Zbog zahtjeva odbrane za izuzeće tužioca Čađenovića Mandić, Knežević, Mihailo Čađenović | Izvor: Vijesti Online/Komnen Radević

Suđenje za “pokušaj terorizma” odloženo za 5. septembar

Crna Gora

Glavni pretres u slučaju “Pokušaja terorizma na dan izbora” odgođen je za 5. septembar jer je odbrana zahtijevala izuzeće specijalnog tužioca Saše Čađenovića.

Kako prenosi Portal RTCG, branilac Milana Kneževića, Dušan Radosavljević kazao je da su razlozi za izuzeće Čađenovića utemeljeni. On je dodao da se razlozi za izuzeće odnose i na bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića ali se, kako je dodao, zakonski nije moglo tražiti njegovo izuzeće, jer je postao penzioner.

„To se prije svega odnosi na izjavu izvjesnog britanskog advokata. Ona govorio o tome da je Saša Čađenović vršio pritisak na britanskog advokata da izvjesni Džozef Asad lažno optuži Milana Kneževića i Andriju Mandića. To je bio jedan od razloga za zahtjev za izuzeće”, kazao je Radosavljavić.

„Suština se odnosi na to da Tobi Kedmen dobija unaprijed odgovore na postavljena pitanja i sugerisano mu je da treba da ubijedi svoga branjenika da lažno optuži naše klijente. Na tim sastancima su bili prisutni i Katnić,i iako nije imenovan po funkciji proizilazi i da je bio prisutan i gospodin Pažin što je zabrinjavajuće jer je tada bio potpredsjenik Vlade, ministar pravde. U svakom slučaju mu nije mjesto na sastancima između tužioca i advokata”, kazao je Radosavljević.

On je dodao da su u januaru ove godine Tužilačkom savjetu Crne Gore dostavili pritužbe na rad tadašnjeg Specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića u 8 tačaka.

„To su bili opravdani razlozi za izuzeće”, kazao je Radosavljević.

Advokat Milana Kneževića je dodao da im nije u interesu da se opstruira postupak, i ocijenio da on traje nedopustivo dugo.

„Tri su godine od prvostepene presude. Ipak, predsjednik vijeća je smatrao da su razlozi takvi da novi glavni specijalni tužilac mora da se detaljno upozna sa razlozima za izuzeće i zato je glavi pretres zakazao za septembar”, kazao je Radosavljević.

Suđenje je u bilo zakazano za devet sati u podgoričkom Višem sudu a prisutni su bili lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i okrivljeni Bratislav Dikić sa advokatima.

Prethodno je bilo zakazano za 28. mart i odloženo je zbog nedolaska Dikića.

Apelacioni sud je početkom februara 2021. godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u ovom predmetu osuđeni na skoro 70 godina robije.

Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, ali pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Prvostepenom presudom, koju je 9. maja 2019. godine izreklo krivično vijeće sutkinje Suzane Mugoše, Eduard Šišmakov osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 15 godina za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju, a Vladimir Popov na jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina za ista krivična djela.

Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina robije, dok je vozač ovog političkog saveza Mihailo Čađenović osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora.

Bratislav Dikić osuđen je na osam godina zatvora za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Predrag Bogićević dobio je sedam godina za ista krivična djela.

Nemanja Ristić osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od sedam godina za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, Srboljub Đorđević i Milan Dušić na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora.

Kristina Hristić osuđena je na uslovnu kaznu zatvora.

U ovom predmetu status svjedoka saradnika dobio je Aleksandar Saša Sinđelić.

Nakon vijećanja, Apelacioni sud je odlučio i da se optuženom Bratislavu Dikiću ukine pritvor. U obrazloženju odluke kojom se ukida prvostepena presuda, između ostalog je navedeno da su počinjene bitne povrede u postupku njenog donošenja.

„U samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u donosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela”, stoji u odluci Apelacionog suda.

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.