Nagli porast slučajeva koronavirusa u kom je već danima broj između 1100 i 1800, sa tendencijom da ta brojka ode i preko 2000, treba malo staviti u kontekst. Nije mi namjera baviti se tačnošću pojmova poput „alarmantno”, jer više strana želi gurati neke svoje narative koji nemaju za osnovni cilj objektivno informisanje javnosti. Namjera mi je tumačenje epidemiološke situacije kroz brojeve i poznate činjenice.
Ideja je da kroz dva perioda vidimo šta se stvarno dešava:
27.12.2021-02.01.2022: U ovom periodu smo imali od 1120 do 1839 slučajeva po danu na maksimalno više od 6000 testova.
09.11.2020: Ukupno 956 slučajeva na 2071 testova.
1. REALAN BROJ SLUČAJEVA (Estimating True Infections)
Broj slučajeva u jednom danu je broj detektovanih slučajeva pomoću testova. Jasno je da je taj broj manji od broja zaraženih osoba (lažno negativni testovi, pozitivni, asimptotski i neasimptotski, koji se nisu testirali, prerano urađeni testovi…). Postavlja se pitanje koliko je to stvarno ljudi juče (ili bilo kog drugog dana) stvarno zaraženo.
Postoji nekoliko modela po kojima se taj broj može aproksimativno izračunati na osnovu broja zaraženih i broja testova, udjela pozitivnih testova, brojnosti populacije, potencijalne prokuženosti… Kako je set podataka sve veći, tako se razni modeli sve više poklapaju, tj. odstupanja su manja. Recimo, koristeći model koji je napravio Youyang Gu, 28.12. smo imali između 3400 i 3500 slučajeva, do 02.01. smo imali između 5000 i 6000 slučajeva.
Podsjećanja radi, 09.11.2020. godine smo imali 956 detektovsanih slučajeva, što je bio rekord do juče. Po istom modelu, u tom danu je bilo više od 5000 slučajeva, jer je udio pozitivnih bio skoro 50%, a prirodna prokuženost je bila mnogo manja.
Sa velikom vjerovatnoćom se može reći da je broj zaraženih po danu na veoma sličnom nivou kao u peak-u talasa u oktobru 2020. godine, iako sada detektujemo i do 2 puta više slučajeva.
2. PROKUŽENOST
U odnosu na oktobar 2020. današnja prokuženost populacije je na mnogo većem nivou (prirodni imunitet ili vakcinacija). Podsjećanja radi, tada globalno nije postojala vakcina u masovnoj upotrebi. Čak i ako zanemarimo dosta upitnu efektivnost na širenje zaraze, broj ljudi koji su preležali je mnogo veći.
Naravno, prokuženost i vakcinacija su bitni, ne samo iz ugla broja slučajeva, već i iz ugla komplikacija, što je daleko bitniji parametar. Šansa da se danas od korone završi sa komplikacijom je mnogo manja nego u oktobru 2020. To vrlo jasno govore i podaci na globalnom nivou, case fatality rate (CFR) je sve niži, a hospitalizacije rjeđe.
Dakle, sa velikom vjerovatnoćom se može zaključiti da je šansa da osoba bude hospitalizovana ili da završi sa smrtnim ishodom, mnogo manja nego u peak-u najtežeg talasa u oktobru 2020.
3. OMIKRON
Svi parametri pokazuju da je ovo do sada najzaraznija (otud ovako nagli skok slučajeva), ali i najblaža varijanta virusa. Prvi put imamo decoupling, tj. situaciju da skok zaraženih ne prati skok hospitalizacija i smrtnosti.
Iako je možda i rano izvlačiti neke zaključke, jer smrti mogu kasniti 7–14 dana (moving average) u odnosu na porast slučajeva, dobre vijesti stižu iz Južne Afrike i Holandije, gdje je Omikron u padu već 20-ak dana, smrtnost na million stanovnika je i dalje niska, Holandija je na 2,37 umrlih dnevno na million stanovnika, a Južna Afrika na 1,02 umrlih dnevno na milion stanovnika. U najvećem peak-u Omikrona taj broj nije prelazio 4, iako su po broju cases bili na ATH. Usporedbe radi, Holandija je u januaru 2021. imala 6,13 a Južna Afrika 9,62 smrti dnevno na milion stanovnika, iako je broj slučajeva u tom trenutku bio dvostruko manji (tada su imali 677 slučajeva na milion stanovnika dnevno, a u peak-u Omikrona 1308 na milion stanovnika.
Sa velikom sigurnošću sad već možemo tvrditi da je Omikron soj koji višestruko manje izaziva komplikacije.
4. ZAKLJUČAK
Da bi zdravstveni sistem imao pritisak koji je imao u oktobru 2020. godine, sa trenutnom stopom vakcinacije, procijenjenom prokuženošću i prirodom ove nove varijante, procjena je da bi trebalo bi da imamo između 4000 i 5000 detektovanih slučajeva dnevno, iz perspektive bolničkih kapaciteta.
Sve ovo iznad ne znači da je situacija dobra. Naravno da je oprez veoma bitan, koliko je moguće. Za starije građane, vakcinacija ili booster su ključni za smanjivanje vjerovatnoće od komplikacija.
I za kraj, još malo dobrih vijesti. Visok reproduktivni faktor R prouzrokuje strm rast, ali je zato i pad isto toliko strm, a trajanje peak-a kraće. Jednostavno, brzim širenjem, brzo se smanjuje i broj potencijalnih novih domaćina. Takođe, prokuženost populacije nakon ovog talasa će biti na veoma visokom nivou, što bi trebalo da znači ulazak u mirniji period, konačno.
Istaknuta ilustracija: Deseret News © Zoe Peterson