Umjetnički rad Sislija Džafe na mjestu tragedije

Umjetnička instalacija na deponiji u Tirani kao pokušaj „pranja“ kontroverzne prošlosti lokacije

Kultura

Piše: Alice Taylor | exit.al
Za ᴊᴀᴠɴɪꜱᴇʀᴠɪꜱ.ᴍᴇ preveo Marko Stamenković


Harabel, kontroverzna organizacija za promociju umjetnosti, koju je osnovala Ajola Hodža, supruga gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja, koncipirala je ljeta 2021. godine umjetničku instalaciju na deponiji Šara u Tirani. Na istom mjestu, 2016. godine, ubijen je maloljetnik, koji je bio „na crno” zaposlen u firmi koju gradonačelnik odavno zagovara kao odlično mjesto za rad.

Pod „kustoskom” palicom Harabela, instalacija pod nazivom BLETA (pčela, na albanskom) inaugurisana je 1. jula, a prema promotivnom plakatu, umjetnik Sisli Džafa se „usudio da izazove publiku tako što je izabrao da postavi svoje najnovije djelo u zoni za tretman otpada u Tirani”, inače poznatoj kao deponija Šara.

Izložba je bila dio takozvanog „Projekta slobodne umjetnosti“ koji „ima za cilj da približi publici savremenu umjetnost kroz postavljanje umjetničkih dela u javne prostore… ističući uvjerenje da je umjetnost obrazovno i formativno sredstvo svakog pojedinca, njegovatelja intelektualne misli, kritičkog mišljenja i imaginacije.”

Ali u avgustu 2016. godine, unakaženo tijelo sedamnaestogodišnjeg Ardita Đoklaja pronađeno je zakopano ispod smeća na deponiji Šara, na istom mjestu gdje je prikazana umjetnička instalacija Sislija Džafe. Đoklaj je bio angažovan „na crno” u kompaniji koja je upravljala lokacijom i koja je bila dio javno-privatnog partnerstva između Veliajeve opštine i 3R d.o.o. — privatne kompanije u vlasništvu Edurima Tećje, regionalnog lidera vladajuće Socijalističke partije. Kompanija nije prijavila maloljetnika kao zaposlenog, i nije plaćala nikakav porez, socijalno osiguranje ili bilo kakvo radno osiguranje za njega.

Obdukcija je pokazala da je Đoklaj preminuo od posljedica povrede glave tupim predmetom.

Protiv Tećje je policija izdala istražni nalog, ali nakon neuspješne istrage, protiv njega nikada nije podignuta optužnica. Zatim je dotični preimenovao kompaniju u Alb-Tech Plast d.o.o. i od Ministarstva životne sredine 2019. godine dobio novu licencu za nastavak rada u Šari.

Veliaj je promovisao kompaniju kao odlično mjesto za rad koje garantuje „posao sa socijalnim osiguranjem“ i pozvao ljude da se prijavljuju tamo za posao. Veliaj je potom fotografisan kako večera sa tužiocem koji je prvobitno vodio slučaj Đoklajeve smrti.

Do danas niko nije proglašen krivim po optužbama koje se odnose na njegovu smrt ili uslove rada na deponiji Šara.

Centar za savremenu umjetnost DEBATIK, kolektiv aktivista, umjetnika i arhitekata, nazvao je instalaciju BLETA primjerom umjetničkog ispiranja mozga i istakao da se u ovom slučaju umjetnost koristi za „prikrivanje ubistva maloletnog radnika na crno“.

U međuvremenu, nakon kritika na račun izbora lokacije, predstavnici kontroverznog Harabela tvrdili su da je umjetnik samostalno pronašao, posjetio i odabrao lokaciju bez ikakve prethodne sugestije naručioca instalacije (to jest, Harabela). Rekli su da oni „duboko poštuju slobodu izražavanja umjetnika“, uprkos tome što je to „veoma delikatna lokacija“.

Dodali su da „lokaciju koju je umjetnik odabrao on smatra inicijalnim kontekstom“, ne pominjući šta se podrazumijeva pod kontekstom ili u čemu se sastoji delikatna priroda lokacije.

Sisli Džafa je umjetnik sa Kosova i živi u inostranstvu od 90-ih godina, trenutno u Njujorku. Štaviše, oni koji su posetili izložbu rekli su da ova instalacija ne zavisi od deponije Šara da bi ispunila svoju umjetničku namjenu, niti je na bilo koji način ona povezana sa lokacijom. Dodali su da je mogla biti instalirana bilo gdje. Veoma ubedljiv argument, zar ne?

Andi Tepelene, osnivač i direktor Art Kontakta, rekao je za web portal EXIT.AL:

„Ne slažem se sa Sislijevim izborom da realizuje umjetničko delo u javnom prostoru na mjestu kao što je deponija Šara, koje je veoma problematično. Taj gest takođe uključuje nedostatak transparentnosti, sumnjive uslove ugovora o koncesiji, tragičnu smrt Ardita Đoklaja, ugovor između opštine i kompanije koja upravlja otpadom. Za mene je Sisli jedan od najboljih savremenih albanskih umjetnika, ali mislim da je bio pogrešno informisan o problematičnoj prirodi lokacije. Mislim da su ga iskoristili, za svoje potrebe, Harabel i direktorka te organizacije Ajola Hodža.

Portal EXIT.AL je kontaktirao umjetnika u namjeri da proveri da li je on zaista samostalno izabrao lokaciju i da li je bio svestan smrti Ardita Đoklaja 2016. godine i okolnosti u kojima se desila tragedija.

(Šta mislite, kakav je bio odgovor?)

Tagged

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.