olaf Šolc obećao je da neće dozvoliti Rusiji da pobijedi u ratu protiv Ukrajine, dok je odgovarao na pitanja poslanika u Bundestagu.
Njemačka je takođe predstavila novi plan za obnovljivu energiju, pošto je klimatska kriza pogoršana ruskim napadom na Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini.
Kina je opisala izvještaje o smrtnim slučajevima civila u Buči kao „duboko uznemirujuće” i pozvala na istragu.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško saopštio je da Moskva želi da održi diplomatske odnose sa zapadnim zemljama uprkos nizu protjerivanja njenih diplomata.