Piše: Marko Begović za Vijesti Online | STAV
Državnički odnos podrazumijeva presumjeravanje fokusa sa tema koje dijele naše društvo na rješavanje egzistencijalnih izazova, konsolidaciju javnih finansija i sistemski odgovor na korupciju i organizovani kriminal
Prošlo je pola godine od avgusta, dugoočekivanog i dostojanstvenog, kada su građani Crne Gore iznenadili sve, a najviše sami sebe. U najvećem broju, građani su tridesetog avgusta glasali protiv svega čemu svjedočimo ovih dana – uspostavljenog sistema javne uprave koji je poharao i devastirao sve čega se dohvatio, sistema partijske kaljuge, neprikosnovenosti krilatice „teren te (ne) prepoznaje“ i partijske službe bezbjednosti. O kakvom se sistemu zapravo radi, tj. koliko smo ranjivi, najbolje govori sljedeći podatak – 120.000 zaposlenih u realnom sektoru izdržava blizu 60.000 državnih službenika i namještenika u javnom sektoru, 130.000 penzionera, oko 40.000 nezaposlenih i 30.000 korisnika socijalne pomoći. Dakle, kao krajnji proizvod, Crna Gora je društvo u kojemu su nenormalnost, nesposobnost i nemoralnost institucionalizovani, a politika ostaje jedina privredna djelatnost.
Teško je biti u cipelama predstavnika nove vlasti, pa samim tim i nezahvalno komentarisati njihov rad. No, upravo iz naprijed iznijetog, važno je konstruktivno se odrediti o prvim koracima. Svima je jasno da je prethodna vlast pripremila djelove sistema javne uprave za sprovođenje opstrukcije na različitim nivoima – od onih manje vidljivih, kao što su tekući projekti u oblasti obrazovanja kroz inostrane tehničko-finansijske programe, do osjetljivih, veoma složenih i vidljivih u pravosudnom sistemu. Ovi kaskadni izazovi, uz nepovoljnu javno-zdravstvenu i finansijsko-ekonomsku situaciju, u bitnom otežavaju rad posebno onih manje iskusnih starješina organa javne uprave.
Ono što se često zaboravlja jeste da je rad u javnoj upravi zanat, pa je pored poznavanja oblasti, neophodno ozbiljno upravljačko iskustvo, menadžerske sposobnosti i razumijevanje dinamike upravnih organa – kadrovske strukture, planiranje sektorskih politika i međuresorska saradnja. Namjera da se racionalizuje sistem javne uprave se mora pozdraviti kao prijeko potreban državnički potez. No, svesti broj ministarstava na dvanaest nije dovoljno.
Recimo, po broju izvršilaca, za posljednje četiri godine nekadašnje Ministarstvo sporta i mladih (danas Uprava za sport i mlade) naraslo je skoro tri puta – sa nekih 14-16 do nevjerovatnih pedesetak (uključujući ugovorce), za isti djelokrug rada predviđen Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave. Prevedeno, na jednog zaposlenog kojem je malo redovno osmočasovno radno vrijeme, dolazi 3-4 izvršioca koji levitiraju. Stoga je rukovodstvo matičnog nadležnog ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, pred velikim izazovom. Reformski zahvat i sama operacionalizacija sistema javne uprave počiva na racionalizaciji i optimizaciji upravnog organa, tj. svođenju broja izvršilaca na pristojnu, održivu mjeru, a djelokrug rada približiti stvarnim potrebama zajednice. Ovdje se očitava jedan od prvih izazova – šta sa viškom zaposlenih? Vlada Crne Gore mora predložiti Skupštini CG Plan razvoja Crne Gore, a u okviru istoga ponuditi rješenja. Radi se o ključnom dokumentu kojim bi se ponudio strateški okvir za rješavanje nagomilanih problema.
Puko otpuštanje, sem u slučaju dokazanih zloupotreba resursa i partijskog zapošljavanja, ne bi bilo dobro rješenje. Predlog mjera bi morao uključiti stručno osposobljavanje za deficitarna zanimanja kao i usmjeravanje na strateške privredne djelatnosti. Crna Gora mora početi nešto da proizvodi. Drugi, više strukturni izazov vezan je kako za iskustvo starješina u pogledu poznavanja upravnih oblasti, posebno novih resora u sastavu kroz sprovođenje testa interoperabilnosti, tako i slabe institucionalne memorije. Dakle, kako pravila i procedura vezanih za pripremu materijala za rad matičnih komisija Vlade Crne Gore, tako i za saradnju organa državne uprave. Pošto prolazi prvo tromjesječje, očekuje se da svi upravni organi konačno donesu osnovni dokument – pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kako je prvobitno obećano za januar mjesec.
Pomenuti akt uz program rada za tekuću godinu pokazaće reformski domet i karakter promišljanja vlasti. U sistemu javne uprave postoji jedan broj izvršilaca koji može olakšati proces prilagođavanja, starajući se da se realizuju mjere i aktivnosti predviđene predstojećim strateškim okvirom – ti ljudi se moraju sačuvati. Paralelno, ljekovito bi bilo da se nova vlast zahvali onim kadrovima po dubini, od direktora direktorata i direkcija koji su formalno omogućavali sistemske zloupotrebe javnih resursa. S druge strane, gdje stanuje nepoznavanje propisa i procedura, prisutno je previše demagogije, malo znanja i odsustvo državničke politike.
Nedavno su iz Vlade uputili poziv građanima da kandiduju ideje i sugestije za izradu Godišnjeg programa rada Vlade za tekuću 2021. Iako plemenit poziv, mora se na ovom mjestu jasno ukazati da bi se pripremio i kandidovao suvisao predlog, između ostalog zasnovan i na analizi fiskalnog uticaja, Vlada Crne Gore bi morala prethodno upoznati zainteresovanu javnost o nacrtu budžeta za tekuću godinu i generalnim smjernicama iz Plana razvoja Crne Gore. U suprotnom, govorimo samo o spisku želja, a javna uprava je ozbiljna rabota. Državničke odluke su teške i uvijek nose sa sobom rizik, pa valja razumjeti početna nesnalaženja. Odluke moraju biti pažljivo planirane, da bi opstale.
Konkretno, državnički odnos podrazumijeva presumjeravanje fokusa sa tema koje dijele naše društvo na rješavanje egzistencijalnih izazova, konsolidaciju javnih finansija i sistemski odgovor na korupciju i organizovani kriminal. Crna Gora nema vremena za gubljenje, jer pravda mora biti zadovoljena uz jasan civilizacijski orijentir.
Izvor: vijesti.me