Skip to main content

Pošalji mejl, sačuvaj Jadran i primorski način života

Objavio: 17 Marta, 20216 Juna, 2021Saopštenje

NVO “Green Home“, “Eko Korijen” d.o.o. i NVO MSJA – Udruženje Dr Martin Schneider-Jakoby Association, pokreću inicijativu usmjerenu na zaštitu Bara i Ulcinja od štete koja će nastati ukoliko se 25. marta 2021. otpočne sa najavljenim istraživanjem nafte u crnogorskom podmorju. Istraživanje nafte dugoročno će oštetiti zajednicu, onemogućiti brendiranje Bara i Ulcinja kao atraktivnih turističkih lokacija, zatvoriti lokalnim ribarima kanal za prodaju morske ribe usljed manjeg ulova i bojazni kupaca da je zagađena, ozbiljno ugroziti jadranski biodiverzitet i dovesti do toga da se pandemijom pogođene primorske zajednice dodatno unazade.

Ovaj problem traži reagovanje svih ljudi – bili oni iz neprofitnog, javnog ili biznis sektora, studenti ili akademici – pa se pridružujemo akciji masovnog slanja mejlova nadležnima.

Šta radimo?

Svako od nas šalje po mejl nadležnim predstavnicima vlasti – Predsjedniku Vlade, prof. dr Zdravku Krivokapiću, Ministru kapitalnih investicija, Mladenu Bojaniću, Ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prof. dr Ratku Mitroviću, i Predsjedništvu URA-e, članici vladajuće koalicije i jedinoj partiji u Crnoj Gori koja je među Zelenim Evrope.

Zašto?

Pokrenemo li peticiju, nadležnima stiže samo jedan mejl o našem konačnom učinku. Pokretanjem mejl kampanje, oni će dobiti po mejl od svakog od nas, što znači da će ih na stotine mejlova pozivati na otkazivanje planiranog istraživanja nafte zarad očuvanja dobrobiti primorja i primoraca. Kako je planirani početak istraživanja nafte 25.03, tako je i rok za naše aktivnosti isti datum, i tim prije je važno da što veći broj ljudi izrazi svoje neslaganje sa ovim aktivnostima.

Kako da učestvujem?

Vrlo lako: pošalji mejl na iste adrese na koje ćemo i mi! Šaljemo jedan mejl na grupu adresa, koju ćeš naći u nastavku teksta. Možeš napisati nešto po svojoj želji, a možeš i da iskoristiš naš šablon u nastavku – samo ga prekopiraj u sanduče za pisanje mejla. Organizatori ne podržavaju bilo kakve uvrede i govor mržnje prema nadležnima i svaka zloupotreba ove akcije na taj način odgovornost je samo pojedinca koji je dati mejl sastavio, ne organizatora.

Kada sve završiš, oglasi se OVDJEjer je to jedini način da imamo evidenciju o tome koliko je ljudi pisalo nadležnima ovim povodom.

Primjer mejla (prekopiraj adrese i tekst u svoje sanduče za slanje mejlova):

KOME ŠALJEMO MEJL: kabinet@gov.mekabinet@mepg.gov.mekabinet@mki.gov.memarko.perunovic@mki.gov.meinfo@ura.org.memarko.adzic@mha.gov.me

NASLOV: Reagovanje povodom najavljenog početka istraživanja nafte u crnogorskom podmorju

Poštovanim članovima Vlade Crne Gore: Predsjedniku Vlade, prof. dr Zdravku Krivokapiću, Ministru kapitalnih investicija, Mladenu Bojaniću, Ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, prof. dr Ratku Mitroviću, direktoru Uprave za ugljovodonike, Marku Adžiću, i Predsjedništvu URA-e, članici vladajuće koalicije koja je među Zelenim Evrope,

Obraćam vam se s molbom da obustavite početak istraživanja nafte u crnogorskom dijelu Jadrana, čiji je početak planiran za 25. mart 2021. godine, a najavljeno trajanje 180 dana.

Svaka aktivnost usmjerena na eksploataciju fosilnih goriva u crnogorskom podmorju dugoročno će oštetiti primorske zajednice, već značajno pogođene pandemijom Koronavirusa. Eksploatacija nafte znači da:

–          Onog momenta kada naftne platforme stignu, turisti odlaze, a sa njima i značajan procenat prihoda od najvažnije grane privrede u Crnoj Gori, zaslužne za 23% BDP-a. Sredinom ljeta 2020. u Crnoj Gori je boravilo 92% manje turista nego godinu ranije u istom periodu, a trenutna epidemiološka situacija u zemlji i dalje zabrinjava. Kada se ponovo bude moglo nesmetano putovati, turiste će privlačiti čiste i mirne lokacije na kojima će moći da obnove energiju nakon mjeseci provedenih u svoja četiri zida i ispred računara, a ne predjeli koji su vrata otvorili jednoj od najprljavijih industrija na svijetu.

