Razlika

Riječ(i)Građana
Piše: Omer Šarkić | via Facebook

Dok se Đukanović razgraničavao sa Hrvatima jednom za vazda, hapseći one koje su odbijali da učestvuju u takvom razgraničenju (i mene pored ostalih – uhapsila me je Milova, civilna policija, a ne vojna), admiral Barović je ispalio hitac sebi u glavu ne želeći da puca po hrvatskim gradovima i civilima.

Đukanović je par godina poslije toga postao glavni mirotvorac u regionu, izvinio se Hrvatima (Crnogorcima nije), a u ime “iskrenog izvinjenja” poslao je za prvog ambasadora u Zagreb svog kuma Sita Rakočevića, najvećeg ratnog huškača upravo protiv Hrvatske u tom vremenu. Hrvatska je dala agreman Rakočeviću i tako se posrala na Crnogorce koji su se tada protivili ratu i ratnom huškanju, plaćajući ne malu cijenu za to.

Barović je bio namjerno zaboravljen, uspomenu na njega i njegov herojski čin čuvao je mali krug ljudi koji su tada javno ustali protiv rata. Tek poslije 30 godina Barović – kada je protok vremena učinio svoje i kada su lažni istoričari i inetelektualci oprali Đukanovićevu biografiju – je dobio spomen ploču zbog svog herojskog i ljudskog čina, dok je Đukanović sa porodicom, pljačkajući Crnu Goru, postao idol i bezgrešni vođa velikog broja suverenista i tadašnjih antiratnih aktivista.

Tako su se i oni posrali na jednu plemenitu i emancipatorku misiju onda male grupe ljudi, koja je kao sve takve u istoriji, osim što je bila neshvaćena i mala, dodatno bila izložena najgorem linču, mržnom zapaljene gomile, tj. “naroda”.

Narod je ponovo na sceni.


Spomen-ploča visokom oficiru nekadašnje JNA, crnogorskom admiralu Vladimiru Baroviću, koji je prije 30 godina odbio da naredi granatiranje hrvatskih primorskih gradova, otkrivena je juče u Samogoru na Visu, u prisustvu hrvatskih i crnogorskih zvaničnika.

Otkrivanju spomen-ploče prisustvovali su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić Radman i Ranko Krivokapić, ministri odbrane dvije države Mario Banožić i Raško Konjević, kao i gradonačelnik Visa Ivo Radica, saopštila je pres služba hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.

„Barovićev čin ljudskosti i neslaganja sa zlom jeste simbol onih vrijednosti koje su i danas, kao i prije 30 godina, zalog odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju. Bio je duboko svjestan da vojska u kojoj je bio zapovjednik neće biti ona kojoj može časno služiti, jer su joj namjere bile nečasne, okupatorske i zločinačke”, rekao je Grlić Radman.

On je dodao da je Barović „tog septembra, ispalio samo jedan metak i to je bio za njega, nažalost, jedini mogući izlaz iz paklenog plana agresije JNA na Republiku Hrvatsku”, navodi se u saopštenju.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio važnost negovanja kulture sjećanja, istakavši da se postavljanje spomen-ploče na Visu nadovezuje na prošlogodišnje obilježavanje stradanja Hrvata u logoru Morinj.

„Osjećamo obavezu i dužnost baš ovdje u gradu Visu postaviti mu spomen obilježje kao zahvalu i kao sjećanje, ali i kao činjenicu da je i u najtežem vrtlogu rata jedan čovjek svoju čast stavio ispred zapovjedi i radije oduzeo sebi život nego uništio dalmatinske gradove i hrvatski narod”, rekao je ministar, prenijela je pres služba.

On je naglasio da će Hrvatska i Crna Gora nastaviti da jačaju dobrosusjedske odnose i da rade na otvorenim pitanjima, kao i da će Crna Gora u Hrvatskoj i dalje imati čvrstu i prijateljsku ruku podrške na svom evropskom putu.

Visoki oficir bivše JNA Vladimir Barović ubio se u septembru 1991. pošto je kao komandat Petog vojno-pomorskog sektora u Puli odbio da naredi granatiranje hrvatskih gradova.

„Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada više neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im ništa nije skrivio”, Barovićeve su riječi ispisane na spomen-ploči, koju su podigli Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Ministarstvo odbrane te države i Grad Vis.

„Admiral Barović, komandant već tada Miloševićeve vojske odbio je naredbu Generalštaba da bombarduje velike primorske gradove u Hrvatskoj. Njegova poruka bila je ‚Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im ništa nije skrivio’. Izabrao je časnu vojničku smrt da ne bi sramotio tada već umrlu državu kojoj se zakleo”, saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.

Izvor: vijesti.me

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *