Koncesioni sistem godinama proizvodi negativne posljedice: Iz Uprave za šume najavljuju reforme iako je ponovo raspisan tender za koncesije
„Najavljeno je formiranje preduzeća „Crna Gora šume”, ali još nije osnovano. Za sad se samo govori o problemima i šteti ali ne i o načinu kako će se riješiti problem, a nova uprava nije izabrana da bi nam prepričavala greške već da bi ih riješila”, smatra Vuk Iković iz organizacije KOD
Koncesije se, makar prema najavama Ministarstva poljoprivrede, iduće godine ukidaju. Međutim javni poziv je i ove godine raspisan. Prema zvaničnim podacima, u ovom trenutku u Crnoj Gori aktivno je pet koncesionara sa 13 ugovora, koji ističu krajem sljedeće godine. Na ovaj način drvo kao sirovina nudi se po mnogo manjim cijenama nego što ga dobija lokalno stanovništvo za ogrijev, a da ne govorimo o uništavanju šuma. Nesporno je da je koncesioni model korišćenja šuma proizveo negativne posljedice i problem sa drvoprerađivačima. Trenutni sistem definitivno ne funkcioniše, nedostaju propisane procedure, proizvedene su nejednakosti, nezadovoljstvo, pa su reforme veoma potrebne i hitne.
Mještani opština sa śevera Crne Gore i predstavnici nevladinog sektora godinama su upozoravali na pogubnu politiku gazdovanja šumama. Prema njihovim podacima otkup kubika drveta u šumi se kretao od šest do deset eura, ukoliko je utovaren na kamion do 60, a u slučajevima izvoza preko granice i do 120 eura za kubik. Državi je sljedovala naknada do 14 eura po kubiku.
Enormne zarade
Po ugovoru dobijali su drvo po izrazito niskim cijenama. Ono se sa niskom preradom izvozilo i ostvarile su se ogromne zarade. Nijesu imali potrebu da vrše finalnu preradu drveta kad su enormno zarađivali i ovako. Šume su decenijama talac nezajažljivih apetita pojedinaca i organizovanih grupa, koji su se obogatili na štetu naše prirode i naših građana.
Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju ukidanje sistema davanje koncesija na šume i izmjene postojećeg zakonodavstva. U proceduri je osnivanje preduzeća „Crna Gora šume“ koje će se baviti śečom šume i dovoziti sortimente do lagera gdje bi se sirovina prodavala svima po istoj cijeni.
Međutim o državnom preduzeću, ukidanju koncesija, zaštiti šuma se sada samo govori, još konkretno nije urađeno… Tender za koncesije je objavljen i ove godine tako da se „neodgovorna“ śeča nastavlja.
Šume su u prethodnom periodu stradale i od bespravne śeče i požara. U posljednjih deset godina, prema zvaničnim podacima, u požarima je uništeno više od 90.000 hektara šuma, odnosno gotovo milion kubika drveta.
Kako je Pobjedi kazao v.d. direktor Uprave za šume Srđan Pejović krivca za sadašnje stanje koje nije nimalo dobro sigurno treba tražiti u koncesionom modelu korišćenja šuma, koji je, nažalost, proizveo sve negativne stavke koje imamo danas u šumarskom sektoru, pa samim tim i probleme sa drvoprerađivačima sa kojima je problem kompleksniji nego što se čini na prvi pogled.
„Uprava za šume se prvenstveno bavi šumarstvom i s tim u vezi naš imperativni cilj mora biti zaštita naših šuma. S druge strane, imamo naše poslovne partnere, a to su drvoprerađivači, za čije potrebe takođe moramo imati sluha, ali isto tako očekujemo da i oni imaju razumijevanja za reforme koje slijede u šumarskom sektoru. U sadašnjoj situaciji i sistemu, prosto je nemoguće naći način dodjele državnih šuma u kojem bi svi bili zadovoljni”, smatra Pejović dodajući da je to dovoljan dokaz da sistem ne funkcioniše, da nije uređen, da nedostaju propisane procedure.
