Svaka inicijativa koja može voditi ka bilo kakvom progresu i pomirenju imaće podršku Vlade Crne Gore, rekao je premijer Dritan Abazović na otvaranju samita Otvorenog Balkana u Ohridu.
„Prošlost ne možemo da promijenimo, samo budućnost. Inicijativu o Otvorenom Balkanu doživljavam kao ispomoć da stvorimo zajedničku budućnost zasnovanu na ekonomskom progresu, biznisu, većoj mobilnosti i većem prijateljstvu. Nezavisno od toga kako se zove, svaka inicijativa koja može voditi ka bilo kakvom progresu i pomirenju imaće podršku Vlade Crne Gore”, rekao je Abazović.
Prva stepenica, kako ističe, je da vodimo dijalog koji vodi povećanju povjerenja.
„Ono vodi ka tome da zajednički stupamo u akcije radi stvaranja klime progresa. Politike prošlosti, zasnovane na slabim institucijama i stalnom potenciranju konflikta su sve zemlje regiona zadržale ovdje gdje su sada. Drago mi je da je sa nama komesar Varhelji i što SAD podržavaju inicijativu, zato što moramo da mijenjamo sebe, niko neće završiti naš dio posla.
Jedna stvar treba da bude poštena, niko ne voli da importuje probleme. Kad imate lidere Balkana koji idu u Brisel i pričaju jedni protiv drugih, stvaramo sliku da smo sve dalje od EU. SIguran sam da će poruka Uniji bez obzira što nismo svi članovi Open Balkana, sjedimo svi zajedno nas petorica, a nadam se sljedeći put i šestorica biti umnogome dugačija i da će i oni koji su skeptični i shvatiti da griješe”, rekao je Abazović.
Ideja je, kako je naveo, da se “ribrenduje” Zapadni Balkan slanjem optimističnih poruka i uspostavljanjem komunikacije i povjerenja.
„Sviđa mi se ideja zelene linije, da imamo radnu grupu koja će lakše da interveniše u krizama energije i hrane. Ako neko misli da sam može zadovoljiti potrebe sretno mu bilo, ali mislim da je takva politika pogrešna. Mi na Zapadnom Balkanu svi zaslužujemo drugu priču koja će iskazati ono najbolje što imamo.”
Pozvao je lidere šest država Balkana da dođu u Crnu Goru kako bi se razgovaralo o zajedničkim inicijativama, prenosi Pobjeda
„Ideja je da optimističke teme prevladaju. Otvoreni Balkan ne treba doživljavati kao ideju političara. Ovo je ideja za građane i biznis, kako građani mogu da koriste neke servise. Ukoliko ona ostane kao takva i bude se razvijala kao takva, vjerujem da će biti manje onih koji će pružati otpor. Moramo da isporučujemo rezultate, a to možemo samo mijenjanjem slike o Zapadnom Balkanu”, rekao je Abazović.
Crna Gora je dobrodošla u Otvreni Balkan, ukoliko želi da mu se pridruži, rekao je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.
On je u svom uvodnom govoru rekao da je ovo “naša inicijativa, ljudi sa Balkana”.
„Postoji nešto što se vidi u odnosima između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Gotovo da nemamo bilateralnih problema, uspjeli smo da riješimo neke stare i 70 godina. Nemamo zahtjeve ni prema kome. Hvala Varheljiju što je sa nama, hvala mu na hrabrosti. Ovo je inicijativa ljudi sa Balkana i to je nešto što je nezaustavljivo. Imaće iz godine u godinu sve više pristalica širom Balkana, ne samo u naše tri zemlje”, naveo je Vučić.
Tražio je da se što prije formiraju radne grupe koje bi se bavile “nadolazećom krizom” i dodao da su i u njih dobrodošli i predstavnici država regiona koje nisu dio inicijative Otvoreni Balkan.
„Ovo zavisi samo od nas. Otvaranje pregovora zavisi od nekih drugih, da li će da vam sunce sinuti… Ono što uvijek zavisi od nas je kako ćemo sa komšijama da živimo, razgovaramo i hoćemo li međusobno da se pomažemo”, rekao je predsjednik Srbije.
