Izvještaj obuhvata period od juna prošle godine do aprila ove godine Izvor: European Western Balkans/Nikola Ristić

Non-paper EK: Jačati nezavisnost Tužilačkog i Sudskog savjeta, pohvaljen rast broja pravosnažnih presuda i rekordna zaplijena droge

Crna Gora

Pravni okvir za nezavisnost pravosuđa u Crnoj Gori uglavnom postoji, ali ono je i dalje podložno političkom miješanju, pa bi trebalo jačati nezavisnost Tužilačkog i Sudskog savjeta između ostalog i primjenom preporuka Savjeta Evope -Venecijanske komisije i GRECO.

To se, između ostalog, navodi u posljednjem neformalnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru, čije je zatvaranje ključno za dalji proces evropskih integracija države.

U dokumentu, u koji su Vijesti imale uvid, pohvaljuje se povećanje broja presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, broj uhapšenih članova kriminalnih grupa i rekord u zapljeni droge.

„Snage za sprovođenje zakona su imale ključne uspjehe kad je u pitanju borba protiv kriminalnih mreža 2021. godini, uključujući i hapšenja vođa dva vodeća kirminalna klana, čime je napravljen zaokret u borbi protiv organizovanog kriminala”, piše u dokumentu.

On obuhvata period od juna prošle godine do aprila ove godine, i u njemu se podsjeća da je „prioritet daljeg ukupnog napretka u pristupnim pregovorima ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”.

„Kao što je predviđeno revidiranom metodologijom proširenja, nijedno drugo poglavlje ne bi trebalo biti zatvoreno prije nego što Crna Gora postigne ovaj cilj”, dodaje se.

U poglavlju 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava, zabilježeni su, navodi se, neki pozitivni pomaci, uključujući određena imenovanja u pravosuđu.

Konstatuje se da je Sudski savjet izabrao 11 sudija Vrhovnog suda i šest Apelacionog suda, čime su stvoreni uslovi za rad, ali i predlog kandidata za izbor predsjednika najviše sudske instance. Takođe se navodi da su izabrani članovi Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika, što je omogućilo izbor vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i novog glavnog specijalnog tužioca.

Međutim ostaje problem oko izbora vrhovnog tužioca, članova Sudskog savjeta i troje sudija Ustavnog suda za šta je potrebna parlamentarna većina (dvotrećinska odnosno tropetinska).

„Ovaj proces mora osigurati imenovanje zasnovano na zaslugama pojedinaca koji mogu da odlučuju nezavisno i bez političkog uticaja. Zakonske izmjene koje su bitne za uspjeh reformi u oblasti vladavine prava i one moraju biti pripremljene u skladu sa evropskim standardima i najboljom praksom…. Njihova dosljedna i nedvosmislena primjena je od suštinskog značaja za osiguranje nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa”, konstatuje se.

U dokumentu se podsjeća na potrebu da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, i u dijelu izbora dvotrećinskom većinom uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu, “kako bi se umanjili rizici od neprimjerenog političkog uticaja” na to tijelo.

Iz istih razloga se podsjeća i na potrebu primjene ranijih preporuka GRECO da ministar pravde ne bi trebalo biti član Sudskog savjeta.

Kada je u pitanju Savjet, navodi se i da su njegova „tri vansudska člana… trenutno u osmoj godini mandata, iako je Ustavom njihov mandat ograničen na četiri godine”. Piše i da su od 2018. godine raspisana 23 javna poziva za izbor uglednih pravnika u Sudski savjet.

U dokumentu se konstatuje i kriza u Ustavnom sudu „koji trenutno radi sa četiri od sedam sudija, što u praksi znači da je za donošenje odluka potrebna jednoglasnost.”

Takođe i spor oko tumačenja zakonskih uslova za starosnu penziju sudija i tužilaca, zbog čega je, kako se dodaje, 23 sudije pokrenulo postupke pred ustavnim i upravnim sudovima, osporavajući odluku Sudskog savjeta kojima im je konstatovan prestanak mandata.

U izvještaju se navodi da je nastavljen rast broja pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, kao i broj uhapšenih članova kriminalnih grupa. Navodi se da je Crna Gora dostigla još jedan rekord u zapljeni droge:

„Međunarodna policijska saradnja nastavila je da bude ključna u borbi protiv crnogorskih kriminalnih grupa u 2021. godini, što ilustruje hapšenje u inostranstvu visokorangiranih članova jedne crnogorske kriminalne grupe i nezapamćena zapljena osam tona kokaina, u saradnji sa stranim policijskim službama”.

Navodi se da je desetak pripadnika crnogorskih kriminalnih grupa uhapšeno u inostranstvu, a osam u Crnoj Gori.

Crnogorske nadležne institucije za sprovođenje zakona su, kako se navodi, ostvarile ključne uspjehe u borbi protiv kriminalnih mreža 2021. godine, uključujući hapšenje vođa dvije kriminalne grupe u zemlji, kako u Crnoj Gori, tako i van nje, što je označilo prekretnicu u borbi protiv organizovanog kriminala.

Piše da po prvi put u nekoliko godina nije bilo ubistava između kriminalnih grupa, “koja su karakteristična za kriminalnu scenu Crne Gore u posljednjih deset godina”.

