Saveznici francuskog predsednika Emanuela Makrona počeli su danas da rade na stvaranju funkcionalne parlamentarne većine za spas njegovog drugog mandata, nakon što je njegova koalicija pretrpjela loš rezultat na izborima zbog talasa ljevice i krajnje desnice.
Makronova koalicija (Zajedno) izašla je kao najveća stranka sa parlamentarnih izbora, ali joj je nedostajalo desetine mjesta da zadrži parlamentarnu većinu koju je uživala poslednjih pet godina.
Sada će početi da radi na pokušaju da pronađe većinu sklapanjem dogovora sa drugim partijama na desnici, izazivajući previranja bez presedana u francuskoj politici posljednjih godina.
Makron (44) sada takođe rizikuje da ga ometu domaći problemi dok nastoji da igra istaknutu ulogu u okončanju ruske invazije na Ukrajinu i kao ključni državnik u EU.
Na izborima je novi ljevičarski savez uspio da postane glavna opozicija, dok je krajnja desnica pod Marin Le Pen zabilježila najbolji zakonodavni učinak u svojoj istoriji.
„Ova situacija predstavlja rizik za našu zemlju, s obzirom na izazove sa kojima se moramo suočiti“, rekla je premijerka Elizabet Borne u televizijskoj izjavi u nedjelju, obećavajući: „Od sjutra ćemo raditi na izgradnji funkcionalne većine“.
Ishod je ozbiljno ukaljao Makronovu pobjedu na predsjedničkim izborima u aprilu kada je pobijedio krajnju desnicu i postao prvi francuski predsjednik koji je osvojio drugi mandat u više od dvije decenije.
„To je prekretnica za njegovu sliku nepobjedivosti“, rekao je Bruno Kautres, istraživač Centra za politička istraživanja nauka Po.
Opcije koje su dostupne Makronu, koji tek treba da javno komentariše rezultat, kreću se od pokušaja formiranja novog koalicionog saveza, donošenja zakona na osnovu ad hok sporazuma do čak raspisivanja novih izbora.
Dnevnik Mond je na svojoj veb stranici naslovio “Makron se suočava sa rizikom od političke paralize”, dok je desničarski dnevnik Le Figaro rekao da rezultati podižu avet “mrtvorođenog novog mandata”.
U izdanju Liberasiona od ponedjeljka stajalo je da rezultati predstavljaju „pad“ Makronovog načina upravljanja.
‘Neuspjeh za Makrona’
Nova ljevičarska koalicija NUPES pod vođstvom 70-godišnjeg tvrdoljevičarskog lidera Žan-Lika Melanšona osvojila je 135 mjesta, prema podacima AFP-a na osnovu rezultata koje je objavilo ministarstvo.
Koalicija, formirana u maju nakon što se ljevica rasula za predsjedničke izbore u aprilu, okuplja socijaliste, tvrdu ljevicu, komuniste i zelene.
Melanšon je nedjeljne rezultate nazvao „prije svega izbornim neuspjehom” za Makrona.
„Poraz predsjedničke stranke je potpun i neće biti većine” u parlamentu, rekao je on svojim pristalicama u Parizu.
Istaknuti poslanik iz Melanšonove stranke Aleksis Korbijer rekao je da je rezultat značio da je Makronov plan da podigne starosnu granicu za penzionisanje u Francuskoj na 65 godina “potopljen”.
Stranka Nacionalno okupljanje liderke krajnje desnice Marin Le Pen ostvarila je ogroman uspjeh i poslaće 89 poslanika u novi parlament, što je čini najvećom desničarskom snagom u parlamentu ispred tradicionalne desnice Republikanaca (LR).
Le Pen je pozdravila istorijski rezultat za svoju stranku, rekavši da će ona poslati “daleko” najveći broj poslanika u sljedeću Narodnu skupštinu.
Makron se nadao da će svoj drugi mandat obilježiti ambicioznim programom smanjenja poreza, reforme socijalne zaštite i podizanja starosne granice za odlazak u penziju. Sve je to sada dovedeno u pitanje.
„Ovo će zakomplikovati reforme… Biće mnogo teže vladati“, rekao je Dominik Ruso, profesor prava na Pariskom univerzitetu Panteon-Sorbona.
‘Potrebna mašta’
Sada bi potencijalno moglo doći nekoliko nedjelja političkog zastoja dok predsjednik pokušava da dopre do novih partija.
Najizglednija opcija bi bio savez sa republikancima, tradicionalnom partijom francuske desnice, koja ima 61 poslanika.
Predsjednik LR Kristijan Džejkob je međutim jasno stavio do znanja da neće biti lakog partnerstva, rekavši da njegova stranka namjerava da “ostane u opoziciji”.
Ali drugi glasovi sa desnice bili su otvoreniji — bivši desničarski ministar Žan-Fransoa Kop rekao je da je „pakt o vladi od vitalnog značaja između Makrona i LR za borbu protiv porasta ekstrema“.
Ministar ekonomije Bruno Le Mer negirao je da će Francuskom biti neupravljiva, ali je priznao da bi “trebalo mnogo mašte” vladajuće stranke u “situaciji bez presedana”.
Srušena tri ministra
U još jednom udaru za Makrona, ključni ministri koji su se kandidovali za reizbor će izgubiti posao prema dogovoru da treba da podnesu ostavke ako ne osvoje mjesta.
Ministarka zdravlja Brižit Burginjon, ministarka pomorstva Žistin Benin i ministarka životne sredine Ameli de Monšalin — stub Makronove administracije posljednjih godina — svi su izgubili i sada će izaći iz vlade.
Dva druga bliska Makronova saveznika, predsjednik parlamenta Ričard Feran i bivši ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner, obojica su priznali poraz u borbi za svoja mjesta.
Rijetka dobra vijest za predsjednika, evropski ministar Klement Bon i ministar javnih službi Stanislas Gerini — oba mlada stuba njegove stranke — pobijedili su u tijesnoj borbi za svoja mjesta.
Sa lijeve strane, Rejčel Keke, bivša čistačica koja se zalagala za bolje uslove rada u svom hotelu, takođe je izabrana, pobijedivši Makronovu bivšu ministarku sporta Roksanu Maracineanu.
Izlaznost je bila niska, sa zabilježenom stopom apstinenatat od 53,77 odsto, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova, što je više nego u prvom krugu, ali nije nadmašilo rekordno najgoru izlaznost u 2017.