U Ohrid idemo kao posmatrači Dritan Abazović | Izvor: PR centar

Abazović: Ne zanimaju nas zamjene za članstvo u EU; Lajčak: EU podržava svaku inkluzivnu ideju

Crna Gora

Crnogorski premijer Dritan Abazović je rekao da je od presudne važnosti da region sarađuje u učlanjenju u Evropsku uniju, navodeći da bi na tom putu trebalo da pomažemo jedni drugima, javlja MINA.

Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak kaže da je rat u Ukrajini vratio proces proširenja na političku agendu, dodajući da je to prilika za države Zapadnog Balkana, ali i da je na njima da je iskoriste.

„Na tom putu treba da pomažemo jedni drugima. Dugo je region trpio posljedice neodgovornih politika, treba sada da krenemo drugačije”, rekao je Abazović.

Dešavanja u Ukrajini su, kako je istakao, veliki podsjetnik za države Zapadnog Balkana.

„Prošli smo kroz ratove, agresije. Znamo šta znače ratni zločini. Treba da zajednički radimo kako bismo doprinijeli miru. To je naša obaveza”, rekao je Abazović.

Komentarišući inicijativu Otvoreni Balkan, on je rekao da je prihvatljivo sve što vodi većoj regionalnoj saradnji.

„Ono što EU traži od nas je da pošaljemo poruku da možemo oko nečega da se dogovorimo”, kazao je Abazović.

On je rekao da su imena inicijativa nebitna, dodajući da je bolja saradnja, kao i veći fokus na ekonomiji, nešto što je primarno.

„Naš cilj je članstvo u EU. Nikakva zamjena za to nas ne interesuje”, istakao je Abazović.

Na pitanje kako razumije poruku potpredsjednika Vlade Raška Konjevića da ne može niti smije preuzeti bilo kakve obaveze u ime države, Abazović je kazao da je to “dio taktike i dogovorenih poruka” koje imaju za cilj da pogode razne djelove društva.

On je kazao da takve izjave ne doživljava kao nekolegijalne, dodajući da će na sastanku u Ohridu biti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.

„Ne idemo u Ohrid da postavljamo člana Otvorenog Balkana. Idemo kao posmatrači, razmotrićemo što je dobro za zemlju, ako se ispostavi da jeste dobro nemam ništa protiv da se priključimo inicijativi”, rekao je Abazović.

Na pitanje da li će za priključivanje inicijativi Open Balkan tražiti podršku Demokratskog fronta, ako je ne bude imao od svojih koalicionih partnera, Abazović je odgovorio da mu ne treba nikakva posebna podrška.

„Spoljnu politiku vodi vlada. Parlament može da koristi svoje mehanizme koji su legalni i legitimni”, rekao je Abazović.

Rat u Ukrajini vratio je proces proširenja na političku agendu, kazao je specijalni predstavnik Evropske unije (EU) Miroslav Lajčak, dodajući da je to prilika za države Zapadnog Balkana, ali i da je na njima da je iskoriste.

Lajčak je, na konferenciji za novinare uoči Samita za demokratiju u jugoistočnoj Evropi (SEE DEM), naveo da je rat promijenio sve i donio posljedice sa kojima se svi moraju suočiti.

„Region nije sam. EU je sa vama i pomaže vam da prevaziđete posljedice rata, bilo da je riječ o ekonomiji ili socijalnom uticaju. Imamo plan kako da pomognemo zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je Lajčak.

On je kazao da je rat u Ukrajini, iako je tragičan, proces proširenja stavio ponovo na političku agendu.

„Proširenje je bazirano na zajedničkim vrijednostima, a bitno je da zemlje regiona te zajedničke vrijednosti demonstriraju. Region ne može da čeka, to nam je jasno”, poručio je Lajčak

Jedini odgvor, kako je dodao, jeste da se ubrza proces integracija.

„Ova tragedija je i prilika za region, ali zavisi i od država da li će iskorisitit tu priliku”, rekao je Lajčak.

Upitan da prokomentarše inicijativu Otvoreni Balkan, on je kazao da EU podržava svaku inicijativu koja je inkluzivna i koja se bazira na evropskim normama i vrijednsotima.