„Pokazale su se sve slabosti sadašnjeg sistema, koji je proizveo nejednakosti, nezakonitosti, nezadovoljstvo, podaci su poražavajući, zbog čega su definitivno reforme neophodne i urgentne. Sigurno je da je u narednom periodu neophodno raditi na razvijanju boljih odnosa sa našim poslovnim partnerima, do kojih se može doći kroz razgovor svih onih strana koje su zainteresovane da budu dio budućeg šumarskog sektora Crne Gore, u kojem neće biti mjesta za povlađivanje ili zloupotrebe”, smatra Pejović.
Zaštita
Kako je istakao njihove želje su da zaštite naše šume, da uspostave istinski održivo i funkcionalno gazdovanje, a koje će se zasnivati na zakonitosti, pravednosti, zdravim tržišnim principima i dostupnosti sirovine na zakonski utemeljen način, koji neće poznavati diskriminaciju ili privilegovane.
„Svi oni koji budu zainteresovani za takvu poslovnu saradnju, uz poštovanje novog sistema na kojem aktivno radimo, jesu i biće poželjni poslovni partneri Uprave za šume”, naglasio je Pejović.
Privrednici će prema najavama ubuduće moći da obezbjeđuju drvnu sirovinu na drugi način preko posebnog preduzeća „Crna Gora šume“, što, kako smatra Pejović, predstavlja jedan veoma zahtjevan i kompleksan proces.
„Ono što je sigurno jeste da je koncesioni sistem postao prošlost i nadamo se da se na taj način više nikada neće naše šume davati na korišćenje. Ono što je neophodno jeste pristupiti izmjenama određenih zakonskih rješenja i uskladiti sve propise kako bi se napravio sistem u kojem neće biti dozvoljena greška i u kojem će sve aktivnosti biti zakonski regulisane”, poručuje Pejović.
Svi privrednici, dodaje on, koji se budu bavili sa drvopreradom sigurno je da će moći da obezbijede sirovinu i za sada je ideja prodaje drveta na lageru.
„Više o tome ćemo javnost obavijestiti kada budemo sa sigurnošću definisali jasan i precizan model. Uglavnom, ono što je bitno jeste da će sirovina biti jednako dostupna svima, koji budu željeli da se istinski i odgovorno odnose prema šumi i bave drvopreradom. Takvi privrednici će uvijek imati u Upravi za šume sigurnog partnera i podršku”, mišljenja je Pejović.
Da li će se u budućnosti insistirati na proizvodima od drveta, a ne na izvozu sirovine kao do sada naš sagovornik tvrdi da je to bio cilj i koncesionog sistema.
„Međutim današnji rezultati su poražavajući i govore upravo suprotno. Bujajuća korupcija, stvaranje monopolista u korišćenju šuma, finalna proizvodnja je gotovo nepostojeća, a broj nezadovoljnih drvoprerađivača po različitim osnovama veliki. Razvoj finalne proizvodnje nije toliko značajan za Upravu za šume, obzirom da se ne bavimo proizvodnjom niti drvopreradom, koliko je bitan za samu privredu i ekonomiju Crne Gore, zbog čega sigurno treba naći modele kako bi se motivisala i dalje razvila finalna proizvodnja”, naglašava Pejović.
Ovđe, po njegovim riječima, posebno treba obratiti pažnju na izvoz sirovine i poluproizvoda i pronaći mehanizme kojima će se spriječiti korupcija i bespravne aktivnosti i izvoz onoga što bismo u svojoj državi mogli višestruko unovčiti.
„Takvi propusti su neoprostivi, zbog čega je neophodno da konačno počnemo da cijenimo prirodna bogatstva naše države na način da svi imaju dobrobit od toga”, smatra Pejović.
Sektor drvoprerade imaće priliku da jednostavno kupuje drvne sortimente od države ‒ najavljuje direktor Uprave za šume.
„Očekujem da će takav scenario u toku naredne godine biti realizovan, posebno ako imamo u vidu činjenicu da posljednji koncesioni dugogodišnji ugovori takođe ističu naredne godine. Iako planirana reorganizacija zahtijeva ogromne napore, temeljne analize, istraživanje, kreiranje i planiranje, očekujem i nadam se da ćemo u narednoj godini krenuti u proces transformacije, kako bismo što prije ispravili sve one probleme zbog kojih crnogorsko šumarstvo propada”, tvrdi Pejović dodajući da u ovaj projekat ulazi sa mnogo nade i želje da konačno ovom sektoru i našem šumskom bogatstvu vrate značaj koji se zbog neodgovornog odnosa izgubio.
