Lideri EU 27 sa samita u Briselu ponovili su osudu agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine i pozvali da odmah prekine napade na civile i civilnu infrastrukturu i da povuče svoje trupe sa teritorije čitave Ukrajine, prenosi Euronews Serbia
U zaključima EU lideri su pozdravili hrabrost i odlučnost ukrajinskog naroda i rukovodstva u odbrani zemlje, naglasili posvećenost intenziviranju pritiska na Rusiju i Bjelorusiju i pozvali sve zemlje da se usklade sa sankcijama EU.
Mora biti zaustavljen svaki pokušaj da se zaobiđu sankcije ili da se pomogne Rusiji na drugi način”, navodi se u zaključima Evropskog Savjeta.
EU lideri su poručili da pomno prate uticaj rata u Ukrajini na susjedne zemlje i Zapadni Balkan i najavili nastavak svake vrste pomoći Ukrajini, od humanitarne do vojne, uključujući i spremnost da se odobri novi paket vanredne makrofinansijske pomoć u iznosu do 9 milijardi eura u 2022. godini.
Pozdravljena je i odluka o suspenziji uvoznih dažbina na sav ukrajinski izvoz u EU na godinu dana i najavljeno da će se na junskom samitu razgovarati o kandidaturama Ukrajine, Gruzije i Moldavije za članstvo u EU.
Podsjetimo, skoro mjesec dana je otkako je Evropska komisija iznijela predlog šestog paketa sankcija protiv Rusije, kojim je obuhvaćen i embargo na rusku naftu, lideri Evropske unije kasno sinoć postigli su dogovor o njegovom usvajanju.
Konačan rezultat dvodnevnog samita lidera EU bio je zapravo dogovor o tome da sankcije iz šestog paketa budu selektivne. Naime, embargo će biti usmjeren samo na uvoz nafte preko mora, što znaći da će ona, barem zasad, nesmetano da “teče” naftovodom “Družba” kroz praktično veliki dio Evrope.
Uprkos amandmanu, koraci koje su lideri EU preduzeli u ponedjeljak veče predstavljaju najhrabriju i najkonsekventniju odmazdu za rusku invaziju na Ukrajinu do sada.
Fosilna goriva su najprofitabilniji izvor prihoda izvora Kremlja i pružaju spas u održavanju ruske ekonomije i finansiranju vojske.
EU je ruski naftni klijent broj jedan. Predratni podaci pokazuju da EU dnevno kupuje u prosjeku oko 2,2 miliona barela sirove nafte, zajedno sa 1,2 miliona barela rafinisanih proizvoda. Samo od početka sukoba 24. februara, zemlje članice su potrošile oko 30 milijardi eura na rusku naftu, podaci su alata za praćenje koji je uspostavila nezavisna organizacija Centra za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA).
S obzirom na visok stepen energetske zavisnosti, očekuje se da će ova odluka pak, nanijeti ozbiljan udarac i evropskim domaćinstvima i kompanijama koje se mejsecima bore sa rastućim računima za struju.
Cijene nafte skočile na berzama
Cijene nafte su skočile danas nakon što su lideri Evropske unije noćas postigli sporazum o zabrani uvoza 90 odsto ruske sirove nafte do kraja godine.
Na azijskim berzama, cijena evropske nafte Brent za isporuku u julu (fjučer ugovori) porasla je za 1,35 posto na 123,3 dolara za barel, prema posljednjim raspoloživim podacima sa portala oilprice.com.
Cijena julskih fjučersa za američku WTI naftu je uzletjela za 3,06 procenata na 118,6 dolara po barelu.
Tokom trgovinske sesije, američka sirova nafta je dostigla čak cijenu od 119,42 dolara po barelu, najviši nivo u poslednjih 12 nedelja, prema podacima Refinitiva, prenio je CNBC.
Cijena za isporuke u avgustu je takođe skočila, pri čemu se WTI nafta ugovara za 3,2 posto skuplje, odnosno za 115,83 dolara po barelu, a Brent za 119,53 dolara po barelu, što je porast od 1,6 procenata.
Sporazumom o zabrani uvoza ruske nafte EU je izašla iz pregovaračkog ćorsokaka do kojeg je dovelo odbijanje Mađarske da pristane na naftni embargo, koji bi, kako je navela Budimpešta, razorio njenu ekonomiju, visoko zavisnu od ruske nafte.
Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, saopštio je da će se embargo odmah primijeniti na 75 odsto uvoza ruske nafte.