Njemački kancelar Olaf Šolc saopštio je juče da ne isključuje promjene u ugovorima EU, ali je takođe upozorio na problem „dugotrajnog sagledavanja institucionalnih pitanja“.
Kako navodi politico.eu, Šolcovi komentari stižu usred obnovljene debate o mogućim promjenama u načinu funkcionisanja EU, koja je podstaknute na nedavno održanoj Konferenciji o budućnosti Evrope, jednogodišnjim forumom za iznošenje ideja za političke reforme. Na Konferenciji su dati predlozi za dublju integraciju, uključujući ukidanje nacionalnih veta.
To je navelo Evropski parlament da pozove na konvenciju za preuređenje ugovora EU, što je ideja koja je dugo izazivala skepticizam među mnogim vladama EU, koje tvrde da je nepotrebna i da bi odvratila blok od hitnijih pitanja.
„Ako to pitanje zahtijeva, onda možemo da razgovaramo o promjeni ugovora, uključujući i konvenciju. To nije tabu“, kazao je Šolc u obraćanju njemačkom parlamentu.
„Ali važno je da postignemo najveći mogući konsenzus“, upozorio je njemački kancelar, „jer ako postoji jedna stvar koja nam u ovom trenutku nije potrebna, to je kontroverzno i dugotrajno razmatranje institucionalnih pitanja“.
Pitanje da li EU treba da odustane od potrebe za jednoglasnošću u glasanju o spoljnoj politici takođe je bilo predmet obnovljene debate posljednjih nedjelja, nakon što je Mađarska odložila usvajanje zabrane ruske nafte.
Ali, dok je jedan broj lidera EU izrazio podršku ukidanju jednoglasnosti po nekim pitanjima i promjeni ugovora, još uvijek je nejasno da li bi moglo doći do dogovora o tome koje teme bi trebalo da budu predmet većinskog glasanja i koje elemente ugovora treba promjeniti.
Nazivajući većinsko glasanje jednom od „ideja koje imaju za cilj da EU učini efikasnijom“, Šolc je kazao da je srećan što „sve više ljudi slijedi ovu ideju“.
Tokom ceremonije završetka Konferencije o budućnosti Evrope 8. maja, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i francuski predsjednik Emanuel Makron izrazili su podršku promjeni ugovora.
Makrona, koji je otvoreni zagovornik dubokih reformi EU otkako je preuzeo dužnost 2017. godine, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel godinama je držala na distanci po ovom pitanju, zauzimajući oprezniji pristup.
Šolcove primjedbe u četvrtak su prihvatili neki evrofili u Briselu, kao znak promjene u pristupu Berlina, dok su drugi istakli da je i Merkelova takođe ponekad nagovještavala podršku promjeni sporazuma, ali njene riječi nikada nisu praćene djelima.
Neke vlade EU već su jasno stavile do znanja da su i dalje skeptične u pogledu promjene ugovora. Ranije ovog mjeseca, 13 zemalja EU, uključujući sve baltičke i skandinavske članice, saopštilo je da „ne podržavaju nepromišljene i preuranjene pokušaje da se pokrene proces promjene ugovora“.