„Dritane, Zorane uvijek ste dobrodošli. Ja nemam taj izvinjavajući sindrom da vas molim. Ako hoćete da dođete, dođite, ako nećete, niko neće da vas tjera. Nadam se da ćemo do kraja godine i u jednoj od vaših prelijepih zemalja moći da organizujemo samit”, zaključio je Vučić svoj govor.
Rat u Ukrajini je rizik za uticaj trećih strana na Zapadnom Balkanu, zato svi moramo da budemo spremni i oprezni i ostavljanje praznih strategijskih mjesta u regionu nije opcija, kazao je premijer Sjeverne Makedonije, Dimitar Kovačevski.
On ističe da je Otvoreni Balkan “obaveza za miran, stabilan region i bolji život građana” te da predstavlja inicijativu za europeizaciju regiona.
„Ovaj samit nas još više zbližava. Težimo potpisivanju novih sporazuma i memoranduma o saradnji. Ubrzaćemo i procedure za jedinstveno tržište rada. Nedostatak radne snage će biti nadomješten i naši mladi neće ići u svijet”, istakao je premijer Sjeverne Makedonije.
Ističe da Otvoreni Balkan nije zamjena za EU i da je svakoj zemlji u regionu mjesto u Uniji.
„Rat u Ukrajini je rizik za uticaj trećih strana na Zapadnom Balkanu, zato svi moramo da budemo spremni i oprezni. Ostavljanje praznih strategijskih mjesta u regionu nije opcija. Zato imamo Open Balkan, organsku inicijativu regiona. Danas šaljemo jasnu poruku. Izuzetno je važno da EU prihvati da proširenje na region ZB predstavlja strategijsku i bezbjednosnu misiju. Svi smo ubijeđeni da će ova inicijativa postati sve prihvatljivija. Danas imamo tu Abazovića i Tegeltiju, a pozivnica za premijera Kosova je otvorena. Mislim da građani tih zemalja treba da osjete benefite, i mislim da će samit donijeti dobre rezultate za širenje inicijative. Pridružite nam se jer zajedno možemo više, rastimo zajedno zarad naših građana”, rekao je Kovačevski.
Premijer Albanije, Edi Rama smatra rat u Ukrajini stvara Otvoreni Balkan kao veću nužnost.
„Srećan sam što je sa nama i premijer Crne Gore, Dritan Abazović kao i Zoran (Telgetija) iz Bosne i Hercegovine, kao i bitni prijatelji našeg evropskog puta, komesar Varhelji i američki prijatelj Gabrijel Eskobar, putem video linka”, naveo je Rama.
Danas smo, kako istakao, ispred noža sa dvije oštrice.
„Mnogo smo ranjiviji nego ostali, a na horizontu se vidi zima u kojoj se ne može predvidjeti rast cijena energije, već da li će postojati struja koja se može kupiti. Mi nemamo luksuz da okrenemo leđa jedni drugima i da se bavimo retorikom svjetskih konflikata. Dogovor za pšenicu, potvrdio je da Otvoreni Balkan nije ni moj, ni Vučićev, ni ranije Zaeva, danas Kovačevskog, ni Abazovićev… On pripada ljudima”, istakao je premijer Albanije.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija rekao je da većina građana te zemlje podržava Otvoreni Balkan iako saglasja među političarima nema.
„Ovdje sam jer sam siguran da je ovo dobro i za poslovnu zajednicu i građane. Siguran sam da Otvoreni Balkan može pokrenuti privredni potencijal. Siguran sam da će prije ili kasnije, Bosna i Hercegovina postati članica Otvorenog Balkana”, rekao je Telgetija.
Prema njegovoj ocjeni, situacija danas posjeća na onu kad je počinjala pandemija.
„Zatvarli smo granice, zadržavali ono što imamo samo za sebe. Sad se nalazimo u sličnoj situaciji. Samo dobijamo najave od međunarodnih insitutucija i stručnjaka koji se trude ko će biti pesimističniji u procjenama rasta cijena hrane i energenata. Niko ne govori kako prevladati poteškoće i nadomjestiti ih. Prvi put sam na našoj zajedničkoj večeri sinoć čuo da neko pokušava da traži rješenje”, rekao je Tegeltija.
Pozvao je sve da “napravimo kompletan Otvoreni Balkan” i otvore svoje granice.
„Da naši građani žive kao ljudi, kao što su nekada, u zajedničkoj državi”, zaključio je Telgetija.
Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji poziv u Ohrid vidi kao poziv za EU da bude dio procesa.
„Mislim da inicijativa Open Balkan nije samo dobra, već i predstavalja mogućnost da region promijeni svoju realnost i prevaziće izazove sa kojijma se suočava decenijama. Može da bude mogućnost za ubrazvanje puta ka EU. Po mom mišljenju, ako se stvar završi dobro, to će ubrzati ekonomsku integraciju regiona i integraciju u Evropsku uniju”, rekao je Varhelji.
Ipak, kako ističe, ljude zanima samo kada će živjeti kao što se živi u Evropi i kada će sve barijere sa EU biti odstranjene.
„Istinska integracija počinje sa ekonomijom i društvom. Zato mi je bilo drago kad sam prvi put čuo za “mini Šengen” koji potiče iz regiona. Bitno je to postignuće, jer je region sam došao do ove ideje i počeli smo da korisitimo ovu ideju. Kad smo imali veliki investicioni plan za region mi smo rješavali upravo ove izazove. Mislim da smo tada shvatili da bez regionalne saradnje nema postignuća. Nema poente povezivati region putevima i željeznicama ako se kamioni satima zaustavljaju na granicama, ako morate nostrifikovati diplome da bi radili u drugoj zemlji koja je na sat vremena od mjesta gdje živite…
Region može da stvori jednu trećinu BDP-a samo integracijom, i samo vi ovo možete da isporučite. Možemo da pomognemo sa investicionim planom, zajedničkim tržištem. Drago mi je što se danas potpisuju dogovori i gledamo rezultate prethodnih dogovora – istako je evropski komesar.
Varhelji je pozvao i na osnaživanje postojećih inicijativa poput CEFTA koje se moraju u potpunosti iskoristiti.
„Otvoreni Balkan je sjajna inicijativa u važnom vremenu za Evropu, ali želim više jasnoće oko toga kako treba da funkcioniše”, kazao je specijalni predstavnik Stejt departmenta, Gabrijel Eskobar na Samitu o Otvorenom Balkanu u Ohridu, obrativši se putem video linka iz Sarajeva.
SAD, prema njegovim riječima, podržavaju Otvoreni Balkan.
„Naša podrška se bazira na mnogim stvarima. Otvoreni Balkan treba da se zasniva na regionalnoj, ali i široj evropskoj strukturi. Sedamdeset procenata vaše trgovine je već sa Evropom i treba težiti krajnjoj evropskoj integraciji. Već postoje mnoge inicijative, Otvoreni Balkan je samo jedna od njih, podržavamo ih sve. Sve koje promovišu saradnju i donose prosperitet i mir. Neophodno je da inicijative budu otvorene za svih šest zemalja na ravnopravnoj ravni. Imam i neke preporuke. Otvoreni Balkan je sjajna inicijativa u važnom vremenu za Evropu, ali želim više jasnoće oko kako treba da funkcioniše”, kazao je Eskobar.
SAD, kako je kazao, ne gledaju na Zapadni Balkan sa tačke gledišta 90-ih, već šansi 21. vijeka.
„Šanse su ogromne, Zapadni Balkan je blagosloven geografskom pozicijom, prirodnim resursima ali i značajnim preduzetničkim duhom. VI ste gradili moju zemlju, Evropu. Zapadni Balkan nudi ogromne mogućnosti i za Evropu i SAD. Region ima potencijal da bude čvorište obnovljive energije, gasa kojim bi se Evropa oslobodila zavisnosti od Rusije. Zapadni Balkan je već najbrže rastući region Evrope i istina je da će biti ekonomskih izazova. Ideja zajedničkog suočavanja sa tim problemima čini ih lakšim”, poručio je Eskobar.
Podstiče lidere da pronađu načine da harmoniziju Otvoreni Balkan sa drugim inicijativama.
„Ovo će omogućiti da se postigne najveći mogući nivo integracije. Prednost inicijative Otvoreni Balkan je jak ekonomski rast, ali mogla bi da stvori veću predvidivost za investitore i stvori mogućnosti za institucije koje se bave smanjivanjem šverca, izbjegavanjem poreza… Ta neformalna ekonomija stvara nekompetitivan teren za one koji žele da ulažu”, naveo je Eskobar.