Talibani i njihove pristalice mahali su u ponedjeljak crno-bijelim zastavama ove grupe na ulicama Avganistana kako bi proslavili godinu dana otkako su umarširali u prijestonicu i preuzeli vlast poslije zapanjujuće serije pobjeda na bojnom polju.
Godinu dana od haotičnog povlačenja Sjedinjenih Država, neki Avganistanci su dočekali poboljšanje bezbjednosti, ali su se i borili sa siromaštvom, sušom, neuhranjenošću i sve manjom nadom među ženama da će imati pravo odlučivanja u budućnosti zemlje.
Neki muškarci su pucali u vazduh u Kabulu, a nekoliko stotina ljudi, uključujući podržavaoce, borce i zvaničnike, okupilo se na trgu ispred američke ambasade da bi obilježili taj dan. Držali su transparente sa sloganom “Smrt Sjedinjenim Državama”.
„Ovaj dan je dan pobjede istine nad lažima i dan spasa i slobode avganistanske nacije“, naveo je portparol talibana Zabihulah Mudžahid u saopštenju.
Na ceremoniji kojoj su prisustvovali ministri talibanske vlade, vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Amir Kan Mutaki kazao je da je njihova vladavina donijela sigurnost tamo gdje su Sjedinjene Američke Države zakazale i rekao da grupa želi pozitivne odnose sa svijetom.
„Želimo dobre odnose sa svim zemljama, nećemo dozvoliti da se teritorija Avganistana koristi protiv bilo koga“, rekao je on, dodajući da žele da se pozabave tekućim izazovima u zemlji.
Zemlja je fizički sigurnija nego što je bila kada se tvrdolinijaški islamistički pokret borio protiv stranih snaga predvođenih SAD i njihovih avganistanskih saveznika, iako je lokalni ogranak Islamske države izveo nekoliko napada.
Ipak, ta relativna bezbjednost ne može prikriti nivo izazova sa kojima se talibani suočavaju u postavljanju Avganistana na put ekonomskog rasta i stabilnosti. Postoje ogromni pritisci na ekonomiju, uzrokovani velikim dijelom izolacijom države jer strane vlade odbijaju da priznaju njene lidere.
Pomoć za razvoj na koju se zemlja toliko oslanjala je smanjena jer međunarodna zajednica zahtijeva da talibani poštuju prava Avganistanaca, posebno djevojčica i žena kojima je ograničen pristup poslu i obrazovanju.
Talibani zahtijevaju da se vrati devet milijardi dolara u rezervama centralne banke koje se drže u inostranstvu, ali pregovori sa Sjedinjenim Državama suočavaju se sa preprekama, uključujući zahtjeve SAD da lider talibana koji je pod sankcijama odstupi sa funkcije drugog rukovodećeg mjesta u banci.
Talibani odbijaju da usliše ove zahtjeve, navodeći da poštuju sva prava Avganistanaca u okviru njihovog tumačenja islamskog zakona.
I dok ne dođe do velike promjene u poziciji bilo koje strane, nema trenutnog rješenja za brzi rast cijena, sve veću nezaposlenost i glad koja će biti još gora kad dođe zima.
„Svi idemo u tamu i nesreću“, rekla je Amena Arezo, ljekarka iz jugoistočne provincije Gazni. „Ljudi nemaju budućnost, posebno žene.“
Otprilike 25 miliona Avganistanaca sada živi u siromaštvu – više od polovine stanovništva, a Ujedinjene nacije procjenjuju da bi do 900.000 radnih mjesta moglo biti izgubljeno ove godine jer ekonomija stagnira.
Fatima, koja živi u provinciji Herat na zapadu zemlje, kaže je da je primijetila poboljšanu bezbjednost tokom prošle godine, ali sa zaprepašćenjem konstatuje da su škole za djevojčice zatvorene, te da nema mogućnosti zaposlenja za žene.
Kao i mnogi Avganistanci, tražila je da se koristi samo njeno ime iz straha od odmazde.
Džaved, iz južne provincije Helmand, u kojoj su se odvijale teške borbe, kazao je da se sigurnost dramatično poboljšala otkako su se talibani vratili na vlast 20 godina nakon što su ih zbacile snage podržane od strane SAD, ali je takođe primijetio divljanje inflacije.
Posljednji put kada su Talibani vladali Avganistanom krajem 1990-ih, žene nijesu mogle da rade, djevojčicama je zabranjeno da idu u školu, a strogi islamski zakon je brutalno primjenjivan, uključujući javna pogubljenja.
Civilno društvo i nezavisni mediji takođe su se smanjili, a mnogi aktivisti su napustili zemlju. Misija UN-a u Avganistanu je u nedavnom prikazu rekla da grupa ograničava drugačija mišljenja hapšenjem novinara, aktivista i demonstranata.
Portparol talibana odbacio je izvještaj UN i saopštio da proizvoljna hapšenja nijesu dozvoljena.
Administracija zemlje i dalje se smatra prelaznom vladom ili “de fakto” autoritetom sa vršiocima dužnosti ministara, čije odluke može da poništi vrhovni duhovni vođa grupe, sa sjedištem u gradu Kandaharu.
Pojedini stručnjaci za pravo i ustav kažu da još uvijek nije jasno kako će se pravni i moralni islamski kodeks šerijata tumačiti i primjenjivati u praksi.
„Najočitiji problem je što ne postoji jednoobraznost zakona“, rekao je Zalmai Nišat, avganistanski pravni stručnjak koji je ranije radio kao vladin savjetnik.
„Sada je to po hiru (talibanskog) vođe u Kandaharu, a takođe i po hirovima onih koji vode u njegovo ime… to je problem, ta nepredvidljivost.”