„Treba da se ubrza proces formiranja zajedničkog regionalnog tržišta. Naravno želimo da funkcionišu i postojeće inicijative”, rekao je Lajčak.

Zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Bojan Maričić kazao je da je ruska agresija sve stavila u poziciju da zauzmu stav u pogledu onoga što se desilo i što se dešava u Ukrajini.

„To je moralni izbor. Ali ovo je prilika da EU reetablira politiku ka Ukrajini i zemljama Istočne Evrope, da se otvori za saradnju sa njima”, rekao je Maričić.

On je ocijenio da su dešavanja u Ukrajini upozorenje jednako za zemlje Zapadnog Balkana i EU.

„Zapadni Balkan je bio predugo van EU, u sobi za čekanje”, naveo je Maričić.

Specijalni izaslanik Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuart Pič je rekao da su se stvari promijenile, nakon napada Rusije na Ukrajinu.

„Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz Vas. Moramo da budemo hrabriji, da živimo vrijednosti ne da o njima pričamo. Niko ne može da bude miran, dok Rusi okupiraju Ukrajinu”, poručio je Pič.

On je kazao da je ukrajinski rat podsjetio na značaj kolektivne bezbjedonosti, kao i vladavine prava.

„Znamo da Rusi žele da prave probleme u regionu. Ujedinjeno Kraljevstvo je uz vas na vašem putovanju”, poručio je Pič.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani navela je da se, nakon početka rata u Ukrajini, mora poslati poruka Rusiji, ali i „onima koji su uz Rusiju”.

„Kosovo snažno osuđuje rat u Ukrajini i pokazuje solidarnost sa ljudima u Ukrajini. Još jednom kao na Balkanu devedesetih, mir će probijediti”, poručila je Osmani.

Ona je navela da je bitno da se Zapadni Balkan u potpunosti usaglasi sa sankcijama Evropske unije.

Kako je dodala, do sada su Crna Gora, Kosovo i još neke države u regionu, bile među prvima koje su uvele te sankcije.

„Ne svi, nažalost. Zato još jednom pozivam EU da pošalje veoma jasan signal onima koji ne osuđuju i koji pomažu ili joj daju vještačko disanje”, poručila je Osmani.

Upitana da prokomentariše sporazum o demarkaciji Crne Gore, ona je podsjetila da je kosovski parlament ratifikovao tri dokumenta iz tog sporazuma.

„Zato vjerujem šta god je ratitfikovano u našem parlamentu predstavlja put ka naprijed. To znači da, u ovom trenutku, ovo ne treba da bude pitanje za političare. Ne treba da političari pričaju o nečem što su raspravili eksperti”, rekla je Osmani.

Ona je kazala da treba stvoriti zajednički tehnički komitet, koji će postaviti granice na osnovu zajedničke ekspertize oko koje će se usaglasiti.

Sinjajevina nije najbolje mjesto za vojni poligon

Predsjednik Vlade Crne Gore rekao je da lično smatra da Sinjajevina nije najbolje mjesto za gradnju poligona za potrebe Vojske Crne Gore, navodeći da u zemlji postoje i druge lokacije za tu svrhu.

Abazović je pozvao ministra odbrane Raška Konjevića da pogleda gdje bi bila neka druga lokacija u Crnoj Gori, koja bi zadovoljila sve standarde, prenosi RTCG.

„Vojska Crne Gore, kao i sve druge vojske svijeta, i sve druge vojske NATO zemalja, mora da ima poligon za treninge. Na Sinjajevini lično mislim da to nije moguće iz ekoloških razloga. Naša obaveza je da vidimo koji su drugi lokaliteti, u kom dijelu Crne Gore da se to izvede”, rekao je Abazović.

Poligon je, kaže, potreban, jer ga Vojska Crne Gore mora imati: „Da li je Sinjajevine najbolje mjesto, lično mislim da nije. To je jedan od najvećih pašnjaka u Evropi. Da li Crna Gora ima druge lokacije, ima. Neću ih sada otkrivati da ne bi otvorili debatu u javnosti.”

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.