O zaduživanju

Objavio: 12 Decembra, 2020Report

Piše: Mišo Savović

Sjajno gostovanje trojice ministara u emisiji Načisto sa Petrom Komnenićem, motivisalo me da i sam napišem par rečenica povodom novog zaduživanja i cjelokupne situacije, koristeći narodski razumljiva objašnjenja, koliko to bude bilo moguće.

Prije svega, ono što smo skoro svi saglasni (čak i oni koji nisu glasali pobjedničke liste), nevjerovatno je osvježenje vidjeti ove ljude na mjestima koja bez sumnje zaslužuju. Sve ovo budi nadu da jedno užasno ostavljeno stanje može biti unaprijeđeno i to dovedeno do pozitivne nule, a zatim i uvedeno u Evropsku Uniju kroz nadam se 6 ili 7 godina.

Nego, kad smo kod zaduživanja… Pozajmili smo dodatnih 750 mil. € putem izdavanja obveznica (jedne od najsigurnije hartije od vrijednosti), uz kamatnu stopu od 2,875%. Ova kamatna stopa u prevodu predstavlja svojevrstan indikator povjerenja u državu. Obveznice su emitovane uz diskont (odmah svedena buduća vrijednost novca) te zbog toga je bolje reći da smo pozajmili precizno 946.5 mil €,a vratićemo 950 + kamatu, te nas ovaj kredit košta zapravo oko 2,95%.

Zabrinutost zbog visoke kamatne stope?

Brojni su bili komentari javnosti, kako ćemo preskupo platiti ovih 750 mil.
Ono što treba imati u vidu, a što utiče na kreditni rejting jeste – postojeća zaduženost, a u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP); pokrivenost uvoza izvozom koja je veoma niska; evropska privredna aktivnost 2021. diskutabilna što ostavlja bojazan na sljedeću turističku sezonu; nedostatak monetarne fleksibilnost (nemamo svoju valutu već €), dok je fiskalni prostor u nepovoljnom položaju zbog prethodnih nekoliko godina; a ranije je svemu kumovala i politička neizvjesnost čije posljedice tek saniramo.
Sve je to stvorilo određeni kreditni rejting koji nas stavlja u nepovoljan položaj zbog čega nismo u prilici da se poredimo sa recimo Slovenijom.
Dok, ukoliko kurioziteta radi, odemo do Njemačke vidjećemo da je njihov prinos na obveznice negativan, odnosno investitori su spremni da svjesno izgube dio svog novca za rad sigurnosti investicije. Njemačka dakle zarađuje na razlici, a sve zbog ogromnog povjerenja u jačinu njihove ekonomije.

Crnogorske obveznice izdate ranije?

Kako se sa obveznica trguje na berzi nakon početnog emitovanja te one mijenjaju svoju vrijednost, bitan podatak rekao bih za kratku uporednu analizu su i naše obveznice koje tek trebaju da dospiju u narednih 5 do 10 godina. Sa dužim rokom dospijeća, očekujemo da kamatna stopa poraste, odnosno da investitoru više platimo jer nas je duže čekao. Tako su naše obveznice na berzi koje dospijevaju aprila 2025. bile u prometu po prinosu od 2,35%, dok su one koje dospijevaju krajem 2029. godine vrijedjele nešto oko 3,05%.
Čest je slučaj da investitori koji u startu kupe obveznice od države, iste preprodaju na sekundarnom tržištu (berzi), a vrijednost – (kamatna stopa na prinos) varira od ranijepomenutog kreditnog rejtinga države, ali i situacije u svijetu.
Između ostalog zbog navedenog, bilo je očekivano da ako se odabere sedmogodišnji plan kamatna stopa na prinos, bude u zlatnoj sredini. Ipak, ona je bila značajno bliža prinosu koji dospijeva 2029, što možemo opravdati pogoršanim kreditnim rejtingom ali i većim iznosom koji je povučen (standardni iznos emisije u našem slučaju bio je 500 mil. €).
Zbog većeg iznosa u odnosu na ono što su investitori očekivali, kupci su faktički uzeli više nego što su prvobitno planirali. To je uticalo na daljnje plasiranje na berzi, jer je bilo nazovimo to tako „viška“, što je dovelo da se za samo par dana od emitovanja, obveznice trguju po prinosu od 3,10% do dospijeća 2027. godine. To je moglo biti izbjegnuto da smo se zadržali na 500 mil. €, i to povećanje kamatne stope nakon prodaje predstavlja kapitalni gubitak.

Prethodna emisija obveznica?