„Razotkriveno je i spriječeno nekoliko planiranih ubistava pripadnika kriminalnih grupa, ali i planirana ubistva policijskih službenika, sudija i tužilaca, uključujući i specijalnog državnog tužioca”.

Navodi se da se crnogorska policija, generalno, i dalje smatra pouzdanim partnerom policijskih službi država članica EU.

U dokumentu piše da je policija u februaru 2022. razotkrila švercersku mrežu i da je suspendovano sedam carinika koji su radili u Luci Bar, nakon što je iz magacina u luci nestala veća količina cigareta. Podsjeća se da je ovakav razvoj događaja uslijedio nakon odluke Vlade iz jula 2021. godine o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar.

„Pojačane mjere carinskog nadzora uvedene su i na ulasku i izlasku iz slobodne zone”.

Navodi se da je prošle godine zbog šverca duvana primijećen porast izviđaja i istraga, sa 39 podnijetih krivičnih prijava protiv 47 fizičkih i tri pravna lica. U dokumentu piše da je skoro 50.000 kutija cigareta bez akciznih markica, u vrijednosti od preko milion eura, zaplijenjeno 2021. ali da u 2020. i 2021. godini u ovoj oblasti nije bilo osuđujućih presuda.

„Međutim, broj pravosnažnih presuda za šverc duvana i pranja novca ostao je nizak”.

Crna Gora je, kako se navodi, nastavila da razvija svoju odličnu međunarodnu policijsku saradnju, uključujući i Evropsku multidisciplinarnu platformu za borbu protiv kriminalnih prijetnji – EMPACT. Po prvi put je, kako se navodi, pokrenut istražni tim sa trećom zemljom.

Kada su u pitanju ratni zločini, EK konstatuje da je Crna Gora nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, te je imala dobru pravosudnu saradnju sa susjednim zemljama i sa Međunarodnim međunarodnim mehanizmom za krivične sudove:

„Međutim, i dalje su ostale određene pravne i praktične prepreke za efikasno istragu, procesuiranje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim standardima, uključujući poštovanje specifičnih zahtjeva za dokaze suđenja za ratne zločine, zaštitu svjedoka i nedovoljne kapacitete u tužilaštvu i pravosuđu. Još uvijek izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima”.

EK je konstatovala određen napredak Agencije za sprječavanje korupcije, navodeći da su njeni pojedini kapaciteti ojačani, ali upozoravaju na to da i dalje ostaju izazovi koji se tiču nezavisnosti agencije, selektivnog pristupa u nekim slučajevima i kvaliteta odluka koje donose.

„Međutim, nedostaci u donošenju odluka ostaju i opipljivi rezultati i povjerenje javnosti u Agenciju treba ojačati osiguranjem njenog integriteta, nepristrasnosti i odgovornosti”.

U septembru 2021. Vlada je usvojila Etički kodeks za najviše izvršne zvaničnike. Međutim, Zakon o Vladi čeka usvajanje u Skupštini.

U Non-pejperu se podsjeća da je u decembru 2021. godine, Crna Gora produžila program ekonomskog državljanstva do kraja 2022, suprotno preporukama iz Izveštaja o Crnoj Gori za 2021. i iz Četvrtog izvještaja Mehanizma za suspenziju viza. U izvještaju Mehanizma za suspenziju viza, Evropska komisija je preporučila Crnoj Gori da što prije ukine šemu državljanstva u zamjenu za investicije. Vlada Crne Gore je na elektronskoj sjednici 30. decembra 2021. donijela odluku da će biti produžen “Program za sticanje državljanstva posredstvom investicija” za još godinu, odnosno do kraja 2022. godine.

Što se tiče slobode medija i slobode izražavanja, EK pohvaljuje promjenu pravnog okvira, odnosno izmjene Krivičnog zakonika,kako bi se ojačala efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika. Zamjera se međutim što još nije osigurano puno i efikasno sudsko praćenje napada i prijetnji, uključujući stare slučajeve.

Pominje se slučaj novinarke Olivere Lakić 2018. godine, za koji je policija uhapsila dvojicu osumnjičenih, od kojih je jedan policajac.

U dokumentu se podsjeća da je Vlada usvojila prvi izvještaj nove Komisije za praćenje nasilja nad medijima, koja je zaključila da je policija efikasnija u odnosu na tužilaštvo u rješavanju prijavljenih slučajeva nasilja nad novinarima.

Profesionalne organizacije novinara, dodaje se, i dalje prijavljuju sveukupno loše uslove rada, uključujući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja na njihov rad, kako vlasnika medija tako i trećih lica.

„Medijska scena je i dalje visoko polarizirana politikantstvo, sa slabim mehanizmima samoregulacije…. Javni emiter RTCC uveo je pluralniju uređivačku politiku od imenovanja novog Savjeta i rukovodstva.Ali i dalje su potrebni dalji stalni napori kako bi se osiguralo da javni emiter poštuje najviše standarde nezavisnosti i profesionalizma,” piše u dokumentu.

Nastavljen je rad na reviziji pravnog i političkog okvira u medijskim krugovima, dopdaje se, uključujući pripremu nacrta medijske strategije, koja bi mogla olakšati širok i inkluzivan dijalog sa medijskim akterima.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.