Piše: Jasminka Milošević za Vijesti Online
Virus je tu, opasan je i valja se boriti sa njim. Nije važno zašto je tu, jednostavno, tu je. Ako podliježete teorijama zavere, čak i da odgovaraju stanju stvari, samo upadate u klopku. Mislite!
Da li ste vi svjesni da je u SAD od posljedica kovida-19 do sada umrlo više ljudi nego što ih je poginulo u Drugom svjetskom i Vijetnamskom ratu zajedno? I to samo zbog toga što su imali budalastog predsjednika koji pandemiju nije shvatio ozbiljno.
Naravno, neki će sada da kažu da je sve to dio svjetske zavjere.
Otkud znam, možda i jeste, možda je virus zaista stvoren da se smanji broj stanovnika na Zemlji i da se ustanovi novi svjetski poredak.
Iskreno, I don't give a damn na tu priču. Savršeno je svejedno da li je virus nastao spontano (može li u prirodi išta nastati spontano?) ili je nastao u laboratoriji. Neuronauka pokazuje da je ono što nazivamo “svijest” pa čak i “podsvijest” samo sitna oblast djelovanja ljudskog mozga čiji rad i uticaj uopšte ne poznajemo – hoćemo na Mars, a ne znamo ni šta smo mi sami. Danas je opštepoznato, a filozofi to odavno znaju, da o potpuno slobodnoj ljudskoj volji mogu da govore samo naivčine. To onda, između ostalog, znači da niko ne može upravljati ovim svijetom kako je namjerio – rezultat je često iznenađujući.
Oduvijek je tako u istoriji, namjere se uvijek pretvaraju u nešto drugo, sjetimo se kako su završili Aleksandar Veliki, Cezar, Napoleon, Lenjin, Hitler, da navedem samo najekstremnije primjere. Slučaj uvijek mijenja istoriju. Štaviše, sve značajne stvari, dobre ili loše, uvijek ulaze nav rata slučaja – ako ne vjerujete meni, čitajte Vilhelma Diltaja, čovjeka koji je odredio tok filozofije 20. vijeka, iako njega samog čita jako mali broj ljudi koji se bave filozofijom.
Istorija nauke takođe dobro pokazuje da svaki put kada naučnici stvore nešto dobro i korisno, uz to uvijek ide i njegova sjenka, nešto opako i zlo.
Nisu zalud stari Grci, iako su dobro znali za eksperimente, smatrali da se u tokove fizisa (prirode) ne valja uplitati. Tek u doba renesanse eksperimenti ulaze u modu a sa njima počinje i razvoj nauka. Najgluplja interpretacija ikada je interpretacija čuvenog antičkog citata, koji u to doba ponovo aktuelizuje Frensis Bekon, o ulozi nauke u gospodarenju nad prirodom – čovjek je mislio da prirodu putem nauke valja upoznati da bi se živjelo u skladu sa njom, a ne da bi se njome vladalo. Nije džabe bio filozof, znao je šta je nemoguće.
Virus je tu, opasan je i valja se boriti sa njim. Nije važno zašto je tu, jednostavno, tu je.
Ako podliježete teorijama zavere, čak i da odgovaraju stanju stvari, samo upadate u klopku.
Mislite!
Uostalom, ako je virus dio svjetske zavjere, onda mora da su je skovali Butanci, jer im je umro samo jedan čovjek. Dakle, taj mali narod, po broju nešto veći od crnogorskog, odlučio je da promijeni svijet. Pošto mi se mnogo sviđa kako Butanci žive, živjela svjetska zavjera!
Autorka je profesorica filozofije
Izvor: vijesti.me