Prethodna emisija obveznica desila se na jesen 2019. godine, i eto to je jedna od dobrih stvari koje je uradila prethodna Vlada Crne Gore. Opravdano – dobra, jer su prepoznali novostvorene beneficije koje pruža Evropska Centralna banka na sve depozite u €, kao i ta da su po prvi put obveznice plasirali na period od 10 godina, što je koliko toliko obezbijedilo mir u kući. Takođe, prethodna Vlada CG je ni kriva ni dužna napravila fenomenalnu stvar, jer da su sačekali samo nekoliko mjeseci kada je krenula covid kriza, ne bi uspjeli da izdaju obveznice ni uz kamatne stope od 5%. A novac bi nedostajao, pa bi nedostajao.
Ove obveznice u prethodnoj emisiji, koštale su 2,55% dok je nakon početnog diskontovanja prava vrijednost bila 2,80%.
Razlika u odnosu na prošlu godinu stvorena je zbog parametra koji određuje rizik svake zemlje, a koji se u našem slučaju povećao.

Zemlje regiona?

Covid kriza doprinijela je da sve države regiona, sa ciljem saniranja posljedica popune rupe u svojim budžetima, zbog čega su i one emitovale obveznice. Za primjer bih izdvojio tri zemlje čiji je kreditni rejting relativno blizu našeg.
Srbija je svoje obveznice emitovala za iznos od 2 milijarde €, na period od 7 godina uz prinos od 3,375%. Za termin su odabrali maj mjesec, sam jek covid krize, zbog čega su i prošli rekao bih skupo u tom trenutku.
Albanija – 650 mil. €, 2027. godina, 3,60%.
Sj. Makedonija – 700 mil. €, 2026 godina 3,95%.
Kako bi ove kamatne stope mogli da uporedimo sa nama, moramo ih posmatrati na datum kada su emitivone naše obveznice. Prinos Srbije u tom trenutku na dospijeće 2027. godine iznosio je svega 1.15%, Sj. Makedonije 1,37% (2026.) a Albanije 2,30% (2027.).

Koji su razlozi da je njihov dug postao jeftiniji od našeg?

Povoljnija situacija na međunarodnom tržištu u odnosu na period emitovanja kad je bio pojačan rizik, zatim vremenskio razmak od pola godine u odnosu na naš trenutak, kao i trgovanje na sekundarnom tržištu (berza) uticale su na to da vrijednost svih hartija od vrijednosti poraste pa I obveznica, što je smanjilo prinos do dospijeća na obveznice. Zbog toga, naša cijena duga zaista izgleda skupo, pogotovo ukoliko se uporedi sa Albanijom, sa kojom dijelimo identičan kreditni rejting, a u ovom slučaju i rok dospijeća.
Je li moglo bolje? U datim okolnostima – teško. Shodno široj slici treba istaći da je odrađen lavovski posao i da treba da budemo zadovoljno. Dalje, ukoliko se bude radilo kako treba, uz doprinos i EU, ove razlike će se zasigurno neutralisati.

Zaključak

Prethodna Vlada radila je (skoro) sve u protekla tri mjeseca da oteža novoj život, kroz opstrukcije i nedomaćinsku potrošnju, što se najsvježije evo odrazilo kroz kašnjenja plata u određenim državnim sektorima.
Zbog svega toga, nova Vlada Crne Gore je morala ekspresno da reaguje i gasi požar. Spinovi određenih političara jasno ukazuju na ili nestručnost ili lošu namjeru sa ciljem stvaranje krive slike javnosti. Za sve one mehanizme koji se pominju (recimo bolja naplata poreza) potrebno je vrijeme, što prethodnici ili nisu htjeli ili nisu umjeli.
Pošteni ljudi, transparentno trošenje novca, odsustvo korupcije, nepotizma, velika podrška a zatim i zasluženo povjerenje EU i inostranih povjerilaca, rezultiraće i boljim kreditnim rejtinzima, zatvaranjem skupih kredita jeftinijima i u konačnici smanjenju ukupnog javnog duga. Sve to, doprinijeće i povoljnijoj slici Crne Gore u svijetu, što će dovesti do novih investicija u našu državu, a što će se odraziti i na otvaranje novih radnih mjesta.
Imam razloga za optimizam da će narodu Crne Gore biti omogućen kvalitetniji život, dostojan čovjeka. Ja ovim ljudima vjerujem i dajem iskrenu podršku.
….
Za izvore podataka korišćena analiza direktora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci – Gojka Maksimovića

Izvor: Facebook

Disclaimer: Uredništvo Javnog servisa izražava blagu skepsu prema iskazanom optimizmu

Ostavite komentar