Problemi i rješenja
Kakva su očekivanja od najavljenog preduzeća „Crna Gora šume“ za Pobjedu komentariše Vuk Iković iz organizacije KOD koja se već godinama bavi problemom uništavanja našeg najvećeg prirodnog resursa.
„Preduzeće je najavljeno, ali još nije osnovano. Za sad se samo govori o problemima i šteti ali ne i o načinu kako će se rješiti problem, a nova uprava nije izabrana da bi nam prepričavala greške već da bi ih riješila”, smatra Iković.
Kada se ukine sistem koncesija tj. sistem kojim država ustupa šume na śeču investitorima, po njegovim riječima, to novo državno preduzeće će imati svoju svrhu.
„Iako su iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kazali da će koncesioni sistem trajati do 2022. godine jer do tada traju ugovori, ipak je ove godine raspisan novi tender kojim su ustupljene šume na sječu. Osim toga nije se odustalo od mogućnosti produžavanja koncesionih ugovora. Naravno, ponovo ove godine tender je mogao dobiti onaj najjači preduzetnik koji je imao najviše radne snage i mehanizacije, tako da ponovo mali lokalni drvoprerađivači suštinski nijesu imali šansu da se takmiče sa velikim kompanijama”, ističe Iković.
To, po njegovim riječima, potvrđuje da je nastavljena politika prethodne Vlade, zanemarivanja potreba mještana koji ne samo da ne mogu da dobiju sirovinu za obradu već ne mogu da dobiju odobrenje za śeču drveta za ogrijev.
„Da stvar bude gora, preduzeće koje je dobilo šumu na sječu, kida najkvalitetnija stabla, a ona bolesna koja su izvor šumskih bolesti ostavlja u šumi, samo iz razloga jer zdravo stablo ima deset i više puta veću novčanu vrijednost”, kaže Iković dodajući da sve dok se daju koncesije pojedincima biće i produžena patnja i kriza crnogorskog šumarstva.
„Zato dok se ne oformi državno preduzeće za śeču i izvlačenje drveta i ne formira nezavisna inspekcija potrebno je ukinuti komercijalnu śeču šuma”, naglašava Iković koji tvrdi da ukidanje koncesionog sistema još nije 100 odsto potvrđeno.
„Koncesioni sistem korišćenja šuma u Crnoj Gori još nije ukinut i još uvijek se pouzdano ne zna kada će se to suštinski i faktički desiti. Ovaj sistem dozvoljava da kompanije koje dobiju šumu na śeču mogu kidati i izvlačiti stabla i izvoziti ih kao poluproizvod ili sirovinu. Ovo bi bilo djelimično prihvatljivo kada bi preduzeća koja sijeku šumu to radila savjesno i odgovorno tj. na način da šuma ne strada, a da su mještani na dobitku. Međutim to nije slučaj”, kaže Iković dodajući da pri tome inspekcija za šume fizički ne može da isprati sve aktivnosti na terenu, čak stanje u šumi ukazuje da je inspekcija saučesnik u krađi šume.
„Uz sve to, koncesionari nastavljaju da sijeku tehničko drvo po nižoj cijeni nego mještani drvo za ogrijev”, naglašava Iković.
Osnivanjem preduzeća on smatra da će se smanjiti šumske krađe i poboljšati zdravlje šuma.
„Smanjiće se broj šumksih požara, a drvna sirovina će biti mnogo više dostupna lokalnim drvoprerađivačima. Samim tim, možemo imati više finalnih drvnih proizvoda koji mogu biti jeftiniji. To u konačnom može povećati ukupan izvoz”, naglašava Iković.
Iković objašnjava da 70 odsto teritorije Crne Gore čine šume i šumsko zemljište. Međutim pola ovih šuma su izdanačke šume tj. to nijesu visoke šume, već šume lošijeg kvaliteta.
Preporuke
„Ovo je uzrokovano najviše śečom i požarima. Da nešto nije u redu vidimo kada se uporedimo sa zemljama poput Njemačke u kojoj šume lošijeg kvaliteta čine svega dva odsto ukupnih šuma. Ove šume u skoro svim zapadnim zemljama čine do pet odsto ukupnih šuma, pri tome ove zemlje su znatno siromašnije šumama od Crne Gore”, govori Iković.
A on i njegova organizacija koja se već duže godina bavi problemom uništavanja šuma smatraju da odgovornim pristupom možemo riješiti problem.
„Ključ uspjeha je u tome da država ima svoju firmu koja će da vrši sječu, izvlačenje i prodaju drveta. Drugi korak je pokretanje finalne proizvodnje zahvaljujući kojoj ćemo maksimalno iskoristiti našu sirovinu, povećati lokalnu zaposlenost, spriječiti raseljavanje i povećati izvoz”, kaže Iković smatrajući da paraleno treba vratiti podršku i podsticaj lokalnog stanivništva (mala i srednja preduzeća) za pokretanje finalne proizvodnje, zatim prevoditi šume lošijeg kvaliteta u visoke šume.
„Na ovaj način bi šume vremenom imale stabla veće biološke i ekonomske vrijednosti. Potrebno je i formirati centar za dobijanje finalnih drvnih proizvoda na primjer fabrika iverice. Sirovina se može obezbijediti u procesu formiranja visokih šuma”, smatra Iković.
Njegove su procjene da treba proizvoditi pelet od biomase dobijene stvaranjem visokih šuma.
„Ovim će se povećati efikasnost šuma, ukupna energetska efikasnot, smanjiće se zagađenje vazduha i potrošnja električne energije”, kaže Iković smatrajući da je potrebno osnovati šume koje će biti ustupljene na korišćenje i upravljanje lokalnim zajednicama. To će biti lokalne društvene šume koje će biti u posjedu mjesnih zajednica.
Neophodno je po riječima Ikovića organizovati i rasadničku proizvodnju.
„Na ovaj način će se sve sadnice za pošumljavanje proizvoditi u Crnoj Gori od sjemenskog materijala iz crnogorskih šuma. Tako će se povećati prihodi u šumarstvu i povećati otpornost šuma, sadnjom izvornih – lokalnih vrsta”, smatra Iković dodajući da treba formirati otkupne i prerađivačke centre za šumske plodove.
„Na ovaj način lokalno stanovništvo je uključeno i u praćenje stanja i brigu o šumi”, kazao je Iković dodajući da treba promovisati i koristiti šume i u rekreativne i turističke svrhe.
Ističe da je priroda depozit budućih generacija.
„Ako je taj depozit garancija za nepromišljeni kredit, onda ćemo potrošiti i jedno i drugo”, poručio je Iković.
Lani smo uvezli 50 miliona eura namještaja, a izvezli 30 puta manje
Iković tvrdi da neproduktivnost crnogorskog šumarstva potvrđuje podatak da smo prošle godine uvezli nešto preko 50 miliona eura namještaja i djelova, a izvezli 30 puta manje, tj. oko milion i po eura.
„Tokom posljednjih 10 godina Uprava za šume je prihodovala 57.971.742 eura, odnosno četiri puta manje nego što je izvezeno drveta i plute u istom periodu, ili gotovo devet puta manje nego što je uvezeno namještaja”, ističe Iković.
Simonović: Obezbijediti jednaku prodaju za sve
Drvoprerađivač Marinko Simonović iz Velike mnogo očekuje od najavljenog osnivanja predueća „Crna Gora šume“, ali i sumnja da će se to ostvariti.
„Ovo državno preduzeće bi dovozilo sortimente do lagera i prodaja bi bila jednaka za sve. Ako tako bude mi smo zadovoljni, ali pitanje je da li će biti to. To se obećavalo od ranije i ne znam šta će uraditi ovo novo rukovodstvo. Do sada koncesionari su se bogatili. Ugovorom su im određene cijene još 2008. godine od 17 eura i trebalo je da se usklađuju svake godine, ali ostale su iste”, kaže Simonović dodajući da lokalnom stanovništvu nijesu dozvoljene koncesije i oni su čak i drva za ogrijev morali da kupuju od koncesionara.
„Trenutna cijena je ove godine zavisila od pozicije od 40 do 80 eura na panju, a oni su uzimali za 17 eura. Za ogrijevno bukovo drvo na Komovima uzimaju po 2,5 eura, a onda prodaju građanima od 25-40 eura po kubiku”, tvrdi Simonović.
NADA KOVAČEVIĆ | POBJEDA
Izvor: pobjeda.me