Finski predśednik i premijerka saopštili su danas da se zalažu za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u, time otvarajući put za proširenje alijanse usred ruskog rata u Ukrajini, prenosi AP.
Ovaj potez najavili su predśednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin u zajedničkoj izjavi. To znači da je gotovo sigurno da će Finska tražiti članstvo u NATO-u, iako je ostalo nekoliko koraka do početka procesa prijave. Očekuje se da će suśedna Švedska odlučiti o ulasku u NATO narednih dana.
Finska dijeli kopnenu granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom. Kremlj je upozorio na „vojne i političke posljedice“ ukoliko Švedska i Finska odluče da uđu u NATO. Ukoliko apliciraju, postojaće privremeni period od predaje prijave do ratifikacije svih 30 parlamenata članica NATO-a.
„Sada kada je trenutak donošenja odluka blizu, iznosimo jednake stavove, informišemo parlamentarne grupe i partije“, naveli su Ninisto i Marin u zajedničkom saopštenju. „Članstvo u NATO bi ojačalo bezbjednost Finske.“
„Kao članica NATO-a, Finska bi ojačala čitav odbrambeni savez“, kazali su. „Finska mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO. Nadamo se da će odluke na nacionalnom nivou koje su još potrebne za donošenje ove odluke biti donijete u narednih nekoliko dana.“
Današnje saopštenje stiže dan nakon što je britanski premijer Boris Džonson pośetio Finsku i Švedsku da bi potpisao sporazum o vojnoj saradnji.
Ujedinjeno Kraljevstvo je u srijedu obećalo da će priskočiti u pomoć Švedskoj i Finskoj ukoliko dvije nordijske zemlje budu napadnute.
Švedska i Finska su se 2017. pridružile Združenim ekspedicionim snagama predvođenim Britancima, koje su dizajnirane da budu fleksibilnije i brže reaguju od većeg NATO saveza. Ovaj savez koristi standarde i doktrinu NATO-a, tako da može da radi u saradnji sa NATO-om, Ujedinjenim nacijama ili drugim multinacionalnim koalicijama. Potpuno operativne od 2018. godine, snage su održale niz vježbi kako samostalno tako i u saradnji sa NATO-om.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, Finska i Švedska razmišljaju da li da napuste svoju istorijsku, decenijama staru poziciju neutralnosti i pridruže se NATO-u, koji trenutno broji 30 članica.
Ukoliko Finska postane članica NATO-a, to bi značilo najveću promjenu u odbrambenoj i bezbjednosnoj politici ove nordijske zemlje od Drugog svjetskog rata, kada je vodila dva izgubljena rata protiv Sovjetskog Saveza.
Tokom Hladnog rata, Finska se držala podalje od NATO-a kako bi izbjegla provociranje Sovjetskog Saveza, te je umjesto toga odlučila da ostane neutralni tampon između Istoka i Zapada, istovremeno održavajući dobre odnose sa Moskvom, ali i sa Sjedinjenim Državama.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da će vojna alijansa dočekati Finsku i Švedsku – obje imaju jake, moderne vojske – raširenih ruku, te da očekuje da će proces pridruživanja biti brz i nesmetan.