–          Izvjesni su problemi i za oko 1000 ribara, koji porodice prehranjuju radom u ribarstvu, akvakulturi, preradi i ugostiteljstvu, kao i sve restorane u Crnoj Gori čija se ponuda zasniva na lokalno ulovljenoj morskoj ribi. Prema izvještaju međunarodne organizacije “Ocean Care”, nakon sprovedenih naftnih istraživanja, ribari će na duže staze imati upola manji komercijalni ulov ribe kočarenjem, a čak 70% manji ulov ribe na udicu. Pored problema u obimu ulova, mogući su i problemi u plasiranju ribe na tržište, jer se postavlja pitanje ko će željeti da proba lokalne morske specijalitete koji su plivali tik uz naftne platforme.

–          Postoji osnovana briga za bezbjednost, koja nadilazi državne granice. Korporacija “ENI”, koja je dobila dozvolu za istraživanje nafte u crnogorskom podmorju, bilježi preko 400 izliva nafte godišnje. Kada se na platformama njihove sestrinske kompanije “AGIP” u Nigeriji dogodio incident, kompanija je reagovala više od godinu dana kasnije, iako ih nigerijski zakon obavezuje na djelanje unutar 24h od incidenta. Vlada Nigerije procijenila je da će za djelimičnu sanaciju štete koju je na njihovoj teritoriji proizvela “ENI” svojim djelanjem biti potrebno 30 godina. Koja je garancija stanovnicima Crne Gore da investitori neće kasniti i prilikom reagovanja na bilo kakav incident na teritoriji naše zemlje? Mi tu garanciju nemamo, a ne možemo je pružiti ni stanovnicima Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Slovenije, koje takođe potencijalno ugrožava svako “da” koje nadležni kažu istraživanju nafte u Jadranu.

–          Dodatan razlog za brigu predstavlja činjenica da je priobalje Bara i Ulcinja seizmološki osjetljivo, pa svako istraživanje nafte povećava opasnost od indukovanih zemljotresa na ovom području, čija pojedina zdanja još uvijek svjedoče o zemljotresu iz 1979. godine.

–          Svaka aktivnost sprovedena u cilju istraživanja terena, pripreme i same eksploatacije nafte pogubna je po biološki diverzitet. Samoj eksploataciji nafte i potencijalnom zagađenju mora fosilnim gorivima prethode istraživanja, koja zagađuju morski ekosistem bukom dovoljno jakom da ošteti slušne organe morskih sisara i dovede do pomora riblje mlađi u radijusu do čak 60km. Pored buke, ozbiljan vid zagađenja predstavlja oslobađanje štetnih i radioaktivnih materijala iz dubokih slojeva dna, do kojeg dolazi tokom testnih bušenja, koje ne samo da potencijalno truje morski svijet radonom, olovom, kadmijumom i drugim materijama, navedenim u Izvještaju o SPU za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore iz 2015, već posredno šteti i zdravlju ljudi, svaki put kada zagađena riba završi na trpezi.

–          Dio priobalja Crne Gore pripada “Mediteranskom basenu”, jednom od 26 međunarodnih “hotspot”-ova, najvažnijih tačaka svjetskog biodiverziteta. U očima međunarodne zajednice iz ekoloških krugova, teritorija naše zemlje važna je ne samo zbog izobilja prisutnih vrsta, već i zbog visoke stope endemičnosti. Ako se tome doda naše opredjeljenje kao “ekološke države”, o čemu svjedoči već Član 1 Ustava Crne Gore, te fokus Evropske Unije na “zelenoj postpandemskoj obnovi”, postavlja se pitanje zašto bismo u 2021. godini uopšte razmatrali uvođenje eksploatacije nafte među aktivnosti koje se sprovode na teritoriji naše zemlje?

Odluku da Crna Gora postane mjesto u čijem će se podmorju istraživati mogućnost eksploatacije nafte donijela je prethodna vlast. Ostajanje pri njoj danas značilo bi podržavanje aktivnosti koja bi prihode donijela odabranoj manjini, dugoročno oštetila zajednicu i svijetu pokazala da je “ekološka država Crna Gora” i dalje samo mrtvo slovo na papiru, iako smo otvorili Poglavlje 27 za pristup EU i unutar vladajuće koalicije Crne Gore je i partija-članica Evropskih Zelenih.

Stoga vas ovom prilikom pozivam da preduzmete neophodne aktivnosti kako bi obustavili istraživanje nafte u crnogorskom podmorju prije 25.03, a zatim i sve druge aktivnosti koje bi u Crnu Goru donijele dalju eksploataciju fosilnih goriva, na štetu građana i ekosistema. Iako su ugovori sa koncesionarima već potpisani, još uvijek ima vremena da pođemo putem dobre prakse zemalja koje su i u tim situacijama pronašle način da izađu iz priče o eksploataciji nafte u podmorju. Jedna od tih zemalja je i ona sa kojom dijelimo more – Hrvatska – u kojoj je smjena vlasti 2016. godine donijela uklanjanje dotadašnjih planova za eksploataciju nafte u Jadranu sa agende, ustupivši mjesto priči o moratorijumu na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa iz Jadranskog mora.

Željno čekajući vaš odgovor,

(ime i prezime)

2 0 komentara

  • Rajko kaže:

    Uporno saljem i ne moze, This message was created automatically by mail delivery software.

    A message that you sent could not be delivered to one or more of its
    recipients. This is a permanent error. The following address(es) failed:

  • mugabe kaže:

    Koji je danas dan?

Ostavite komentar